Hrvatske šume objavile su javni poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja.
Ovo je važna informacija za sve stočare koji su se kao korisnici šumskog zemljišta upisali u ARKOD do 31. prosinca 2018., ali bez pravne osnove, odnosno u tom trenutku nisu bili zakupnici tog područja.
Navršava se dvije godine projekta Dinara back to LIFE, a obavljene i započete aktivnosti u ovom razdoblju predstavljamo u kratkom preglednom foto-izvještaju.
Projekt je krenuo u siječnju 2020. godine i u ove dvije godine okupili smo savjetničko vijeće i suradničko vijeće, kao dionike koji savjetima i sugestijama usmjeravaju, odnosno proširuju aktivnosti projekta.
Naš terenski rad obuhvatio je istraživanje staništa, travnjaka, kukaca i skakavaca, kao i opširnija znanstvena istraživanja terena.
Ove godine pokrenut je veliki restauracijski ciklus koji će do kraja projektnog razdoblja, vjerujemo, pokazati velike promjene i rezultate na terenu. Dio restauracije bio je volontersko-edukativni kamp, jedan od projektnih vrhunaca ove godine.
Obnova bunara, lokvi i suhozida dio je projekta kojim pomažemo u vraćanju infrastrukture svojoj svrsi.
Iznimno smo ponosni i na izložbu koja prati projekt, kao i na naše edukativne radionice s djecom.
Na našem webu objavili smo novu interaktivnu kartu područja kojeg pokriva projekt Dinara back to LIFE. Pregledna i lako pretraživa tematska karta sadrži označena područja i lokacije dosad provedenih aktivnosti, kao i neke dodatne informacije s ovog područja.
Karta tako sadrži kratke opise i lokacije obnovljenih bunara, područja restauracije i kontroliranog paljenja, lokaciju održavanja edukativnog-volonterskog kampa, područja istraživanja bioraznolikosti, područja na kojima se može pronaći ciljne ptičje vrste i travnjake, kao i biljne vrste, područja istraživanja pčela i skakavaca. Cijeva zasebna skupina informacija su mjesta nalaza orhideja.
Karta sadrži i vanjske informacije kao što su planinarske staze, putevi i planinarska skloništa. Dio označenih područja i lokacija sadrži i poveznice na naše objave s dodatnim informacijama.
Projekt Dinara back to LIFE dobio je prestižnu nagradu Žuti okvir u kategoriji „Iskorjenjivanje gladi i promoviranje održive poljoprivrede“, na sinoćnjoj dodjeli održanoj u Zagrebu. Nagrade Žuti okvir podijeljene su u 17 kategorija prema 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja, a sama dodjela održana je pod sloganom „Održiva Hrvatska – Živi i djeluj u skladu s prirodom već danas“. Nagradu Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje dodjeljuju Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska.
„Mi dobivamo vašim radom, vašom genijalnošću, želimo da nas svojim radom i dalje inspirirate“ – rekao je u uvodnom govoru urednik National Geographica Hrvoje Prćić zahvalivši se i čestitavši poticajnim riječima svim nominiranima i dobitnicima. U 17 kategorija s po troje nominiranih u svakoj našli su se pojedinci i organizacije koji se na razne načine bore za bolji svijet – zaštitom i proučavanjem mora, čišćenjem otpada, ekološkom poljoprivredom, obnovljivim izvorima energije, zaštitom ugroženih ptica, pomaganjem ugroženima te mnogi drugi koji žele održivije sutra. Urednik Prćić na dodjeli je naglasio i kako nominirane i dobitnike nagrada Žuti okvir smatra pravim „influencerima“ u društvu.
Tomislav Hudina, voditelj projekta
Jedna od glavnih aktivnosti projekta svakako je usmjerena na očuvanje prirode uz održivo korištenje što u praksi znači da nam je cilj potaknuti razvoj ekstenzivnog stočarstva, pčelarstva i drugih aktivnosti koje doprinose održavanju dinarskih travnjaka i poboljšanju stanišnih uvjeta za brojne divlje vrste ovisne upravo o velikim otvorenim staništima. Kroz projekt osim restauracije travnjaka kroz uklanjanje nepoželjne drvenaste vegetacije, provodimo i obnovu lokvi, bunara, suhozida te puteva, organiziramo okrugle stolove i edukacije, razvijamo poslovne planove za poljoprivrednike, unaprjeđujemo turističku ponudu te pokušavamo unaprijediti praksu upravljanja travnjacima kroz suradnju s nadležnim institucijama i izradu smjernica za upravljanje suhim travnjacima. Nadamo se da će rezultati projekta biti više stočara i više stoke na većim površinama pod travnjacima, veći broj parova ciljnih ptica, uspješniji OPG-ovi, šira turistička ponuda – jedna oživljena Dinara.
Dobitnici i nominirani
Nagradu Žuti okvir nose svi članovi projektnog partnerstva – Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Udruga Biom kao vodeći partner – ali i suradnici projekta iz raznih sektora. Zahvaljujemo stoga predstavnicima Ministarsva poljoprivrede i MINGOR-a iz projektnog Savjetodavnog vijeća koji usmjeravaju projekt, kao i pripadnicima Suradničkog vijeća – lovcima, planinarima, turističkim djelatnicima, pčelarima, lokalnoj samoupravi, prijateljskim udrugama i pojedincima koji svojim prijedlozima i idejama proširuju sam projekt. Zahvaljujemo se svim volonterima koji su sudjelovali na kampu i akcijama dosad provedenim kroz projekta te svima ostalima koji su pomogli i pomažu da se projekt provede kako je zamišljen te da se ostvari njegov temeljni cilj – očuvana priroda kroz održivo korištenje.
Želimo se također zahvaliti Adria Mediji Zagreb i National Geographicu Hrvatska na ovoj nagradi jer su prepoznali i nagradili našu volju te motivaciju i želju za održivost na Dinari. Nagrada Žuti okvir obvezuje nas da nastavimo s projektom najmanje u ovakvom tempu, a nadamo se i jačem!
U razgovoru s Robert Kakarigijem, članom stručnog žirija Žutog okvira
Zanimljivo je napomenuti da je Udruga Biom nagradu Žuti okvir dobila i 2019. godine u kategoriji Život na kopnu pa nam je ovo priznanje time još draže, jer dobiti nagradu jednom može biti slučajnost, ali dvaput je već uzorak pa nam je to dodatna potvrda, priznanje i poticaj da budemo još i bolji.
Jedno od planinarskih društava najaktivnijih na širem području Dinare je HPK Sv. Mihovil, relativno mlado i entuzijastično planinarsko društvo iz Šibenika koje je dosad ostvarilo niz zavidnih rezultata u svom planinarskom radu, od penjanja preko spuštanja do gradnje, velikom dijelom upravo na Dinari.
Hrvatski planinarski klub Sveti Mihovil osnovala je krajem 1995. grupa planinara s dugogodišnjim iskustvom koji su s velikom željom i voljom odlučili provesti nove ideje i aktivnosti na svom području. Klub je osnovan uz veliku upornost prvog predsjednika novog društva Zlatibora Prgina, tragično preminulog na ekspediciji Kluba na Aconcaguu (6950m) 1999. godine. Klub broji 250-ak članova.
Nakon sedamdeset godina isprekidanog trajanja šibenskog planinarstva, osnivanje HPK Sv. Mihovil bio je početak zahtjevnih uspona po inozemnim planinama, čime je postavljen i temelj za razvoj šibenskog visokogorskog planinarenja, alpinizma, paraglidinga i speleologije.
Zlatko Prgin – sklonište s pogledom
Ključni objekti na planinama su skloništa – mjesta odmora, sigurnosti i druženja – a jedno takvo izgrađeno je na Dinari zahvaljujući prvenstveno velikim naporima članova HPK Sv. Mihovil. U bukovoj šumici u neposrednoj blizini Bukvinog vrha, na raskrižju staze koja ide s Brezovca na vrh Dinare te staze koja vodi iz zaseoka Mirkovići, poznatije kao „Jogurt staza“, koja je dobila naziv po prvom predsjedniku Kluba, otvoreno je 2019. godine na južnim padinama Dinare planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 mnv).
Riječ je o stambenom kontejneru s potkrovljem koji prima 10 ljudi te je stalno otvoren. U njemu su peć na drva, stol, klupe te rasvjeta i priključak za punjenje mobitela. Uz sklonište je izgrađena je i mala gusterna koja je u upotrebi od studenog 2021. godine. Sa skloništa i njegove okolice pružaju se prelijepi pogledi na dinarske visoravni Duler, Samar, Brezovac, a posebno je lijep pogled na Podinarje i grad Knin te vrhove Prominu, Kijevski bat, Svilaju, te na udaljenije velebitske vrhove Sveto brdo i Crnopac.
Sklonište je izgrađeno vrijednim i teškim volonterskim radom članova HPK Sv. Mihovil, nesebičnom pomoći firme Proautomatika iz Šibenika, asistencijom HGSS Stanice Šibenik, HGSS Stanice Split, PU Dinaridi te helikopterskom akcijom Eskadrile transportnih helikoptera 93. zb HRZ-PZO „Tovari“ Divulje.
Predsjednik Kluba redovito poziva članove na radne akcije oko skloništa, a u jesen 2021. započelo je oblaganje kontejnera u drvo, kako bi ga se dodatno zaštitilo od hladnoće i vjetra.
Stazama Mihovila
Staza kojom upravlja HPK Sv. Mihovil je spomenuta „Jogurt staza“ od Mirkovića do skloništa Zlatko Prgin te novoobnovljena staza od Ošjaka do skloništa. Ova obnovljena stara i markirana staza bit će na novoj karti koju upravo izrađuju kartografi HGSS-a.
HPK Sv. Mihovil tradicionalno sudjeluje na Putu Oluje na kojem su već više godina često najbrojniji planinari upravo „Mihovilci“. HPK Sv. Mihovil tradicionalno svake godine organizira i zimski uspon na Dinaru iz Mirkovića, na Svetog Stjepana (26.12.).
Speleologija – deseci istraženih jama i špilja
Speleološki odsjek HPK Sveti Mihovil djeluje na prostoru koji je omeđen cestama Strmica – Knin – Vrlika i zapadnim rubom Cetinskog polja te je na području Dinare u Šibensko-kninskoj županiji dosad istraživao u 55 speleoloških objekata i to najviše na vršnom dijelu Dinare.
Najuspješnija istraživanja područja Dinare koja su proveli speleolozi HPK Sv. Mihovil bila su ona u špiljskom sustavu Gospodske špilje – Vrela Cetine (ukupna duljina 4982m), špilji Kotluši (duljina 4507m) i Rudelićevoj špilji (duljina 1382m), sve redom velikih protočnih objekata. Istraživanja ovih objekata na zapadnoj strani Cetinskog započeli su speleolozi SO PD Željezničar iz Zagreba da bi se u njih uključili brojni domaći i strani speleolozi, među kojima i speleolozi HPK Sveti Mihovil. Speleolozi HPK Sveti Mihovil pronašli su i istražili 749m dugu špilju Dulibu u kanjonu Krčića koja je većim dijelom godine potpuno potopljena, a kroz koju je zabilježeno značajno strujanje zraka, što ukazuje na perspektivu daljnjih istraživanja. Vrlo blizu nje je i špilja Mala duliba duljine 115m.
Od duljih horizontalnih speleoloških objekata, posebno su ističu špilja u Šobotovom točilu duljine 186m, Pećine na planinarskom putu između Glavaša i Martinove košare duljine 105m, sustav pod pločom u Čekrkskim rupama duljine 127m te jama Štemerica duljine 156m, sjeverno od najvišeg vrha Dinare Sinjala, koja je ujedno i najdublja jama vršnog dijela Dinare sa 106m dubine. HPK Sv. Mihovil je topografski snimio i špilju pod Topoljačkim bukom duljine 234m čiji jedan otvor služi kao ulaz u hidrocentralu, a u kojoj pronalazimo nekoliko suhih i podvodnih ulaza te koja je cijela formirana u sedri.
Najveći broj speleoloških objekata su vertikalni objekti – jame, ulazak u koje je moguć isključivo uz poznavanje korištenja užeta i upotrebu posebne speleološke opreme. Speleološka aktivnost Mihovilovih speleologa na Dinari usmjerena je na područje Šibensko-kninske županije, ali su istraživali i nešto dalje prema istoku – u Vodenoj peći (duljina 713m) i Golubinci kod Ruminskih vrtli (176m, -91m).
Osim podataka o speleološkim objektima u kojima su sami istraživali, u speleološkom odsjeku HPK Sv. Mihovil prikupljaju se i podaci o istraživanjima svih speleologa na području Šibensko-kninske županije pa se tako u njihovoj arhivi nalaze podaci o još tridesetak objekata iz okolice Kijeva i Glavaša.
Speleolozi Mihovila će nastaviti s istraživanjima vršnog dijela Dinare – od vršnog grebena prema granici s BiH na kome se nalazi desetak neistraženih jama ucrtanih u karte.
Mihovilci inicirali HGSS Šibenik
Inicijatori osnivanja Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Šibenik su planinari iz društva HPK Sv. Mihovil te je 20-ak „Mihovilaca“ pripadnika HGSS-a. Prvi školovani šibenski planinski vodiči s položenim stručnim ispitom osnovali su Stanicu planinarskih vodiča – Šibenik.
Dosadašnji rezultati rada, poduhvati i postignuća HPK Sv. Mihovil:
– 2005. Plaketa Grada Šibenika za razvoj planinarstva i speleologije
– 2008. Plaketa Šibensko–kninske županije za razvoj planinarstva i speleologije
– 2007. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najbolju web stranicu članica HPS-a
– 2013. Plaketa Grada Šibenika za razvoj planinarstva, speleologije i alpinizma
– 2013. Brončani znak Hrvatskog planinarskog saveza za doprinos razvoju planinarstva
– 2016. Grb Šibensko-kninske županije zaepromicanja vrijednosti zdravog života među mladima, zaštiti kulturnih i prirodnih vrijednosti Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, te brojnih športskih aktivnosti
– 2017. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najuspješniju planinarsku udrugu u Hrvatskoj među 345 registriranih planinarskih udruga pri Hrvatskom planinarskom savezu
– 2019. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najbolji rad s mladima
– 2019. Izgradnja planinarskog skloništa Zlatko Prgin na Dinari
– 2020. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najveći doprinos planinarskoj publicistici časopisu Helop
Tematskom izložbom fotografija ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ u četvrtak 9. prosinca 2021. točno u podne u Društvenom centru ‘Dinarsko srce’ – Dom kulture u Kijevu, na adresi Bajani 5, obilježit ćemo Međunarodni dan planina.
Ovom putujućom izložbom, nastalom kroz projekt Dinara back to LIFE, želimo naglasiti koliko je Dinara važna za prirodu i za ljude. Kao najmlađi hrvatski park prirode i najvišu planinu u Hrvatskoj, Dinaru predstavljamo u njenom podnožju te želimo ukazati na ulogu svih nas u očuvanju njezinog prirodnog bogatstva.
Izložba je podijeljena u pet tematskih cjelina i donosi 15 karakterističnih fotografija i komentara koji predstavljaju ono što su ljudi koji žive uz Dinaru izdvojili kao najvažnije vrednote ove planine i ovog kraja.
„Dinara je i simbol izdržljivosti njenih ljudi koji su trudom i radom stvarali dom, prehranjivali generacije i činili dobro prirodi“ – izjavio je sudionik ankete na osnovu koje je nastala ova izložba i time sumirao značenje Dinare te vrednota ljudi koji žive uz i od Dinare.
Izložba se održava u suradnji Javne ustanove PRIRODA Šibensko-kninske županije, Općine Kijevo i Udruge Biom.
