Kako bismo sačuvali Dinaru, oživjeli njezine pašnjake i očuvali ptičje vrste čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, pokrenuli smo projekt ”Dinara back to LIFE”. Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranje dobre ispaše i kontrolirano paljenje te drugih popratnih zadaća, cilj nam je oživjeti i zaštititi njenu iskonsku prirodu.
Blizu 50.000 hektara područja planina Dinare, Troglava i Kamešnice te njihovog podnožja područje je projekta koji će obnoviti i sačuvati raznolikost surovog, ali bogatog staništa
Restauracija travnjaka kroz kontrolirano paljenje i čišćenje, nabava stada i opreme za njihovo čuvanja, obnova ograda, bunara i pojilišta te stvaranje turističke ponude početak su dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom
Travnjaci
Površina (ha): 4279.86
Stanista: Diverse habitats (62A0; 6170)
Ptice: Emberiza hortulana
Travnjaci
Površina (ha): 2396.53
Staništa: Diverse habitats (62A0; 6170)
Ptice: Emberiza hortulana
Ježevicka Suhopolja
Površina (ha): 442.32
Staništa: Very dry low grasslands overgrowing with juniper (62A0)
Ptice: Calandrella brachydactylla; Burhinus oedicnemus
Kijevsko Suhopolje - Validžici
Površina: 588.35
Staništa: Very dry low grasslands overgrowing with juniper (62A0)
Ptice: Calandrella brachydactylla
Travnjaci Eremophila
Površina (ha): 4134.11
Staništa: Diverse habitats (62A0; 6170)
Travnjaci
Površina (ha): 311.76
Staništa: Diverse habitats (62A0)
Do proteklog vikenda Marunska bunarina bila je zapuštena lokva, nakon što je obnovljena opet je – izvor vode i potporanj bioraznolikosti.
Mala poljoprivredna gospodarstva s područja Sinja, Trilja, Vrlike, Hrvaca i Otoka imaju priliku modernizirati svoju poljoprivrednu mehanizaciju i priključke sa po 113 tisuća kuna potpore.
Iako je lokve napravio čovjek kako bi mu služile za napajanje stoke, njihovim stvaranjem ne samo da je povećao biološku raznolikost, nego je i oplemenio krajolik. S napuštanjem
tradicionalnog načina života, a ponajviše ekstenzivnog stočarstva, lokve koje su čovjeku nekoć značile život sve više zarastaju i gube svoju funkciju. One za prirodu i dalje znače život jer su od neprocjenjive važnosti za divlje životinje koje ih također koriste kao pojila, mjesto razmnožavanja za vodozemce i različite vrste kukaca, te stanište za vodene biljke. Ovog vikenda pomoći ćemo da jedna ovakva lokva oživi.
Osim žitelja koji svakodnevno ponosno i s poštovanjem gledaju ka Dinari, njeno bogatstvo i važnost prepoznata je i puno šire. Uz brojne priče i uspomene koje Dinara čuva, u njoj se kriju i vrlo važni stanovnici – biljne i životinjske vrste, što endemične, što zaštićene. To je razlog laskavoj tituli koju Dinara nosi – ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, proglašena je Natura 2000 područjem važnim za vrste, staništa a posebno za ptice.
Osim žitelja koji svakodnevno ponosno i s poštovanjem gledaju ka Dinari, njeno bogatstvo i važnost prepoznata je i puno šire. Uz brojne priče i uspomene koje Dinara čuva, u njoj se kriju i vrlo važni stanovnici – biljne i životinjske vrste, što endemične, što zaštićene. To je razlog laskavoj tituli koju Dinara nosi – ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, proglašena je Natura 2000 područjem važnim za vrste, staništa a posebno za ptice.
Posebnu pažnju ćemo posvetiti pticama ovisnim o dinarskom tipu staništa, a to su vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica. Uz stvaranje važnih i kvalitetnih institucionalnih uvjeta za očuvanje prirode, naglasak projekta je i na uključivanju lokalnog stanovništva. U sklopu projekta, cilj je pružiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom.
Posebnu pažnju ćemo posvetiti pticama ovisnim o dinarskom tipu staništa, a to su vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica. Uz stvaranje važnih i kvalitetnih institucionalnih uvjeta za očuvanje prirode, naglasak projekta je i na uključivanju lokalnog stanovništva. U sklopu projekta, cilj je pružiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom.
Planina Dinara ima jako dugu tradiciju uzgoja stoke koju u tom kraju nisu niti nazivali ”stoka” već ”blago” što jasno prikazuje njenu važnost. Vršnu zonu Dinare ne čine strmi vrhovi već zaobljena brda, u lokalnom govoru nazvane ”glave”. Takav, relativno prohodan teren, je bio idealan za stočarstvo jer je kretanje samog pastira bilo znatno olakšano.
Planina Dinara ima jako dugu tradiciju uzgoja stoke koju u tom kraju nisu niti nazivali ”stoka” već ”blago” što jasno prikazuje njenu važnost. Vršnu zonu Dinare ne čine strmi vrhovi već zaobljena brda, u lokalnom govoru nazvane ”glave”. Takav, relativno prohodan teren, bio je idealan za stočarstvo jer je kretanje samog pastira bilo znatno olakšano.
Osim stvaranja važnih institucionalnih uvjeta za prirodu, potencijal razvoja dinarskog područja smo prepoznali u domaćem stanovništvu. U sklopu projekta, cilj je pružiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom.
Aktivnosti koje nas čekaju u sljedeće tri godine neće biti jednokratne. Njihovo pokretanje samo je početak dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom, a sve kako bi nas ona i dalje darivala prirodnim bogatstvom i dobrom.
Restauracija travnjaka kroz usmjerenu ispašu, niz akcija čišćenja i kontroliranog paljenja te poticanje lokalnog stanovništva na održivo ekstenzivno stočarstvo.
Stvaranje preduvjeta za održivo upravljanje suhim travnjacima te prepoznatljivost prirode dinarskog područja kao ključnog faktora u kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Partnerska struktura ima relevantne institucije iz različitih sektora, motivirane i sposobne stvoriti povoljne uvjete za održivo korištenje prirodnih resursa na projektnom području.
Zaštita prirode moguća je samo kada se uključe svi koji su uz nju vezani, koriste je, ili jednostavno s njom žive. Svatko od nas je na projektu s razlogom i nosi jedinstvenu perspektivu i doprinosi aktivnostima projekta.
Udruga BIOM
Čazmanska 2, Zagreb
t. 01/5515-324
e. info@biom.hr
Područni ured Sinj
Matićeva 12, Sinj
t. 021/274 946 (linija privremeno u kvaru, molimo vas kontaktirajte središnji ured)
e. ured-sinj@
