Kako bismo sačuvali Dinaru, oživjeli njezine pašnjake i očuvali ptičje vrste čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, pokrenuli smo projekt ”Dinara back to LIFE”. Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranje dobre ispaše i kontrolirano paljenje te drugih popratnih zadaća, cilj nam je oživjeti i zaštiti njenu iskonsku prirodu.
Ključ velikog bogatstva Dinare upravo je raznolikost staništa koju pruža. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak tri tipa čine različiti tipovi travnjaka.
Aktivnosti koje nas čekaju u sljedeće tri godine neće biti jednokratne. Njihovo pokretanje samo je početak dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom, a sve kako bi nas ona i dalje darivala prirodnim bogatstvom i dobrom.
Osim žitelja koji svakodnevno ponosno i s poštovanjem gledaju ka Dinari, njeno bogatstvo i važnost prepoznata je i puno šire. Uz brojne priče i uspomene koje Dinara čuva, u njoj se kriju i vrlo važni stanovnici – biljne i životinjske vrste, što endemične, što zaštićene. To je razlog laskavoj tituli koju Dinara nosi – ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, proglašena je Natura 2000 područjem važnim za vrste, staništa a posebno za ptice.
Osim žitelja koji svakodnevno ponosno i s poštovanjem gledaju ka Dinari, njeno bogatstvo i važnost prepoznata je i puno šire. Uz brojne priče i uspomene koje Dinara čuva, u njoj se kriju i vrlo važni stanovnici – biljne i životinjske vrste, što endemične, što zaštićene. To je razlog laskavoj tituli koju Dinara nosi – ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, proglašena je Natura 2000 područjem važnim za vrste, staništa a posebno za ptice.
Posebnu pažnju ćemo posvetiti pticama ovisnim o dinarskom tipu staništa, a to su vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica. Uz stvaranje važnih i kvalitetnih institucionalnih uvjeta za očuvanje prirode, naglasak projekta je i na uključivanju lokalnog stanovništva. U sklopu projekta, cilj je pružiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom.
Posebnu pažnju ćemo posvetiti pticama ovisnim o dinarskom tipu staništa, a to su vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica. Uz stvaranje važnih i kvalitetnih institucionalnih uvjeta za očuvanje prirode, naglasak projekta je i na uključivanju lokalnog stanovništva. U sklopu projekta, cilj je pružiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom.
Planina Dinara ima jako dugu tradiciju uzgoja stoke koju u tom kraju nisu niti nazivali ”stoka” već ”blago” što jasno prikazuje njenu važnost. Vršnu zonu Dinare ne čine strmi vrhovi već zaobljena brda, u lokalnom govoru nazvane ”glave”. Takav, relativno prohodan teren, je bio idealan za stočarstvo jer je kretanje samog pastira bilo znatno olakšano.
Planina Dinara ima jako dugu tradiciju uzgoja stoke koju u tom kraju nisu niti nazivali ”stoka” već ”blago” što jasno prikazuje njenu važnost. Vršnu zonu Dinare ne čine strmi vrhovi već zaobljena brda, u lokalnom govoru nazvane ”glave”. Takav, relativno prohodan teren, je bio idealan za stočarstvo jer je kretanje samog pastira bilo znatno olakšano.
Osim stvaranja važnih institucionalnih uvjeta za prirodu, potencijal razvoja dinarskog područja smo prepoznali u domaćem stanovništvu. U sklopu projekta, cilj je pružiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom.
Aktivnosti koje nas čekaju u sljedeće tri godine neće biti jednokratne. Njihovo pokretanje samo je početak dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom, a sve kako bi nas ona i dalje darivala prirodnim bogatstvom i dobrom.
Restauracija travnjaka kroz usmjerenu ispašu, niz akcija čišćenja i kontroliranog paljenja te poticanje lokalnog stanovništva na održivo ekstenzivno stočarstvo.
Stvaranje preduvjeta za održivo upravljanje suhim travnjacima te prepoznatljivost prirode dinarskog područja kao ključnog faktora u kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Partnerska struktura ima relevantne institucije iz različitih sektora, motivirane i sposobne stvoriti povoljne uvjete za održivo korištenje prirodnih resursa na projektnom području.
Zaštita prirode moguća je samo kada se uključe svi koji su uz nju vezani, koriste ju, ili jednostavno s njom žive. Svatko od nas je na projektu s razlogom i nosi jedinstvenu perspektivu i doprinosi aktivnostima projekta.
Analiziranje medijskog sadržaja je neizostavni alat u medijima, a koristi se u procjeni učinkovitosti komunikacije o određenom subjektu, njegovom tonu i drugim obilježjima u javnosti.
Početkom godine projekt Dinara back to LIFE je predstavio svoj vizualni identitet putem društvenih mreža te zainteresirao domaće stanovništvo i širu javnost za restauracijske i
Brojite pčele? Nevjerica i čuđenje svaki put kada nas domaći ljudi sretnu na terenu kada – brojimo pčele. Zašto bi brojali pčele, koje pčele i kako ih uopće brojimo?
Udruga BIOM
Čazmanska 2, Zagreb
t. 01/5515-324
e. info@biom.hr
Područni ured Sinj
Matićeva 12, Sinj
t. 021/274 946
e. ured-sinj@
