Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

‘Kako čuvamo Dinaru’ – dođite na naše predavanje u Muzej Sinjske alke

U petak, 12.8.2022. organiziramo predavanje ‘Kako čuvamo Dinaru u multimedijalnoj dvorani Muzeja Sinjske alke (u 18h), gdje ćemo predstaviti naše projekte očuvanja prirode i održivog korištenja Dinare. 

Pozivamo sve zainteresirane – a posebice goste grada Sinja i Cetinske krajine koji će nas posjetiti u ove slavljeničke dane – da dođu, upoznaju nas i poslušaju što radimo na očuvanju Dinare.

Predavanje o našim naporima u očuvanju najdraže nam planine održat će Ivana Selanec, magistra ekologije i zaštite prirode, direktorica područnog ureda Udruge Biom u Sinju.

Osim predavanja, u Sinju ćete imati priliku i pogledati izložbu ‘Povratak prirodi’ projekta Dinara back to LIFE i to u dva termina – u nedjelju, 7. kolovoza od 19 do 22 sati, kao i u petak, 12. kolovoza od 9 do 12 sati na adresi Matića ulica 12, Sinj.

Biom je najveća organizacija za zaštitu ptica u Hrvatskoj te smo jedna od vodećih članskih i volonterskih organizacija za zaštitu i istraživanje prirode u našoj zemlji. Glavna nam je zadaća očuvanje prirode za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

S aktivnostima na terenu prisutni smo u gotovo svim krajevima Hrvatske te smo u 16 godina postojanja proveli više od 300 različitih projekata za očuvanje bioraznolikosti. Danas smo profesionalna organizacija koja uspješno provodi brojne domaće i međunarodne projekte za očuvanje prirode i bioraznolikosti. 

Predavanjem u Sinju želimo predstaviti naš rad na području Dinare, ukazati na prijetnje s kojima se priroda na Dinari suočava te koja je naša uloga u njenom očuvanju. Prezentirat ćemo i vrijednosti koje priroda pruža ljudima i time osigurava suživot ljudi i prirode na najvišoj hrvatskoj planini, koja je oduvijek imala posebno mjesto u srcima naših građana. 

Kako se možete uključiti i podržati rad Udruge Biom provjerite na sljedećem linku – https://www.biom.hr/ukljuci-se/.

Predavanje ‘Kako čuvamo Dinaru’ medijski podržava portal Ferata

Kategorije
Novosti

Pogledajte naš prvi projektni film ‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’

U svega nekoliko sati hoda može se doći od jezera Peruća do najvišeg vrha Hrvatske i na tom putu proći različita staništa te vidjeti mnoge biljne i životinjske vrste, što je temelj prirodnog bogatstva Dinare – ključna je poruka našeg prvog projektnog kratkog filma ‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’ kojeg sad možete pogledati online.

Zašto su travnjaci važni za bioraznolikost, što ugrožava ovo ključno stanište, kako ih pokušavamo sačuvati, te koja je važnost ljudi koji se bave stočarstvom za njihovo očuvanju pokušali smo ugrubo objasniti u našem kratkom filmu.

‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’ pogledajte dolje –

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Dođite u Sinj na premijeru našeg prvog kratkog filma!

Prvi kratki film iz projekta Dinara back to LIFE, ‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’ završen je i bit će premijerno prikazan ovu subotu, 23. srpnja u 19.30 u Muzeju Cetinske krajine. Film ukratko obrađuje temu travnjaka, zašto su oni važni kao stanište i za bioraznolikost.

Kratki film se prikazuje u sklopu događanja 2. Museum Summer Mood.

Nakon toga, na istom mjestu, u 20 sati poznati meteorolog Zoran Vakula održat će predavanje „o vremenu i još koječemu“.

Na videu dolje pogledajte isječak iz našeg kratkog filma.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Video: Panel diskusija ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’

Europski zeleni plan riješit će krizu klime kroz tri osnovne točke: borbom protiv klimatskih promjena dokidanjem ovisnosti o fosilnim gorivima; očuvanjem bioraznolikosti jer smo došli do točke u kojoj ekosustav više ne može izdržati; prelaskom na kružnu ekonomiju u kojoj stvari iz prirode recikliramo i koristimo što je duže moguće – pionirski projekt Europske unije na Panel diskusiji u Sinju ovako je objasnio Ariel Brunner iz BirdLife International.

Brendan Dunford s irskog programa BurrenLIFE ocijenio je da “Europski zeleni plan predstavlja ogromnu prednost za zemlje poput Hrvatske, zemlje s prirodnim blagom. Bitno je da Hrvatska ide u korak s tim prilikama i ne gleda ih kao prijetnje. Rezultati su tad zajamčeni i ne samo za danas, nego i za buduće generacije”. Dunford je kroz svoj program Burren uveo hibridni pristup poljoprivredi u kojem se poljoprivrednicima plaća i za obavljeni posao i za postizanje definiranih ekoloških ciljeva.

Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode ovom je prilikom najavio je da će Hrvatska zaštititi 30% Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom zato jer je „more jako bitno ne samo kao resurs za ribu i turizam, nego i kao ponor za ugljik. Zaštita će svakako omogućiti i održivo ribarstvo”.

Engin Yilmaz iz organizacije Yolda Initiative predložio je postavljanje platforme koja će na jednom mjestu okupiti poljoprivrednike i lokalno stanovništvo.

Cijelu panel diskusiju ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’, održanu u svibnju u Sinju u organizaciji Bioma u sklopu projekta Dinara back to LIFE, možete pogledati dolje (na engleskom):

Kategorije
Novosti

Prvi uvid u status travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara

U sklopu 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma održanog krajem lipnja u Vodicama, članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su zanimljive rezultate istraživanja provedenih kroz projekt.

Doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak održao je usmeno izlaganje na temu statusa travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara. Za ovaj rad iskorišteni su podaci o krškim pašnjacima i livadama iz 2020. preuzeti iz evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) kojom upravlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Analize provedene koristeći geografski informacijski sustav (GIS) pokazale su da ARKOD parcele krških pašnjaka i livada na Dinari obuhvaćaju oko 5.000 ha što čini oko 8% površine Parka prirode. Najveće površine krških pašnjaka i livada nalaze se na nadmorskim visinama do 500 m (preko 55% prijavljenih površina). Najveći broj parcela prijavljen je u visinskoj klasi od 300 m do 400 m nadmorske visine. Najveće prijavljene parcele nalaze se u visinskoj klasi od 1200 m do 1300 m nadmorske visine gdje veličina pojedine parcele u prosjeku iznosi 12.5 ha. Utvrđeno je i da je nagib ograničavajući faktor za korištenje parcela kao pašnjaka.

Ovo su prve prostorne analize provedene na krškim pašnjacima i livadama na području Dinare te bi rezultati trebali doprinijeti budućem gospodarenju Parkom prirode.

Cijeli rad profesora Kutnjaka i suradnika pronađite u Zborniku radova sa simpozija na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/Kutnjak-pasnjaci.pdf

Kategorije
Novosti

Bruxelles izdvojio Dinara back to LIFE kao uspješan primjer restauracije prirode u EU!

Projekt Dinara back to LIFE Europska je komisija uvrstila među 19 uspješnih projekata obnove prirode iz cijele EU, prilikom predstavljanja dugo očekivanog prijedloga iznimno važnog Propisa o restauraciji prirode.

Propis o restauraciji prirode prvi je ovakav, sveobuhvatni zakon koji se odnosi na gotovo cijeli kontinent, te je ključni element Strategije bioraznolikosti Europske unije, a koji poziva na obvezujuće ciljeve za obnovu ugroženih ekosustava. Ovaj prijedlog Propisa predviđa, među ostalim, poboljšanje i ponovno oformljavanje staništa važnih za biološku raznolikost u velikim razmjerima te povratak divljih vrsta kroz poboljšanje stanja staništa i njihovog povećanja.

Jedan od ciljeva prijedloga Propisa o restauraciji prirode, predstavljenog u lipnju, obnova je suhih travnjaka te je u tom kontekstu Dinara back to LIFE izdvojen kao primjer uspjeha u obnovi prirode i bioraznolikosti, kroz podršku razvoju ekstenzivnog stočarstva u krškim dinarskim planinama. Cilj projekta je restauracija travnjaka na Dinari kako bi se povećalo stanište za tri ciljne vrste ptica – ćukavicu, kratkoprstu ševu i vrtnu strnadicu. U dosadašnjem dijelu projekta ručnim uklanjanjem u povoljno stanje dovedeno je 47,6 hektara travnjaka, kontroliranim paljenjem na 7 hektara uspješno je testirana i ova restauracijska metoda, te je oformljeno projektno stado koje će održavati restaurirane travnjake.

Popratna karta Europske komisije s uspješnim projektima restauracije prirode u EU

Projekt Dinara back to LIFE, koji vodi Udruga Biom uz projektne partnere (Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina), tako se zatekao među malobrojnim projektima izdvojenim na karti primjera uspješnih projekata restauracije prirode u cijeloj EU te je jedini izdvojeni projekt iz Hrvatske.

Zahvaljujemo se Europskoj komisiji jer je prepoznala vrijednost našeg projekta te ovo uvrštavanje vidimo kao dodatni poticaj i obavezu da nastavimo kako smo ga zamislili te dosad i provodili.

Detalje o zakonu možete pronaći na ovom linku – https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/nature-restoration-law_en, a popratnu kartu s uspješnim projektima u EU, uključujući Dinara back to LIFE, na ovom linku – https://environment.ec.europa.eu/system/files/2022-06/Map_nature_restoration_projects.pdf.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Predavanje: Koliko je ugljičnog dioksida ispušteno požarima na Dinari 2017. i 2020. godine

Članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom drugom posterskom predavanju na 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma predstavili su rezultate procjene emisije ugljikovog dioksida (CO2) uzrokovane požarima koji su zahvatili Dinaru 2017. i 2020. godine.

Prošle godine ostvareni su novi rekordi u emisiji CO2 izazvanoj požarima diljem svijeta, između ostalog i na Sredozemlju. Ugljikov dioksid najznačajniji je od stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju.

U istraživanju predstavljenom na simpoziju, doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, prof. dr. sc. Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić pokušali su aproksimirati koliko je CO2 otpušteno u atmosferu koristeći emisijski faktor CO2 kod spaljivanja biomase.

Za početak su na satelitskim snimkama Sentinel-2 identificirana područja izgorjela u požarima u kolovozu 2017. i travnju 2020. te je pomoću geografskog informacijskog sustava (GIS-a) određena njihova površina. Površina opožarena 2017. iznosila je oko 64 km2, a 2020. oko 62 km2.

Grafikon: Crveno – površina opožarena 2020.; žuto – površina opožarena 2017.

Uzorci biomase sakupljeni na opožarenom području u sklopu našeg projekta korišteni su kako bi se aproksimirala približna ukupna biomasa sagorjela u ovim požarima. Naposljetku, umnoškom ukupne biomase i emisijskog faktora CO2 dobivena je procijenjena masa emitiranog CO2. Procijenjeno je da je u požaru 2017. emitirano više od 11.500 tona CO2, a u požaru 2020. približno 11.000 tona CO2.

Dobivene količine nisu egzaktne, već se radi samo o aproksimaciji. Ovo je prva takva aproksimacija za travnjake u Hrvatskoj, te će uz unaprjeđenje metode zasigurno poslužiti kao dobra osnova za buduća istraživanja. Poster predstavljen na simpoziju može se pogledati na linku dolje –  

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/poster2.pdf