Profesori Hrvoje Kutnjak i Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nedavno su na području Dinare postavili tkz. kaveze za isključivanje napasivanje (eng: exclusion cages), a u sklopu istraživanja za naš projekt.
Prof. Kutnjak na terenu
Radi se o valjkastim kavezima, promjera cca metar i pol te visine 1m, konstruiranih od žičane mreže, a koji su učvršćeni za tlo. Svrha im je sprečavanje pristupa stoke tom isključenom komadu travnjaka. Na taj način se lokalno čuva sklop travnjaka i neometani rast biljaka što u konačnici stručnjacima osigurava mogućnost boljeg uvida u botanički sastav i produktivnost travnjaka na projektnom području.
Kavezi sprečavaju ispašu na “isključenom” dijelu travnjaka
Ukupno je postavljeno šest kaveza od kojih se četiri nalazi na Ježevićkom suhopolju, dok se dva nalaze na području Podinarja u blizini Kijeva. Kavezi su označeni ceduljama s porukom kojom se slučajni prolaznici mole da ne diraju kaveze te da na taj način pomognu istraživanju koje se provodi na području Dinare.
U planu je ove godine postavljanje dodatnih kaveza. Dobiveni rezultati dat će bolji uvid u iskoristivost travnjačkog prirodnog resursa kao i nova saznanja korisna za gospodarenje travnjacima u zaštićenim područjima.
Završetkom ovog tjedna Gradska knjižnica Sinj i Udruga Biom pripremaju radionice, prezentacije filmova i rasprave vezane za teme očuvanja prirode.
Gradska knjižnica priključila se inicijativi „Pokrenimo zelene knjižnice” u sklopu koje će organizirati projekcije filmova predstavljenih na 8. E?! – Okolišnom film festivalu, a akciji će dodatni sadržaj dati Biom, koji u tom tjednu obilježava 30 godina postojanja LIFE programa, instrumenta Europske unije namijenjenog financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, očuvanja prirode i djelovanja u području klime.
Ovog petka, 20.5., u poslijepodnevnim satima, od 16 do 19 u Gradskoj knjižnici Sinj održat će se zanimljive edukacije namijenjene djeci.
Koje sve biljke možemo pronaći na Dinari, koje ptice posjećuju Gradski park, tko sve i na koji način može štititi prirodu – samo su neke od tema koje će se proučavati.
Edukacije će provesti Udruga Biom, te kroz rad s najmlađima prezentirati koje sve aktivnosti provodi za zaštitu prirode. Dalekozori za promatranje ptica su osigurani.
Program
16:00 – 18:00 Radionice: proučavanje biljaka, tragova životinja i morskih ptica
18:00 – 19:00 Promatranje ptica u Gradskom parku, okupljanje ispred Gradske knjižnice
Projekcije filma ‘Naše more smeća’ te popratna prezentacija i diskusija
Program edukacija nastavlja se u zgradi Palacina na adresi Andrije Kačića Miošića 5. Istog dana, u 19:30 počinje projekcija filma ‘Naše more smeća’, a nakon završetka uslijedit će i kratka prezentacija Biomovih projekata koji se bave morskom tematikom, s posebnim naglaskom na projekt o sredozemnoj medvjedici. Problem morskog otpada i napuštenog ribolovnog alata samo je jedna od prepreka s kojom se ova vrsta mora suočiti prilikom ponovnog povratka na područje istočnog Jadrana. Početkom ove godine na Mljetu je sredozemna medvjedica ponovno uočena, a o povratku i zaštiti te ugrožene vrste pričat će i sinjski gimnazijalci, učenici prof. Regine Vukasović, koji će nakon predavanja u obliku parlaonice raspravljati kako postići suživot čovjeka i ove ugrožene vrste na moru. Diskusiji se slobodno mogu pridružiti i svi posjetitelji.
‘Naše more smeća’ /’Notre Mer de Déchets’, 26′
R: Azzouz Morade, Anca Ulea, Francuska, 2020.
Sredozemno more službeno je najzagađenije europsko more. Procjenjuje se da se godišnje u njega odbaci dvjesto tisuća tona plastičnog otpada. Iako se na razini Europske unije poduzimaju određeni koraci za smanjenje proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike u državama članicama, pandemija koronavirusa ugrožava dio postignutog napretka. Naime, tijekom ljeta je uz europske obale pronađen sve veći broj kirurških maski i rukavica. Film pobliže proučava ovaj problem u Francuskoj i mrežu ljudi koji zajedno rade na tome da se zauvijek stane na kraj zagađenju plastikom.
Koji su dijelovi biljaka? Čemu služe? Zašto neke biljke imaju dlačice? Koje su još prilagodbe biljke razvile da bi si osigurale opstanak u okolini u kojoj žive? Kako miriše ružmarin? Kako koristimo lovor?
Opet smo imali radionice s djecom. Ovog puta sa 3. i 4. razredima OŠ Ivan Lovrić Sinj, OŠ Dinka Šimunovića u Hrvacama i OŠ Ivana Mažuranića Obrovac Sinjski – Han i u Kijevu, kojima smo odgovorili na niz pitanja.
Sa sobom smo donijeli mikroskop i poznatije biljke koje možemo naći na Dinari.
Dok je jedna grupa držala biljke u rukama, pokazivala dijelove biljaka, opipavala površinu, mirisala ih i pogađala koje su, druga grupa je na mikroskopu gledala manje strukture i prilagodbe biljaka.
Zašto biljka ima cvijet?
Da bi bila lijepa.
Bravo. A kome?
Kukcima, oprašivačima…
… bio je jedan od kratkih dijaloga u kojima su djeca kroz priču zaključivala čemu služi koji dio.
Naučili su i da biljke ne razmišljaju baš o nama. Nisu tako dobre da prave plodove kako bi nas nahranile. Njihov cilj je da sjemenka koja se nalazi u plodu završi u tlu. Pa, ako će biti povoljni uvjeti, da naraste nova biljka.
A to što neke imaju veće i sočnije plodove ili više eteričnog ulja, to je utjecaj čovjeka kroz uzgoj tih biljaka.
Listovi kadulje imaju dlačice. Da, stvarno imaju. Djeca su listove opipala rukom da osjete kako su mekani, a zatim ih gledala povećalom. Dlačice biljke štite od jakog sunca, ali i nepoželjnih kukaca.
Kako izgledaju tučak, prašnici, bodlje… sve je to djeci bilo uzbudljivo vidjeti povećalom. Fascinirani su bili činjenicom da su prašnici različitih vrsta biljaka različitih oblika i boja.
Zašto biljke mirišu? Ta eterična ulja u njima nekima mirišu, dok druge odbijaju. Riječ je o još jednoj prilagodbi kojom biljke upravo odbijaju neke biljojede kako bi preživjele.
Opipavajući i mirišući biljke, djeca su se pokušala sjetiti koje su to biljke i kako su ih koristili. Ipak, bilo je i onih koje je pekao nos zbog jakog mirisa. :Đ
Na kraju im je bio zadatak nacrtati nešto od onoga što im je taj dan bilo najzanimljivije. Ili bilo što o čemu smo pričali 🙂
Sudjelovalo je 123 djece i s oduševljenjem možemo reći da su bili super. Sudjelovali su u svemu, bili su zainteresirani, aktivni i imali super ideje. I, naravno, hvala učiteljicama koje su našle vremena i dale nam priliku da djeci približimo svoju ljubav prema prirodi.
Radionica je održana u suradnji s udrugom “Čarobni svijet” i Anitom Ercegovac. Radionicu su vodili Iva Rajković Alendar, stručna suradnica za zaštitu prirode i Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode.
U Šibeniku je 3. svibnja otvorena naša projektna izložba ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’, u sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti, a kojem je tema – život!
„Čuvajmo prirodu da bismo od nje mogli živjeti i živimo u prirodi da bismo od nje mogli imati koristi“- rekao je župan šibensko-kninski, dr.sc. Marko Jelić na otvaranju izložbe, naglasivši pritom važnost prošlogodišnjeg proglašenja Dinara parkom prirode, čime je ovaj vrijedan prostor prirode zaštićen, ali je ujedno i ostavljena mogućnost za određene ljudske aktivnosti koje će pomoći očuvanju bioraznolikosti Dinare.
„Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je život, stoga nismo nimalo dvojili po pitanju sudjelovanja na festivalu s našim dugogodišnjim partnerima i suradnicima Udrugom Biom i njihovom izložbom o Dinari“ – rekla je Voditeljica službe stručnih poslova JU Priroda Šibensko-kninske županije Tina Dragutin Burić. Istaknula je kako je cilj djelovanja javne ustanove podizanje svijesti o važnosti očuvane prirodne i kulturne baštine kroz održivo korištenje, a temelj čega je suživot prirode i lokalnih stanovnika te njihova uloga u vraćanju života na ta područja.
Izložba je otvorena u samom centru grada, u vrlo lijepom ambijentu Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, domaćina izložbe, a u suradnji s JU Priroda. Otvorena je do subote 14. svibnja, svakim radnim danom od 8 do 20 sati te subotom od 8 do 13 sati.
Na otvorenju je Ivan Budinski, stručni savjetnik na projektu Dinara back to LIFE, održao predavanje o projektu, a prema izloženim fotografijama. „Naša želja za cijeli projekt ide u tom smjeru – kako smo rekli ‘Dinara back to LIFE’ – da se vrati život u obliku onih vrsta koje su nam značajne – vrtna strnadica, ćukavica i kratkoprsta ševa, ali da se vrati i što više ljudi jer upravo ljudi nam trebaju da bi održavali Dinaru u tom obliku u kojem postoji i u kojem je značajna za zaštitu prirode“ – naglasio je Budinski ovom prilikom.
Pogledajte ovo zanimljivo predavanje u videu ispod.
Međunarodni i domaći stručnjaci Ariel Brunner iz BirdLife International, najveće svjetske organizacije za zaštitu ptica, Brendan Dunford iz programa Burren, Engin Yılmaz iz inicijative Yolda, Aljoša Duplić iz MINGOR-a sudionici su panel diskusije ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’ koju Udruga Biom organizira 9. svibnja u Sinju u sklopu projekta Dinara back to LIFE.
Europski zeleni plan je novo razdoblje u europskoj povijesti i označava strategiju rasta kojom se zemlje EU žele suočiti izazovima u području klime i okoliša te preobraziti svoje gospodarstvo i društvo kako bi ih postupno učinili održivima. Možemo reći da biološka raznolikost nikad nije bila važnija, no ključan je pronalazak balansa između potrebe očuvanja prirode i biološke raznolikosti s jedne te ljudskih aktivnosti i gospodarstva s druge strane. Izazova za očuvanje prirode sve je više, a energetska kriza u kojoj se nalazimo stavlja sve veći pritisak na usklađivanje očuvanja prirode s potrebama razvoja gospodarstva, ali i obnovljivih izvora energije.
“Cilj nam je ovom panel diskusijom čuti primjere i iskustvo očuvanja prirode iz cijelog svijeta, te prokomentirati izazove i mogućnosti koje se za Hrvatsku otvaraju u ovom razdoblju. Iznimna je čast ugostiti stručnjake s ovolikim znanjem i iskustvom, te pozivamo sve da se uključe uživo ili putem live streama” – poručila je Željka Rajković, direktorica Udruge Biom.
Europskim zelenim planom odgovara se na izazove koje predstavljaju klimatske promjene i uništavanje okoliša, a čime se poboljšava kvaliteta života sadašnjih i budućih generacija. Zato je jako važno da se građani uključe i prate politike, a samo suradnjom se može postići da zeleni plan uspije i donese trajne promjene.
Na panelu će se raspravljati o svrsi Europskog zelenog plana i njegovom značenju za određene sektorske politike poput energetske i poljoprivredne politike, iskustvima zemalja EU u provedbi Zelenog plana, izazovima i prilikama za Hrvatsku, pozitivnim iskustvima iz mediteranskog područja pri usklađivanju prirode i čovjekovih aktivnosti, te drugim aktualnim pitanjima.
Sudionici panel diskusije međunarodni su i domaći stručnjaci za pitanja očuvanja prirode.
Ariel Brunner koordinira aktivnosti u BirdLife Europe oko cijelog niza politika Europske unije, od prirode i očuvanja bioraznolikosti, preko klime i energije, do ribarstva i poljoprivrede. Posljednjih deset godina bio je duboko uključen u debate oko reforme Zajedničke poljoprivredne politika te je nadaleko prepoznat kao istaknuti stručnjak za okolišni utjecaj poljoprivredne politike EU.
Posljednjih godina odigrao je vodeću ulogu u zagovaranju Europskog zelenog plana, Europske strategije bioraznolikosti i kampanje NatureAlart, a kako bi se obranilo i poboljšalo implementaciju europske legislative o zaštiti prirode. Bio je vrlo aktivan u raspravama o održivosti obnovljive energije te posebice bioenergije kao vodeći kritičar europske podrške biogorivu. Trenutno je član upravnog odbora neprofitne organizacije Renewable Grid Initiative te je član Platforme za održive financije Europske komisije.
Brendan Dunford proveo je posljednjih 20 godina živeći i radeći u regiji Burren na zapadu Irske gdje je vodio nagrađeni projekt BurrenLIFE (2005.-2010.) te trenutno vodi njegov nastavak, Burren Programme – www.burrenprogramme.com. Ovaj inovativni program „plaćanja prema rezultatima“ potiče farmere na preko 23.000 hektara primarnog vapnenačkog staništa na poboljšanje lokalne bioraznolikosti, kvalitete vode i kulturnog naslijeđa, što je od uvođenja 2010. svake godine donosilo stalne socijalne, ekonomske i okolišne koristi.
Dunford je osnivač Burrenbeo Trusta (www.burrenbeo.com) – vodećeg zagovornika „place-based learninga“ i brige za zajednicu u Irskoj – te osnivač FarmingForNature.ei koji za cilj ima prepoznavanje, uvažavanje i podržavanje poljoprivrednika diljem Europe koji rade na zaštiti prirode. 2011. godine postao je Ashoka Fellow te je 2018. nagrađen Počasnim doktoratom Sveučilišta u Galwayu za svoj rad na bioraznolikosti poljoprivrednog zemljišta.
Engin Yilmaz je direktor incijative Yolda, organizacije za očuvanje prirode smještene u Turskoj, a koja radi na međunarodnj razini. Također je koordinator Saveza za mediteransku prirodu i kulturu (AMNC) te supredsjedatelj grupe za podršku IYRP za Europu. Ima dugu karijeru u nevladinim organizacijama, od čega je veći dio posvetio očuvanju prirode. Od osnivanja inicijative Yolda 2015., njegovi interesi oko istraživanja i očuvanja bili su većinom fokusirani na kulturne prakse koje doprinose bioraznolikosti, a posebice pastirskom praksom. Yilmaz je prikupio bogato iskustvo i kako direktor BirdLifeovog partnera u Tursakoj gdje je radio od 2010. do 2015.
Aljoša Duplić radi na zaštiti prirode više od 12 godina, trenutno kao zaposlenik Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Tijekom profesionalne karijere radio je na različitim temama uglavnom povezanim s očuvanjem vrsta (dominantno kralješnjaka) i područja. Sudjelovao je u pripremi prijedloga nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske te u izradi hrvatskog prijedloga ekološke mreže Natura 2000. Također, radio je na razvoju i pripremi okvira za uspostavu upravljanja Natura 2000 područjima u Hrvatskoj kroz Operativni program kohezija i konkurentnost (period 2014.-2020.). Njegov stručni interes je primarno usmjeren na očuvanje slatkovodnih riba i slatkovodnih ekosustava.
Panel diskusija European Green Deal – How Croatia Can Strike It?/ Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti? održava se 9. svibnja od 16 do 18 sati u Multimedijalnoj dvorani muzeja Sinjske Alke, Put Petrovca 12 u Sinju. Jezik panel diskusije je engleski, a moderator je novinar Domagoj Novokmet.
Panel diskusiju moći će se pratiti i online, preko livestreama na YouTube kanalu Bioma –
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Kolačići trećih strana
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.
Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!
