Kategorije
Novosti Uncategorized @hr

IZVJEŠTAJ S TERENA: Vruće je, ali mora se!

U malom dijelu hlada gdje smo parkirali bilo je skoro trideset stupnjeva kad smo stigli u Podinarje.

Ovdje?

Luka, naš stručnjak za GIS, je samo klimnuo glavom. Ispred nas se otvorio nepregledan travnjak i već je bilo jasno kako će današnji terenski rad biti sve osim – dosadan. Dinara nas je ‘kraljevski’ dočekala, a na nama je bilo samo raditi i preživjeti zvizdan.

U ovom terenskom obilasku Dinare, bilježila se pokrovnost trava i gustoća drvenaste vegetacije što bi nam trebalo omogućiti procjenu uspješnosti projektnih aktivnosti na odabranim lokacijama. Na ovim lokacijama drvenasta vegetacija polako prekriva kamenjarske pašnjake čime se mijenja struktura prostora i polako nestaju veliki otvoreni prostori, a time i povoljna staništa za ciljne vrste ptica. Na pojedinim lokacijama gdje smo zabilježili ciljne vrste ptica, podaci o pokrovnosti trave te gustoći drvenaste vegetacije omogućit će nam uvid u strukturu staništa koja im odgovara i koju je potrebno postići na lokacijama gdje ćemo provoditi projektne aktivnosti.

Kako bilježimo pokrovnost?

U pripremnim radnjama, izdvojeni su poligoni u kojima se planiraju aktivnosti ili su kroz ranije odrađene terene zabilježeni ovogodišnji nalazi ciljnih vrsta ptica (vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica). Dolaskom na točku, uzima se GPS koordinata, a točka se imenuje potom se lokacija fotografira i polaže se okvir 1×1 m na zemlju, unutar koje se procjenjuje pokrovnost trave i kamena te se od donjeg lijevog kuta mjeri udaljenost do prve drvenaste biljke u svakoj četvrtini križa.

Unutar drvenog okvira vizualno se procjenjuje pokrovnost trave i kamenja te bilježi prisutnost kršina (lat. Chrysopogon gryllus) kako bi se dobila njegova frekvencija na lokaciji. Ova vrsta predstavlja važan strukturni element suhih travnjaka koji ciljne vrste ptica često koriste za gniježđenje, te povećanjem njene frekvencije, može se očekivati i povećanje kvalitete staništa za te vrste.

Zadnji zadatak je izmjeriti koliko je daleko nisko i visoko drvenasto bilje od točke mjerenja. Taj podatak nam govori o strukturi područja te ukazuje na stupanj sukcesije travnjaka, a time i na dostupnost povoljnih staništa za ciljne vrste ptica.

Za rezultate ovog pilot istraživanja, morat ćemo još malo pričekati jer nas obrada tek čeka. Prikupljeni podaci će nam biti od velike pomoći kod određivanja opsega aktivnosti te planiranja monitoringa kojim ćemo prati uspješnost tih aktivnost.

Nema života? Ima, ima!

Fotografije koje smo uhvatili su škrte i skromne, kao da nas Dinara svako toliko bocne i upita stručnjaci, ima li tu šta života? Pod onim vrelim zrakama sunca i omamljeni teškim zrakom, gotovo nas navuče da kažemo: Nema. Gdje bi ovdje život uspio? Srećom, strpljivi smo, pratimo koordinate, bilježimo, prebrojavamo, mjerimo… i gle, kako ugazimo, tako se roj skakavaca razbježi oko nas. Malo dalje, ispod kamena – pauk.

Ima života, ima! Odradili smo opsežan posao, a još nas toliko toga čeka.

Za one koji žele znati više 🙂

Što je transekt?

Transekt je zaišljeni pravac u prostoru duž kojeg se uzorkuje na jednakim intervalima ili duž nekog gradiejenta, ovisno i cilju istraživanja i istraživanoj skupini.

Što je kršin (lat. Chrysopogon gryllus)?

Vrsta trave koja se rasprostire od južne i istočne Europe sve do stepa južnog Sibira. Narodno ime duguje dugim bijelim dlakama koje obrastaju na listovima. Ovo je tipična mediteranska vrsta široko rasprostranjena u Dalmaciji, uglavnom u sklopu submediteranskih suhih travnjaka (Natura 2000 kod: 62A0). Visoko je cijenjena kao pašnjačka vrsta budući da na pojedinim mjestima predstavlja skoro pa jedinu pašu ovaca (npr. na otocima), dok su mlade livade idealna paša za konje. Osim ispašom, travnjaci kršina održavali su se i košnjom jer je kršin korisna krmna kultura za područje Dalmacije, a korijenje se nekada koristilo za izradu grubih četki. Iako je jedna od najprilagođenijih trava na ekstremne edafske i klimatske uvjete te uspijeva na lošim, kamenitim i pjeskovitim tla; danas se površine pod submediteranskim suhim travnjacima smanjuju te se gube i površine na kojima uspijeva kršin.

Za ne-domaće: Što je zvizdan?

Ljetno vrijeme kada je sunce na zenitu, a osjećaj vrućine i jakog sunca je vrlo izražen.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Dinara back to LIFE vam ponosno predstavlja svoj vizualni identitet i web stranicu

#dinarabacktolife oznaka je oživjela sredinom travnja na našem Facebook profilu, a mi smo marljivo pripremali vizualni identitet i web stranicu projekta, pritom pazeći da u svakom dijelu virtualnog kutka Dinare svi mogu ostaviti djelić sebe. U duhu projekta, željeli smo prikazati Dinaru u našem svakodnevnom životu kakva ona zaista jest – dragocjena i skladna. U krugu, ljudi su oduvijek vidjeli simboliku zajedništva. Ipak naš krug nije običan, u njemu se odvija sav potencijal i važnost Dinare, sve što želimo ukazati dajući joj krilaticu ”back to LIFE” – vrati se tamo gdje pripadaš! Iza vizualnog identiteta stoje mlade, iskusne i kreativne riječke snage simboličnog naziva Radionica. Slušali su nas, propitkivali i učili zajedno s nama; oživjeli su Dinaru na ovim internetskim prostranstvima.

Logotip ”Dinara back to LIFE”

OD KNINA DO TRILJA: DINARA KROZ TOPLE BOJE

Travnjaci na Dinari nekada su bili najveće bogatstvo domaćem stanovništvu; blago se u ljetnim mjesecima izvodilo na ispašu i vraćalo u nizine tek u zimskom razdoblju. Takav način života nazivan još i transhumanca, pridonosio je i čuvao biološku raznolikost Dinare. Posljednjih tridesetak godina, život na Dinari uvelike se promijenio, ostali su tek statistika i zapisi te pokoje manje stado s pastirom duž cijelog područja. Kako bi sačuvali travnjake koji su u najvećoj mjeri zapušteni ili gotovo nestali, ali i dinarski život  od zaborava, projektom Dinara back to LIFE želja je restaurirati travnjake, oživjeti pašnjake i sačuvati ptičje vrste ovisne o Dinari. Osim obnove travnjaka, potencijal za razvoj cijelog područja prepoznali smo u domaćem stanovništvu koje želimo podržati te osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti.

Oživjeti pašnjake znači osigurati drugim vrstama i nama ‘domaćima’ harmoniju i zajedništvo. Ha, zajedništvo! Vratili smo se na početak našeg opisa.

FOKUS NA BUDUĆNOST – MJESTO ZA SVE

Dinara ima potencijal prehranjivati i odgajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali važno je raditi. Kroz cijelo područje prepoznali smo obitelji i njihova poljoprivredna gospodarstva kao najveće blago Dinare koje zaslužuje pažnju i podršku zajednice. Njih posebno ističemo i pozivamo – javite nam se!

Ovaj web ne pripada samo članovima projektnog tima. Istina, ovdje ćeš pronaći sve novosti, informacije i projektne aktivnosti, stručnu literaturu i oku ugodne fotografije (većina njih su naših ruku djelo, što nas izrazito veseli). Ovaj web je i mjesto za tebe i sve druge koji žele učiti o Dinari, njezinoj biološkoj raznolikosti, kulturi i tradiciji života.

Budi slobodan propitkivati, tražiti i ukazivati na propušteno.

Budi inspiriran oživjeti Dinaru svojim talentom, svojom pričom i svojim radom.

Ostavi nam oznaku #dinarabacktolife, pošalji nam fotografije, pozovi nas kod sebe (dok si u polju, kod pčela, na ispaši sa stadom, dok pripremaš povrće za prodaju). Pričaj nam o nedostacima i preprekama s kojima se svakodnevno suočavaš. Pričaj nam o svom radu i neprocjenjivom iskustvu.

Piši nam što želiš vidjeti, čitati i što tebi Dinara predstavlja.

Kategorije
Dnevnik Dinare Uncategorized @hr

Priča o stvaranju logotipa Dinara back to LIFE

Dinaru se često opisuje kao snažnog, kršnog diva koji se nadvija nad Dalmatinskom zagorom i čuva njezinu baštinu. Nekoć područje bogato tradicijom primarnih djelatnosti od kojih su stanovnici uzimali kako bi preživljavali, danas je više planinarska i izletnička meka zaljubljenicima u prirodu.

U duhu projekta, željeli smo prikazati Dinaru u našem svakodnevnom životu kakva ona zaista jest – dragocjena i skladna. U krugu, ljudi su oduvijek vidjeli simboliku zajedništva. Naš krug ipak nije običan, u njemu se odvija sav potencijal bogatstva i raznolikosti Dinare, sve na što želimo ukazati davši joj krilaticu ”back to LIFE” – vrati se tamo gdje pripadaš. Krug je jedna akcija, simbol vremenskog ciklusa, smjena godišnjih doba, godina i generacija – savršeni ritam koji upravo takav treba trajati zauvijek.

Dinaru su njezini obožavatelji stavili u sve okvire fotografija: Dinara zelena u proljeće, žuta u ljeto, crvena u jesen, siva i bijela u zimu. Dinara koja je živa u svim kolorima, a ljudi računaju kako je baš njihova vizija Dinare jedina ispravna. Koja boja može tako savršeno i umirujuće opisati njezinu prošlost, sadašnjost i budućnost? Zlatna, jer zlato je najdragocjenije među kovinama, boja bogatstva, mudrosti i moći. Ma, čekajte, mislite li da smo je previše nahvalili? Nikako. Boje Dinare su čarobne u ljeto, travnjaci dobiju baš takvu zlatnu boju, već pred jesen oni postaju zeleni, a stabla pozlate, pocrvene… Priroda je najbolji umjetnik, poznata je izjava. Prihvatili smo, te u kut kapnuli malo zelene. Kažu da kombinacija zelene sa zlatnom, pomlađuje, regenerira i nanovo rađa. Ljudi često u zelenoj traže svježinu, povezujući je s odmorom… u prirodi.

Boje vizualnog identeta

Nama je ta zelena jedan veliki podsjetnik na dio s kojim se tek trebamo uhvatiti u koštac – vratiti travnjake najbliže karakteru Dinare. Travnjaci kakvi su nekoć bili, jedinstveni, bogati hranom za tisuće žitelja i blaga, travnjaci koji su značili život.

Sve bi to bilo posve obično i jednostavno da ona sama nije poseban domaćin biljnim i životinjskim vrstama koji žive od nje. Travnjak ili planina, ovisno kako vi želite vidjeti Dinaru, zaigrali smo se dodajući ovom vizualnom pečatu identitet bogatog ptičjeg svijeta koji nikako ne može bez nje, predstavljen u simbolu ptice ćukavice (lat. Burhinus oedicnemus). Ona je inspiracija nama, običnim ljudima i stručnjacima, kako je važno odnositi se s poštovanjem prema svemu što radimo. Oživjeti pašnjake znači osigurati drugim vrstama harmoniju i zajedništvo. Ha, zajedništvo vratili smo se na početak našeg opisa!

Ostaje nam samo, umetnuti nas, svatko sebe u darovano nam prirodno bogatstvo. Ali nismo nas simbolizirali i pretočili u boju ili obris. To će svatko tko prepozna ovaj vizual moći napraviti svojim povjerenjem, razumijevanjem i zahvalnosti prema silnoj, velikoj, moćnoj Dinari.