Kategorije
Novosti

Dozvoljena ispaša na dodatnih 23.200 hektara krških pašnjaka

Ministarstvo poljoprivrede danas je obavijestilo kako je omogućilo dodatnih 23.200 hektara šumskog zemljišta u svrhu pašarenja. Izvanrednim revizijama dozvoljeno je korištenje šumskog zemljišta u osam gospodarskih jedinica na području šumarija Sinj, Knin, Obrovac i Makarska, na kojima je dosad bio ugovoren zakup na 3.300 ha. Cijelo područje projekta Dinara back to LIFE obuhvaćeno je područjem šumarija Sinj i Knin.

Ministarstvo dodaje da je odobreno šest izvanrednih revizija s dodatnih 17.200 ha dok su dodatne dvije u hitnom postupku odobrenja. Po skorom okončanju zakonski propisanog postupka, u prvoj polovici mjeseca prosinca za ove površine putem javnih poziva bit će omogućen zakup, kratkoročni i dugoročni.

Ministarstvo poljoprivrede naglašava kako su se odlučili na ovaj potez u cilju povećanja korištenja šumskog zemljišta u svrhu pašarenja te proširenja opsega i učinkovitosti stočarske proizvodnje. Izmjenama pravilnika o uređivanju šuma omogućena je ispaša i na onim površinama na kojima to šumskogospodarskim planovima prije nije bilo dozvoljeno. Do ovakvog poteza Ministarstva dolazi uslijed iskazanog povećanog interesa stočara za pašarenjem na tim površinama.

Od listopada 2019. godine do danas sklopljeno je više od 1100 ugovora o zakupu u svrhu pašarenja na površini većoj od 40.000 ha. Kako bi se poljoprivrednim proizvođačima omogućilo učinkovito, ali prije svega zakonito korištenje šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kroz model kratkoročnog i dugoročnog zakupa potencijalnim zakupnicima putem devet javnih poziva ponuđeno je preko 70.000 ha, izdvaja Ministarstvo poljoprivrede.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti

Bogomoljka i jesenski procjepak – dinarske vrste prilagođene na teška ljeta i zime

Na pašnjacima najnižih dijelova Dinare žive dvije zanimljive vrste. Bogomoljka (Empusa fasciata) je prepoznatljiva po brojnim izraslinama na tijelu zahvaljujući kojima ih se teže uoči jer životinja nalikuje grančicama. Odrasle jedinke ove vrste bogomoljke ugibaju na početku ljeta da bi se krajem ljeta iz jaja izlegle mlade jedinke (larve) koje će tek iduće proljeće postići punu veličinu (imago). Zimi su također aktivne, ali po lijepom vremenu.

Jesenski procjepak (Scilla autumnalis) ljeto preživljava skriven kao lukovica u tlu te cvate i lista tek nakon prvih jesenskih kiša, a tanki listići će mu se osušiti tek iduće godine krajem proljeća. Obje su ove vrste fenologijom prilagođene na mediteransku klimu u kojoj su uvjeti života ljeti često teži nego zimi.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Radionica u Kijevu s udrugom Čarobni svijet – djeca učila o pticama i postavila kućice

Koje su razlike između zimovalica i gnjezdarica, kako se pticama može olakšati boravak u našim krajevima te zašto se neke ptice sele dok druge ostaju – ovo i štošta drugog poučili smo djecu iz Kijeva na radionici održanoj 20.11. u suradnji s udrugom za edukaciju djece Čarobni svijet iz Knina, s kojom smo na kraju radionice izradili makete ptica i postavili kućice za ptice.

Radionicu u organizaciji projekta Dinara back to LIFE proveli su voditeljica Čarobnog svijeta Anita Ercegovac, volonterka Ana Ercegovac, Biomov stručni suradnik za očuvanje prirode Tomislav Sotinac te Biomova volonterka Doris Sotinac, a sudjelovalo je 19 djece dobi od 2 godine pa do trećeg razreda osnovne škole.

Radionica je počela razgovorom o našim projektnim pticama ćukavici, kratkoprstoj ševi i vrtnoj strnadici, a potom su djeca učila o razlikama između ptica stanarica, gnjezdarica, zimovalica i selica. Mladi Kijevljani naučili su da neke ptice sele zbog nedostatka hrane i hladnoće, dok druge, prilagodljivije, ostaju u našim krajevima.

Pticama stanaricama treba olakšati prezimljavanje postavljanjem zdrave hrane poput sjemenki suncokreta koje se može ostaviti u hranilicama za ptice, kao i postavljanjem kućica za ptice koje im mogu poslužiti za gniježđenje na proljeće. Djecu smo stoga podijelili u tri skupine od kojih je prva napravila tri kućice za ptice te im nadjenula imena prema stanaricama po svom odabiru – tako su kućice dobile imena „češljugar“, „sjenica“ i „vrabac“. Djeca su ispisala nazive kućica, potpisala se na njih te ih ukrasila crtežima.

Druga skupina djece je precrtavala ptice po svom odabiru s plakata “Ptice naših gradova”, a dječje će crteže udruga “Čarobni svijet” izložiti u svojim prostorima. Treća skupina djece je izrezivala, lijepila i izrađivala makete sjenica.

Na kraju radionice svi su zajedno postavili hranilicu koju su djeca napunila sjemenom suncokreta za sve ptice koje ostaju s nama i preko zime…

Kategorije
Dnevnik Dinare

Na Dinari smo pronašli ljekovitu biljku Miloduh

Miloduh (Hyssopus officinalis) je jedna od rijetkih ljekovitih biljaka Dinare. Cvate u jesen, a u ostalom dijelu godine se teško pronalazi, naročito ako je skriven u visokoj travi.

Na Dinari smo ga ovog listopada pronašli na dva lokaliteta gdje su prisutne prostorno male, ali guste populacije.

Karakteristični plavi cvjetovi ga u ovo doba godine izdaleka odaju u krškim travnjacima. Prema literaturnim podacima, prisutnost ove vrste na samoj Dinari nije bila poznata iako je vrsta sporadično prisutna od Istre do Južne Dalmacije.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Okrugli stol o pčelarstvu: Najveći izazov – klimatske promjene

U Sinju je u organizaciji LAG-a Cetinska krajina održan prvi okrugli stol u sklopu projekta Dinara back to LIFE, a tema je bilo pčelarstvo i izazovi s kojima se tamošnji pčelar suočavaju. Na sastanku su sudjelovali predstavnici pčelara, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova za upravljanje prirodom, te LAG-a i Udruge Biom.

U Cetinskoj krajini oko 250 pčelara posjeduje oko 12 tisuća košnica, a posljednje dvije godine koronavirus je otežao plasman meda na tržište, dok su sve češći ekstremni vremenski uvjeti utjecali i na sezonsko kašnjenje vegetacije. Glavna tema okruglog stola bilo je poticanje sadnje medonosnog bilja na zelenim javnim i privatnim površinama s ciljem poboljšanja pčelinje ispaše.

Kao trenutni glavni problem pčelari su jednoglasno istaknuli klimatske promjene, odnosno višegodišnju sušu koja znatno otežava općenito, a pogotovo stacionarno bavljenje pčelarstvom. Upravo iz ovog razloga predložena je sadnja medonosnog bilja i drveća koje bolje podnosi sušu i cvate u proljetnom ili jesenskom periodu, a za očekivati je da su autohtone vrste otpornije i prilagođenije lokalnim klimatskim uvjetima. Pčelarima koje pogađa i suša, kao indirektna podrška predstavljena je projektna obnova bunara i lokvi.

Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode s projekta Dinara back to LIFE, iznio je ideju akcijskih čišćenja zaraslih i onečišćenih površina u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, pod uvjetom da se na te površine potom zasade medonosne biljke.

Ivan Budinski, stručni projektni savjetnik za zaštitu prirode, predložio je sadnju medonosnog drveća uz nasipe i kanale koji vode od naselja prema polju na koji bi se način dobilo veću zastupljenost drveća u prostoru, zbog izduženosti, a takav je teren i prikladniji od uobičajenog poljskog. Za ovu aktivnost bila bi potrebno odobrenje Hrvatskih voda.

Sudionici okruglog stola naveli su i problem lijekova za varou koje pčelarima subvencionira država iako nisu djelotvorni, dok oni lijekovi koji jesu djelotvorni još uvijek nisu dostupni ili odobreni u Hrvatskoj. Pčelari su naveli potencijal probijanja, čišćenja i proširenja šumskih protupožarnih puteva koji im mogu biti od velike koristi kod pristupanja određenim lokacijama.

Glavna aktivnost projekta Dinara back to LIFE je restauracija dinarskih travnjaka zbog njihove važnosti za prirodu i ukupnu biološku raznolikost, a od restauracije travnjaka koristi će imati svi stanovnici područja Dinare, uključujući pčelare. Organizacija okruglih stolova uvod je u daljnje aktivnosti održavanja radionica ruralnog razvoja, a sve kako bi se dodatno potaknulo razvoj primarnih djelatnosti u širem projektnom području.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Sinj: Održana edukacija o pticama stanaricama, postavljene kućice i hranilica za ptice

Iz kojih sve razloga se neke ptice sele u južnije krajeve, zašto hladnoća nije jedini razlog selidbe ptica, kako se može pomoći pticama koje ostaju u našim krajevima te što još možemo napraviti za ptice – pitanja su na koja su učenici OŠ Ivana Lovrića iz Sinja prošli tjedan dobili odgovore na Biomovoj edukaciji o pticama stanaricama u našim gradovima i selima.

Učenici su na edukaciji naučili o kojim je pticama riječ i čime se hrane te kako se neke ptice sele na jug, a neke ostaju u našim krajevima, ali da ima i ptica koje se na sele po osi sjever-jug, nego se neke zimi sele s istoka na zapad i dolaze k nama jer su im naši krajevi dovoljno topli.

Hladnoća nije jedini, a često ni glavni razlog seobe ptica, naučili su učenici, nego je to nedostatak hrane – ptice koje se najviše hrane kukcima odlaze u toplije krajeve jer kod nas u zimskom razdoblju nema kukaca u dovoljnom broju da bi se prehranile.

U našim krajevima često ostaju ptice koje se hrane sjemenom raznih vrsta biljaka i može im se pomoći izradom i postavljanjem hranilica za ptice u našim vrtovima i školskim dvorištima te prihranom mješavinom sjemena za ptice, koju se može kupiti u nekim trgovačim centrima, ili sjemenom suncokreta kojim se vrlo rado hrane jer sadrži i određeni postotak hranjivog ulja.

Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode na projektu Dinara back to LIFE, na kraju radionice u OŠ Ivana Lovrića postavio je hranilicu i poklonio učenicima nekoliko kilograma suncokreta, a tjedni redari provjerit će i po potrebi napuniti hranilicu suncokretom. Na istoj radionici izrađene su i postavljene kućice za ptice na isto stablo kao i hranilica – veliki platanu u školskom dvorištu koja je tako postalo mjesto gozbe za ptice u ovom hladnijem razdoblju godine s manjkom hrane.