Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Kamp Dinara back to LIFE otvara veliki ciklus obnove staništa

Edukativno-volonterski kamp koji počinje 5. rujna i potrajat će dva tjedna u blizini Vrlike otvorit će veliki ciklus restauracijskih aktivnosti u sklopu projekta Dinara back to LIFE kojim idemo prema cilju ovog projekta – obnova i širenje staništa za projektne ptice i travnjake. Odabrani su studenti koji će sudjelovati na kampu – mladi budući stručnjaci studenti su agronomije, šumarstva, krajobrazne arhitekture, biologije, geografije i drugih srodnih smjerova. Odabrani studenti dolaze iz svih krajeva Hrvatske – Istre, Međimurja, Slavonije, Banije, Dalmacije, središnje Hrvatske…

Jutarnju teoretsku nastavu na dvotjednom kampu o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju prirodom provodit će stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, LAG-a Cetinska krajina, kao i Biomovi eksperti. Nakon podnevnog odmora, poslijepodne se ide na terenski rad na kojem će studenti pod kontrolom Biomovih koordinatora čistiti Ježevićko Suhopolje od šmrike i drugog grmlja, a kako bi se bivše travnjake, sada zarasle, vratilo u ranije stanje te time otvorilo prostor za povratak triju projektnih vrsta ptica – ćukavice, kratkoprste ševe i strnadice.

Ježevićko Suhopolje

Na kampu će, osim rada i učenja, biti vremena i za izlete u bližu okolicu – Sinj, Vrliku, okolne planine itd.

Studenti će biti smješteni u Ekološkoj stanici u zaseoku Vučemilovići kod Vrlike, bivšoj osnovnoj školi obnovljenoj prije 10 godina, a koju sad koristi PMF za terensku nastavu. Velika i lijepa zgrada iznad Peruće pruža sve uvjete za ugodan rad, učenje i odmaranje.

Ekološka stanica Vrlika

Organizatori studentima osiguravaju prijevoz iz njihovih mjesta po Hrvatskoj do Vrlike, prijevoz po terenu, hranu i smještaj, potrebne alate i opremu za rad, kao i vodstvo na terenskom radu, te povratak iz Vrlike.

Ovaj edukativno-volonterski kamp početak je velikog ciklusa restauracije koji će uključivati i angažman radnika koji će ručno uklanjati raslinje, zimsko kontrolirano paljenje, te nabavku stoke koja će pašaranjem održavati travnjake. Ambicija projekta je restauracija preko 100 hektara travnjaka.

Dvorište Ekološke stanice

Projekt Dinara back to LIFE, kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina te Udruga Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Dinara je zvijezda filmova – ‘Lisice’, ‘Winnetou’, ‘Oprosti za kung fu’ snimani su u ovom fotogeničnom kraju

Osim što čuva bogatu bioraznolikost, Dinara je nadahnuće i filmašima koji su u njenom podnožju snimili neke vrlo upečatljive filmove. Kamenit, krševit i ogoljeni krajolik Podinarja, posebice okolica Ježevića, bio je scenografija za prikaze teškoća života u surovom kraju, za obiteljske drame, serijal o izmišljenom indijanskom poglavici, ali i za ljubavnu komediju. Stariji filmovi podsjećaju na Podinarje kako je izgledalo prije pola stoljeća – s minimalno raslinja i golo. Donosimo pregled tek nekolicine filmova, najpoznatijih, iz raznih faza kinematografije, koji su snimani u podnožju ove filmske zvijezde!

‘Winnetou’ s ljepoticom Dinarom

Njemački film ‘Winnetou i njegov prijatelj Old Firehand’ iz 1966. snimljen je prema motivima iz romana Karla Maya, a govori o poglavici Apača i Old Firehandu koji traže bandu ubojica. Uvodne scene ovog njemačkog westerna snimljene su na Velikom suhopolju kod Ježevića, nastavak filma (od 3. minute do 6:30), snimljene su na Malom suhopolju, sjeverozapadno od Velikog suhopolja. Njemačkom redatelju svidio se i predio jugoistočno od Velikog suhopolja, Modrića glavica-Krčevine kojim zatvara film. Osim njemačkih, u filmu su igrali i hrvatski glumci poput Borisa Dvornika, dok je umjetnički direktor filma bio Vladimir Tadej, koji je ugradio dinarsku scenografiju u priču o indijancima. Cijeli film na YouTube.

‘Lisice’ – posve gol krajolik

‘Lisice’ Krste Papića iz 1969. vrlo često su uvrštene među najbolje filmove hrvatske kinematografije, a kao ključni element metafore o strahu od progona pojavljuje se surov i pust okoliš Dinare. Dobar dio ‘Lisica’ snimljen je na potezu ispod Crvenih grada, u kraju koji je sada posve zarastao u šmriku i oblici se teško prepoznaju. U ovom se filmu vrlo dobro vidi kako je podnožje Dinare izgledalo posve drugačije nego danas, grmlja je bilo puno manje, dok je bjelograbić bio kompletno obršten od koza. Osim krajolika, u filmu su karakteristične sporedne likove odigrali i stanovnici vrličkog kraja. Cijeli film.

‘Oprosti za kung fu’ i ljubavni problemi na dinarskom kršu

Komična drama ‘Oprosti za kung fu’ Ognjena Sviličića iz 2005., u kojoj roditelji traže muža neudanoj trudnoj kćeri, velikim je dijelom snimana u okolici Ježevića te je riječ tkđ. o jednom od hvaljenijih hrvatskih filmova. Film je sniman na potezu između Koljana i Ježevićkog Suhopolja, a sadrži i scenu na autobusnoj stanici Vučemilovići, zaseoku u kojem se će uskoro održati volonterski kamp projekta Dinara back to LIFE. Cijeli film.

‘Sonja i bik’

‘Sonja i bik’ je komedija, prvijenac redateljice Vlatke Vorkapić iz 2012. godine. Osim dijelova filma snimanih u Trogiru i Zagrebu, početak filma ima u pozadini Ježevićko Suhopolje, te je za potrebe snimanja bio instaliran i granični prijelaz na cesti kroz Ježević. Film.

Nakon što provedemo projektne aktivnosti uklanjanja raslinja, projektni tim Dinare se nada da će netko snimiti film, ali dokumentarni, o intenzivnijem povratku ćukavice, kratkoprste ševe i vrtne strnadice na ovo područje kojeg one vole, no s manje šiblja, a više travnjaka. Dotad uživajmo u umjetnosti kojoj je dobrim dijelom doprinijela i Dinara.

Kategorije
Novosti

Požare spriječiti i lakše gasiti – održavanjem mozaika staništa s travnjacima

Neupitno je da se provedbom kontroliranog paljenja u atmosferu ispušta CO2 i drugi plinovi koji nastaju izgaranjem biljne biomase na travnjacima. No, provedbom kontroliranog paljenja ublažavaju se višestruko negativniji utjecaji proljetnih i ljetnih velikih požara koji su nekontrolirani, u kojima izgori često i duboki sloj humusa u kojem je pohranjena znatna količina ugljika, stradaju brojne životinje koje ne mogu brzo pobjeći ili se sakriti te njihova mladunčad ili gnijezda. Kontrolirano paljenje prepoznata je i široko korištena metoda za održavanje travnjaka koja se između ostalog i propisuje u pravilnicima i drugim podzakonskim aktima kao metoda za održavanje pojedinih stanišnih tipova. 

U području Mediterana i Submediterana u kojem se nalazi i naše projektno područje (ali zapravo i cijela hrvatska obala i priobalje) klimatski i okolišni uvjeti su takvi da zapravo uopće nije u pitanju hoće li biti velikih proljetnih i ljetnih nekontroliranih požara već je samo pitanje kad će pojedina ploha izgorjeti. Održavanjem mozaika travnjaka, poljoprivrednih površina, vinograda i maslinika te šikara i šuma također se postiže pozitivan učinak na usporavanje širenja požara i njegovo lakše obuzdavanje u ljetnim mjesecima jer se vatra na travnjaku širi mnogo sporije nego u šumi ili šikari pa se tu daje mala ali važna prednost gasiteljima kako bi obuzdali neželjene požare u ljetnim i proljetnim mjesecima. Nažalost mnogi toga nisu svjesni pa se ubrzo nakon požara s dolaskom prvih jesenskih kiša hrli u akcije sadnje borova na opožarene dijelove koji će prije ili kasnije ponovno biti zahvaćeni požarom i opet će stradati kuće, vozila, vinogradi, maslinici i slično, što bi se moglo znatno lakše prevenirati kada bi se održavao mozaik staništa s travnjacima koji bi dali priliku da se požar lakše ugasi.

Nadalje, koze mogu biti dio rješenja, ali na plohama koje su jače zarasle potrebno je prvo odraditi kontrolirano paljenje ili ručno uklanjanje (ako je teren dovoljno pristupačan) i onda to kombinirati s kozama, ali i drugom stokom poput magaraca te krava i ovaca koje isto hoće pojesti mladice dok ne odrvene. Na taj način postiže se puno bolji i dugotrajniji pozitivni utjecaj na travnjake odnosno zaustavljanje zarastanja i čak vraćanja procesa zarastanja unatrag. Predlaganjem ploha na kojima se planira provesti kontrolirano paljenja uzimamo u obzir i faktor blizine stada koja mogu doći tijekom ispaše na područje koje je bilo kontrolirano paljeno tijekom zime kako bi u proljeće kad se drveće i grmlje krene obnavljati (ono što je samo djelomično izgorjelo) i kad već naraste mlada trava i ostalo zeljasto bilje stoka nastavila posao održavanja travnjaka i zaustavljanja zarastanja.