Ovog proljeća započela je restauracija bunara na Vrdovu iznad Hrvaca, koje su stočari koristili stotinu do dvjesta godina u kontinuitetu da bi se posljednjih 50 godina povukli i ljudi, a s njima i njihovo blago. Bunari su se urušavali, a zlata vrijedna tekućina postajala je mulj. Jedna od aktivnosti projekta Dinara back to LIFE je restuaracija šest bunara, pet na Vrdovu i jednog u podnožju ove visoravni, a kako bismo – vratili život na Dinaru.
Radovi na obnovi bunara obuhvatit će čišćenje bunara, izvlačenje obrušenog kamenog materijala, razvrstavanje i nabavljanje svog potrebnog materijala, te ponovno zidanje. Obnovom bunara čuvamo tradicionalne i kulturne vrijednosti Vrdova, a ujedno im vraćamo funkciju kako bi ih stočari mogli koristiti za napajanje blaga.
Od šest bunara koje obnavljamo u sklopu projekta Dinara back to LIFE, pet je kružnog oblika, jedino je Džudželića bunar nepravilnog oblika jer je jedini na vrhu brda. Svi su ostali bunari napravljeni u glini u prirodnim depresijama gdje se voda prirodno slijevala i popunjavala bunare. Svi su bunari sagrađeni kamenim „hvacama“, svi osim jednog kružnog su oblika, stari 100 do 150 godina.
Lovrića bunar
Svi bunari koji će se obnoviti u projektu Dinara back to LIFE, osim Venišice, nalaze se na uzvisini Vrdovo. Vezani su uz planinske kuće koje nose nazive po prezimenima ljudi koji su ih napravili i u njima preko ljeta boravili dok su napasali stoku na travnatoj zaravni Vrdovo. Lovrića bunar nalazi se 400 metara zapadno od Lovrića staja, dubok je 4 metra, širok 2,5 metra, okrugao je i otvorenog karaktera – voda se u bunar prirodno skuplja jer se nalazi u prirodnoj depresiji. Sagrađen je prirodnim glinenim materijalom te je obzidan kamenom.
Venišica
Venišica nije bunar u pravom smislu riječi, nego prirodni izvor koji su ljudi obzidali kamenom kako voda ne bi otjecala. Nalazi se kraj naselja Rumin, sjeverno od Cetine kod Hrvaca.
Todića bunar 1
Prvi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se na predjelu Ledinice / Melišice na Vrdovu. Obitelj koja je napravila bunar je prezimena Bulović, a izgrađen je u nizu bunara položenih u smjeru sjever-jug. Kružnog je oblika, u prirodnoj je depresiji, u vodonepropusnom tlu gnjili (glina u lokalnom govoru), a uzidan je kamenim vacama – kamenim blokovima s jednim licem obrađenim. Trenutno je bunar prekriven da stoka ne bi upadala. Prema pričama mještana, neki od ovih bunara se obnavljaju i kontinuirano koriste već 200-300 godina.
Todića bunar 2
Drugi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se zapravo u nizu triju bunara, udaljenih dva-tri metra jedan od drugog, napravljenih jer je na tom predjelu Vrdova bila velika koncentracija stoke – ovaca, koza, goveda i magaraca. S obzirom na mnoštvo stoke, bila je velika potreba za vodom pa su napravljena tri bunara jer je bilo lakše napraviti tri manja bunara nego jedan ogroman. Pozicija na kojoj su ukopani i uzidani vrlo je pogodna za bunare jer je zemlja glinasta, odnosno vodonepropusna. Ovi su kružni bunari prilično duboki, idu do 4 i pol metra dubine, i svi su napravljeni istom tehnologijom – uzidani kamenim vacama u glinastom tlu u prirodnoj depresiji.
Bulovića bunar
Bulovića bunar nalazi se 500 metara sjeverno od zaseoka Bulovići na Vrdovu, u prirodnoj je depresiji u glinastoj zemlji – gnjili, ozidan je kamenim vacama te je kružnog oblika. Trenutno je u najlošijem stanju od svih šest bunara koje ćemo obnoviti ovim projektom – gotovo je posve urušen. Najvećih je dimenzija od svih bunara koje se obnavlja te ćemo ga nastojati obnoviti u izvornom stanju. Bunar su koristile obitelji Đapić, Bulović i Ezgeta.
Džudželića bunar
Džudželića bunar je na lokaciji Džudželina glavica na Vrdovu, a sagradila ga je obitelj Đapić. Izgrađen je na uzvisini na maloj litici i jedini je bunar koji nije napravljen u prirodnoj depresiji u koju bi se slijevala voda. Prethodno je postojala prirodna kamena škrapa, pa su graditelji ušli u škrapu, popunili pukotine i dobili bunar. Džudželića bunar i danas se koristi jer ondje žive dva brata i dvije sestre koji imaju stado tokom cijele godine.
