Kategorije
Novosti Uncategorized @hr

Zašto brojimo pčele?

Brojite pčele? Nevjerica i čuđenje svaki put kada nas domaći ljudi sretnu na terenu kada – brojimo pčele. Zašto bi brojali pčele, koje pčele i kako ih uopće brojimo?

Pčele su među kukcima najpoznatiji i najbrojniji oprašivači. Postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive u košnicama, medonosne pčele, a neke su solitarne, odnosno žive same u malim “nastambama” u zemlji ili stablima. Pčele u prirodi traže zaklonjena mjesta za izgradnju košnica kao što su manje spilje ili duplje u stablima. Prije današnjih modernih, drvenih košnica ljudi su nekada košnice izrađivali od šupljih debala tzv. dubara ili dubina, čak su i pleli slamu u stožaste košnice tzv. pletare. Med koji proizvode im prvenstveno služi za vlastitu prehranu i hranjenje ličinki. Voskom oblažu košnice koje su nastale prirodno ili ljudskom rukom, dok propolisom kojeg proizvode i koji ima antibakterijska svojstva, oblažu pukotine košnica i premazuju “zidove”. Pčele proizvode i matičnu mliječ s kojom hrane maticu i odabrane ličinke koje trebaju “odgojiti” u nove matice. Čak i pčelinji otrov kojeg ubrizgavaju kroz žalac u obliku harpuna je stvoren samo za obranu, a upravo zbog svog oblika koji nije najbolje prilagođen koži sisavaca, pa tako i čovjeka, pčela koja nas ubode je osuđena na smrt. Naime, žalac joj zapne u našoj koži koja je potpuno drugačije građe od hitinskog oklopa osa i stršljena kakve imaju njezini prirodni neprijatelji, te ga ne može izvući iz kože bez čupanja unutrašnjosti abdomena, kao što to mogu ose ili stršljeni.

Osim vrsta pčela zanimljive su nam i razne vrste bumbara, srodnih pčelama, dosta robusnijeg tijela i često otporniji na niske temperature. Iako neke vrste također proizvode med sličan pčelinjem, ljudi ih ne uzgajaju zbog meda već kao oprašivače za voće.

Kako procijeniti je li neko stanište dobro za pčele i ima li dovoljno cvatućeg bilja?

Jedan od načina je i prebrojavanje pčela. No, što ako je neko stanište, livada ili planinski travnjak na prvi pogled odlično pokriven cvatućim biljem, ali na njemu nema pčela? Moguće je nekoliko razloga; sušna godina (kao ova), vrlo vjetrovito ili prehladno vrijeme ili jednostavno na tom području nema pčelara s njihovim košnicama. Zbog toga za prebrojavanje biramo lijepe, sunčane dane bez vjetra, a na samom staništu prebrojavamo sve vrste pčela i bumbara. Po dolasku na odabranu lokaciju, unosimo podatke o temperaturi, brzini vjetra u vlažnosti zraka potom odredimo pravocrtnu trasu kojom ćemo se pomicati pokušavajući u obzir uzeti što veći raspon nadmorske visine na ciljanom travnjaku koristeći kvadratno mjerilo 1×1 m kojeg spustimo na označenu GPS točku. Kvadrat ostavljamo i čekamo dvije minute kako bi se pčele i bumbari smirili ili se vratili na plohu, zatim ih brojimo pazeći da ne brojimo druge kukce oprašivače poput muha ili leptira. Na kraju bilježimo 3 najposjećenije cvatuće biljke, upisujemo u dnevnik i tablicu te taj proces ponavljamo na sljedećih 30 točaka. Ovaj proces ponavljamo na sedam odabranih livada na različitim lokacijama i nadmorskim visinama te s različitim stanišnim uvjetima. Brojanje vršimo dva puta u kasno proljeće i ljeto te jedan put u ranu jesen iz razloga što različite vrste cvatu u različito vrijeme. Primjerice, razne vrste majčine dušice cvatu u proljeće i ljeto ili razne vrste vrijeska cvatu u jesen, dok neke biljke ponavljaju cvatnju pa cvatu i u proljeće i u jesen. U jednoj godini tako se odrađuje 21 prebrojavanje pčela na ovaj način.

Kroz projekt je planirano čak 63 prebrojavanja što će nam , uz broj pčela, dati i točnije podatke o stanju cvatnje na raznim staništima. Ove podatke „provlačimo“ kroz koeficijente površine ciljane livade kao i pretpostavku o broju pčela radilica u pčelinjem društvu što nam daje puno bolji podatak o trenutnom broju pčela na toj lokaciji. Što to znači? Ako na nekoj lokaciji prebrojimo velik broj divljih pčela i bumbara, a malen ili nikakav broj medonosnih pčela to će reći da iako je stanište dobro za pčele, pčelari nisu prepoznali lokaciju kao potencijalnu za postavljanje košnica. Drugim riječima, moći ćemo usmjeriti pčelare i predložiti im gdje su najbolja mjesta za postavljanje košnica, a tako bi pčele mogle doprinijeti boljem oprašivanju i širenju cvatućih travnjačkih vrsta biljaka.

Jednostavno je; što je više pčela na dobrim lokacijama, bit će više kukaca oprašivača koji su hrana mnoštvu ptica. Više ptica znači i bogatiji ptičji svijet na Dinari.

Zujanje pčela i pjev ptica na procvalim planinskim livadama, ima li ljepšeg prizora?

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

DINARA JE VAŽNA, ZARASLE PAŠNJAKE TREBA OBNOVITI I OČUVATI

Od Knina do Trilja domaće stanovništvo Dinaru doživljava dijelom svog identiteta, a u svakodnevnom životu prepoznaju njen potencijal i vrijednost, naglašavajući da prirodno bogatstvo Dinare treba očuvati za buduće generacije.

Sredinom lipnja na području Sinja i okolice započelo je terensko ispitivanje stavova javnosti o važnosti i biološkoj raznolikosti Dinare te njenom potencijalu za lokalno stanovništvo, nakon čega se ispitivanje nastavilo na vrličkom i kninskom području. U anonimnom anketiranju sudjelovale su 404 punoljetne osobe u osam jedinica lokalne samouprave. Ispitivanje javnog mnijenja završeno je sredinom srpnja te će služiti kao alat za analizu početnog stanja, pružiti kvantitativne i kvalitativne informacije o javnoj percepciji kada je u pitanju restauracija travnjaka, potencijal te razumijevanje tema zaštite prirode i onog što Dinara donosi. Obrađene informacije pomoći će omogućit će pratiti uspjeh u provedbi aktivnosti jačanja svijesti o održivom razvoju kroz sljedeće tri godine koliko projekt traje. 

Istraživanje je provedeno u sklopu ”Dinara back to LIFE” projekta kojim se dugoročno želi očuvati dinarski travnjaci, poticati na njihovo održivo korištenje te pružiti podršku lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti u dinarskom području. Ispitanici su imali priliku iskazati svoj stav o bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivom razvoju te izraziti mišljenje o projektu koji je započeo u siječnju ove godine. 

Važnost i značaj Dinare prepoznata je i šire. Ona je dio ekološke mreže NATURA 2000 i dragocjeno je prirodno stanište, životni prostor divljim i ugroženih vrstama i vrijedno  područje višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, kulturnog i povijesnog naslijeđa. 

”Zadovoljni smo kako je anketiranje prošlo i zahvalni smo svima koji su odvojili vrijeme za nas. Domaće stanovništvo doživljava Dinaru lijepo i očekivano pozitivno. Dinara je doista važna svima, i mlađima i starijima u svim sredinama. Nadamo se kako je ovo samo nastavak divnog odnosa s Dinarom, ali i početak prepoznavanja njenih mogućnosti u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prirodnog bogatstva. Zahvaljujemo još jednom svima koji su sudjelovali, podijelili svoje mišljenje s nama i dali doprinos komentarima koji će nam sigurno koristiti u budućim aktivnostima.”, poručila je Melani Glavinić.

Ispitanici smatraju kako biološka raznolikost ima utjecaj na ljudsko zdravlje i kvalitetu života, prepoznaju turistički i rekreativni potencijal Dinare, ali i ocjenjuju neutralnim doživljaj bavljenja stočarstvom i pčelarstvom. Kada je u pitanju intenzitet utjecaja različitih aktivnosti i pojava koje narušavaju biološku raznolikost Dinare, slažu se kako izrazito velik utjecaj imaju požari i klimatske promjene, a većina ih se slaže kako na Dinaru utječe i zarastanje travnjaka koje treba obnoviti. Smatraju da izrazito velik utjecaj na kvalitetu života domaćeg stanovništva ima slaba infrastruktura i prometna povezanost, a gotovo svi ispitanici se slažu kako nemaju povjerenja u državne institucije kada je riječ o temama zaštite prirode. Također, kroz anketni listić, ispitanici su imali priliku iznijeti stav o podršci pojedinim načinima obnove travnjaka.

”Ljudi vole Dinaru i prepoznaju je kao mjesto za odmor, mir i neizostavni dio kulturne baštine. Kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša dinarskog područja, većina ih prati događanja i informira se o tim temama a istraživanje je pokazalo kako imaju nedostatak povjerenja u institucije. Stanovništvo je prepoznalo Dinara back to LIFE i više od 90% ih podržava projekt te jako veliki broj ih želi sudjelovati u budućim aktivnostima što nas iznimno raduje.” , dodaju članovi projektnog tima.

Zanimljivo je kako stanovništvo cijeni domaće proizvode i važno im je da se prilikom proizvodnje poštuju znanja i lokalna tradicija, ali i da proizvod sadrži etiketu o kvaliteti. Među važnima, smatraju i osobno poznanstvo s proizvođačima, no ipak iskazuju blago nezadovoljstvo ponudom domaćih proizvoda u tržnim centrima, putem interneta ili na kućnom pragu. Kako poboljšati situaciju, pružiti podršku proizvođačima, osnažiti svijest kupaca i jačati prepoznatljivost tradicionalnih proizvoda, ostaje nam pratiti. Za početak je važna sloga, a gotovo 90% ispitanika istaknulo je da Dinaru treba očuvati za buduće generacije.

Brojni ostavljeni komentari na kraju ankete svjedoče koliko je Dinara svima posebna. Izdvajamo komentar koji na jednostavan način zaokružuje sve što se projektom Dinara back to LIFE želi postići.

”Nadam se da će te ovim projektom uspjeti oživiti naš kraj, pružiti bolje mogućnosti mladima i da nećemo bježati od rodne grude nego joj se vraćati.”

Cijelo izvješće možete pročitati ovdje, a sve projektne novosti i obavijesti možete pratiti na službenom Facebook kanalu Dinara back to LIFE.