Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Prebrojavanje pčela i skakavaca na Dinari

Svi znamo za pčele, vrijedne kukce koji proizvode med. No koliko nas zna da u svijetu, na svim kontinentima osim Antarktike postoji više od 20.000 raznih vrsta pčela? Samo u Hrvatskoj postoji više od 700 različitih vrsta, od nekoliko milimetara dugih pčelica iz roda Lasioglossum do nekoliko centimetara dugih pčela iz roda Xylocopa. 

Neke žive društvenim životom u manjim ili većim kolonijama poput drage nam medonosne pčele (Apis mellifera) ili zemnog bumbara (Bombus terestris) dok neke poput pčela iz roda Osmia više vole samački život te partnera traže samo u vrijeme parenja.

Velik broj pčela na nekom travnjaku znači i velik broj cvatućeg bilja, a što je više vrsta pčela to nam pokazuje i veću raznolikost ukupnog živog svijeta na nekom području. Upravo zato jedna od naših aktivnosti je i prebrojavanje pčela na pokusnim plohama koje nam može dati bolji uvid u stanje dinarskih travnjaka i ukupnu bioraznolikost.

Među našim aktivnostima je i prebrojavanje krških skakavaca vrste Prionotropis hystrix koji su često vezani uz pašnjake na kojima se intenzivno hrani stoka. Velik broj ovih skakavaca, koji ne mogu letjeti, dužine i do 6 centimetara na nekom pašnjaku može biti znak povećanja bioraznolikosti što nam može dati uvid u važnost ispaše za očuvanje travnjačkih staništa. Stoka ispašom smanjuje širenje drvenastih vrsta na travnjačka staništa te svojim papcima ili kopitima širi sjeme raznih vrsta biljaka koje cvatući u različita doba godine svojim različitim cvijetovima privlače i različite vrste kukaca. Veći broj kukaca opet privlači i veći broj ptica i gmazova koje se njima hrane pa naše dinarske travnjake prekrije bogatstvo raznolikog živog svijeta.

Od odabranih lokacija, rezultati prebrojavanja pčela utvrdili su najveći broj pčela na lokacijama Bitelić, Vrdovo i Sv. Jakov no na to ima i utjecaj što se na tim lokacijima nalazi i veći broj košnica. Lokacije Kijevo i Ježević pokazale su se kao područja srednje brojnosti pčela dok su se lokacije Bajagić i Ruda pokazale kao područja s najlošijom brojnosti pčela. Rezultati prebrojavanja skakavaca utvrdili su izrazito najveću brojnost skakavaca na lokaciji Bajagić što je moguće povezati s brojnosti stoke i visokim intenzitetom ispaše na ovoj lokaciji.

Više informacija doznajte u sažetoj verziji početnog izvještaja o prebrojavanju pčela i skakavaca na području Dinare.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Koje usluge dobivaju stanovnici od ekosustava Dinare?

Ekosustav je dinamičan kompleks živih organizama te njihova (neživog) okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. Svi doprinosi tih funkcionalnih jedinica dobrobiti ljudi nazivaju se uslugama ekosustava – prehrana, građa, izvori energije, održavanje uvjeta za život,
ublažavanje vremenskih i drugih nepogoda, omogućavanje duhovne i intelektualne interakcije s prirodom… Sve te i druge usluge ekosustava od presudne su važnosti za čovječanstvo. Stoga je izuzetno bitno ekosustave sagledati, procijeniti i očuvati na način koji će podržati što potpunije pružanje njihovih usluga.

Kroz provedenu Studiju procjene usluga ekosustava identificirane su usluge ekosustava koje područje Dinare pruža lokalnom stanovništvu, odnosno čiji se potencijalni gubitak može odraziti i padom kvalitete života za to isto stanovništvo.

Kao ključne usluge izdvojene su tako uzgoj stoke za prehranu, prikupljena divlja dobra (med), stare sorte, izvorne (autohtone) pasmine, pružanje staništa divljim biljkama i životinjama, te različite kulturološke usluge.

Više detalja o provedenoj Studiji procjene usluga ekosustava za područje projekta “Dinara back to LIFE” doznajte ovdje.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Mjesec dana nakon paljenja život se već uvelike vratio

Posjetili smo površinu na prijevoju prema Ravnom Vrdovu, iznad Grede, na kojoj smo proveli propisno paljenje prije mjesec dana, kao prvu od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“ u svrhu restauracije travnjaka.

Suho proljeće malo odgađa oporavak vegetacije, ali procesi na koje smo računali već su vidljivi. Kao što smo i planirali, pokazalo se da zimsko paljenje ne rezultira dubinskim izgaranjem i oštećivanjem tla, ali uklanja dosta mladih drvenastih biljaka, suho lišće i suhu travu.

Sesleria tenuifolia, uskolisna šašika, najčešća je vrsta trave na plohi i njeni busenovi uspješno preživljavaju zimska paljenja

Veće drvenaste biljke, uglavnom hrastovi medunci, preživljavaju bez oštećenja jer ih čuva debela kora. Ali, to nam je i cilj jer vrtna strnadica, koja je najvažnija vrsta užeg područja paljenja, traži upravo takvo stanište za gniježđenje: raštrkana stabla i šumarke na travnjaku koji se obnavlja nakon paljenja.

Zečevi su odmah prepoznali novi izrast trave i vratili se na plohu gdje posvuda nalazimo njihove izmet

Vrste koje svoje pupove skrivaju ispod tla ili u busenima kao što su lukovičaste biljke i višegodišnje trave preživljavaju uz minimalna oštećenja. Novi izrast trave iz vatrom opaljenih busenova je već privukao i zečeve čiji tragovi su posvuda po plohi. Kako to sve izgleda pogledajte na fotografijama…

Hyacinthella dalmatica, dalmatinski zumbulčić, vrsta koja je paljenje prespavala kao lukovica u tlu
Paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje uništavanju lišajeve na vapnencu i zato vapnenac ostaje siv
Smukulja Coronela austriaca je neotrovna zmija koja je paljenje prespavala u podzemnom skloništu
Sukulenti kao što je čuvarkuća Sempervivum marmoreum, normalno preživljavaju zimsko paljenje
Vatra niske bodljikave vrste kao što je krkavina Rhamnus intermedia spali do korijena

Juniperus oxycedrus, šmrika ili smrič, je vrsta koju se ne može ukloniti ispašom jer je stoka zaobilazi ali je osjetljiva na vatru
Kategorije
Novosti

Istražili smo stanje tri biljne vrste bitne za bioraznolikost na Dinari

U sklopu aktivnosti projekta Dinara back to LIFE utvrdili smo trenutni status indikatorskih vrsta kršina (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.) i šmrike (Juniperus oxycedrus L.) te orhideja.

Za florističke indikatore odabrani su trava hrvatskog naziva kršin (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.), vazdazeleni grm šmrika (Juniperus oxycedrus L.) te orhideje. Ovi indikatori odabrani su jer mogu imati značajan utjecaj na travnjačka staništa, mogu ukazati na stanje očuvanosti i značaj travnjaka za biološku raznolikost, a istovremeno su lako prepoznatljivi i široko rasprostranjeni da omoguće jednostavnost praćenja.

Na projektnom području stanovništvo se stoljećima tradicionalno bavilo stočarstvom, za što su održavane velike površine travnjaka. Međutim, u zadnjih 30 godina, zbog depopulacije područja i socio-ekonomskih prilika, bavljenje stočarstvom se značajno smanjilo, a time i održavanje travnjaka. Stoga je trenutno značajan dio travnjaka na projektnom području zarastao u drvenastu vegetaciju, što dovodi do utjecaja na ukupnu bioraznolikost područja te negativnog utjecaja na ciljne vrste i staništa.

Kršin je kao indikatorska vrsta odabran jer predstavlja važan strukturni element suhih submediteranskih travnjaka na kojima se gnijezde ciljne vrste ptica čije obnova staništa je fokus ovog projekta. Ideja je da povećanje pokrovnosti kršina može utjecati povoljno na prisutnost i rasprostranjenost vrsta ptica ćukavice (Burhinus oedicnemus) i kratkoprste ševe (Calandrella brachydactylla).

Šmrika je odabrana kao indikatorska vrsta jer njeno širenje na travnjačke površine predstavlja početnu fazu sukcesije submediteranskih travnjaka te je to vrsta koja će se kroz projekt uklanjati u sklopu obnove travnjaka. Stoga je ideja pokazati da ciljne vrste ptica izbjegavaju područja s prevelikom gustoćom šmrike, ali i druge drvenaste vegetacije.

Kako je raznolikost i rasprostranjenost vrsta orhideja na projektnom području relativno nepoznata, orhideje su odabrane kao indikator kako bi se prikupili adekvatni podaci o ovoj skupini, čije velika raznolikost i brojnost može ukazati na značajnost područja za očuvanje biološke raznolikosti.

Lokacije za provedbu istraživanja određene su uglavnom na temelju podataka o ciljnim vrstama ptica te su odabrana tri područja istraživanja – Kijevo, Ježević i Vrdovo.

Ustanovili smo prisutnost indikatorskih vrsta kršina i šmrike na području istraživanja Kijevo i Ježević, dok na Vrdovu nisu zabilježene. Na Kijevu i Ježeviću je pokrovnost svih travâ relativno niska i slične vrijednosti zabilježene su za poligone aktivnosti i kontrole. Na Vrdovu je pokrovnost svih travâ veća i prisutna je jasna razlika između poligona aktivnosti i kontrole. Gustoća drvenaste vegetacije te raznolikost vrsta najmanja je na Kijevu, a najveća na Vrdovu. Na sva tri područja istraživanja gustoća drvenaste vegetacije je veća na poligonu aktivnosti usporedbi s poligonom kontrole, što je i očekivano.
Istraživanjem orhideja zabilježeno je 11 vrsta na ukupno 31 lokalitetu, od čega 5 vrsta dosad nije zabilježeno na području Dinare. Većina zabilježenih vrsta orhideja vezana je za travnjačka staništa.

Cijeli izvještaj Utvrđivanje trenutnog stanja ciljnih vrsta i drugih indikatora (aktivnost A.1.2.) – Flora nalazi se ovdje.