Mjesec: lipanj 2020.

U tijeku je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem portala e-Savjetovanje o Prijedlogu Zakona o proglašenju Parka prirode ”Dinara”. Dinara bi tako trebala postati 12. Park prirode u Hrvatskoj, a donošenjem predloženog Zakona, stvorile bi se pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom prirode „Dinara“ kojima bi se pobliže uredila zaštita, unapređenje i korištenje te način upravljanja tim zaštićenim dijelom prirode.

Zaštita područja masiva Dinare od posebnog je interesa za Hrvatsku radi očuvanja prirodnih vrijednosti, NATURA 2000 ekološke mreže, raznolikosti prirodnih staništa, divljih i ugroženih vrsta i staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, ali i kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno-povijesnim lokalitetima.

Na e-Savjetovanju iskoristili smo priliku napisati svoje konstruktivne prijedloge za jasniji, precizniji i kvalitetniji zakon budućeg Parka. Stoga smo pregledali sve relevantne i dostupne materijale, potom saželi sve što bismo izmijenili ili dopunili u Prijedlogu Zakona. Svojim komentarima  želimo doprinijeti kvaliteti donošenja i provedbe propisa za proglašavanje PP ”Dinara” te također želimo osigurati odgovorno, transparento i održivo upravljanje u zaštiti prirode Dinare.

Naši objavljeni komentari su sljedeći:

1. U Ocjeni i izvorima potrebnih sredstava za provođenje zakona piše da za provođenje tog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Navedeno ne stoji. Ako država doista želi upravljati područjem Dinare, potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu. Dapače, potrebno je poreznim obveznicima jasno razložiti o kojim sredstvima se radi i za što su ona namijenjena.   

2. Spominje se da „je vidljivo da se na ovaj način može utjecati i na stvaranje boljih uvjeta za poboljšanje života i rada lokalne zajednice na zaštićenom području“. Smatramo da je ova formulacija previše hipotetska a da je od velike važnosti pri osnivanju zaštićenih područja paziti na kvalitetu života lokalne zajednice koja ne smije biti narušena. Predlažemo da se u Zakon uvrsti sljedeće: Osnivanjem Parka prirode stvoriti će se uvjeti za poboljšanje života i rada lokalne zajednice na zaštićenom području.

3. Spominje se da „će se kroz zapošljavanje djelatnika za rad u javnoj ustanovi osigurati adekvatno upravljanje u svrhu zaštite i očuvanja prirodnih i drugih vrijednosti, provođenje ZZP-a te osigurati neposredan nadzor parka prirode.“ Zaštita prirode se ne osigurava isključivo zapošljavanjem djelatnika te je potrebno osigurati sredstva i za provedbu mjera očuvanja. Predlažemo da se u Zakon uvrsti sljedeće: Kroz osiguravanje sredstava za provedbu mjera očuvanja i zapošljavanje djelatnika za rad u javnoj ustanovi osigurati će se adekvatno upravljanje u svrhu zaštite i očuvanja prirodnih i drugih vrijednosti, provođenje ZZP-a te osigurati neposredan nadzor parka prirode.

4.  U sjevernom dijelu predloženog područja Parka je izrezano veliko područje oko vojnog poligona ‘’Crvena zemlja’’. To je možda moguće u skladu s Člankom 123. (6) ZZP koji glasi: Nije dopušteno proglašavanje zaštićenog područja unutar prostora koji je posebnim propisima definiran kao područje od posebnog interesa za obranu. Na štetu cijelog demokratskog procesa proglašavanja PP Dinara je što su ti propisi nedostupni javnosti.  Poligon Crvena zemlja se uvelike razlikuje od ostalih vojnih poligona po tome što nije jasno omeđen u prostoru (poznati su incidenti zbog prisustva civila na prostoru poligona za vrijeme vojnih vježbi) i blokira prilaz cestom do velikog dijela Dinare oko Brezovca i Badnja, odnosno glavni pristup najvišem vrhu RH. Poligon se nalazi na području ekološke mreže i time već postoji obaveza  RH prema Europskoj uniji upravljati tim područjem na način da se osigura postizanje ciljeva očuvanja. Smatramo da područje oko vojnog poligona i sam vojni poligon “Crvena zemlja” treba biti unutar granica Parka prirode. 

5.   Pohvalno je što je u Park uključeno i Vrličko polje i tako je pokriveno još jedno područje  ekološke mreže. No, područje istočno od Vrličkog polja gdje je kanjonski dio Cetine uzvodno od jezera Peruća do mosta Balek, je izostavljen i formiran je “džep”. Nakon izgradnje akumulacija na Cetini je to preostao jedini izvorni kanjon Cetine i nužno ga je zaštititi a i time granice Parka učiniti kompaktnijima. Ovakvim “džepovima” narušava se cjelovitost Parka te smatramo da spomenuto područje koje je trenutno isključeno iz granica Parka, treba uključiti u Park prirode. 

6. Iz područja predloženog Parka su izbačena područja visoravni (Poda) iznad naselja Rumin i Bajagić/Obrovac Sinjski. Nejasno je zašto bi se u granicama Parka formirala takva dva “džepa”, naročito što su takve granice neusklađene s područjem ekološke mreže. Ovakvim “džepovima” narušava se cjelovitost Parka te smatramo da spomenuto područje koje je trenutno isključeno iz granica Parka, treba uključiti u Park prirode.

7. Izvorišni dio Rude nalazi se uz predložene granice Parka, u kategoriji je značajnog krajobraza i sastavni je dio područja ekološke mreže. Zbog svega navedenog smatramo da je jedino logično i potrebno da se sadašnji značajni krajobraz obuhvati parkom prirode i da se, kao i u slučaju Rumina i Graba, proglašavanjem parka prirode ukine kategorija značajnog krajobraza (jer će u tom slučaju biti dovoljno da se radi o parku prirode). 

8. Dinara se velikim dijelom nalazi i u Bosni i Hercegovini i kako bi se očuvala, ključna je prekogranična suradnja. Smatramo da se u Zakonu treba spomenuti obveza prekogranične suradnje između RH i BIH kako bi se očuvala njena cjelovitost.

9. Za područje Dinare je iznimno važan čovjek i bez suradnje s lokalnom zajednicom Dinara se neće moći očuvati, niti će lokalna zajednica imati dobrobiti od parka prirode. Smatramo da se u Zakonu treba spomenuti suradnja s lokalnom zajednicom i uključivanje predstavnika lokalne zajednice kroz njihovo sudjelovanje u suradničkom vijeću, upravnom vijeću ili sličnim tijelima kako bi mogli sudjelovati u odlučivanju.

10. Potrebno je dodati što se događa u slučaju da Vlada RH ne osnuje javnu ustanovu. Da li onda ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode preuzima upravljanje područjem?  Podsjećamo, navedenim zakonom planira se zaštititi masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu u kategoriji parka prirode. Svoje komentare stignete poslati na e-Savjetovanje koje je otvoreno za javnost do 06. lipnja, 2020. na sljedećem linku: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=14068&fbclid=IwAR1NZpdm0q4IruRaiag_Fi0LBTYToSIVqypXRK5YtjaVyHWyLR2JJ_BLgcQ