Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Počinjemo s novom sezonom restauracije travnjaka

Nakon proljetne i ljetne stanke koja je potrebna kako se ne bi uznemiravalo životinje u vrijeme gniježđenja i podizanja mladunaca, započinjemo s novom sezonom obnove zaraslih travnjaka. 

Nadolazeća sezona restauracije trajat će od 1.9.2022. do 31.3.2023., a zarasle travnjake nastavit ćemo obnavljati na širem području Ježevićkog suhopolja, između sela Koljane i Cetina. U prošlogodišnjoj sezoni restauracije ondje je već restaurirano 47,6 ha travnjaka te ćemo ove površine dodatno povećati u idućoj restauracijskoj sezoni.

Karta područja restauriranog u sezoni 2021./2022.

Travnjake restauriramo ručnim uklanjanjem zarasle drvenaste vegetacije, posebice šmrike (Juniperus oxycedrus) čiji grmovi već desetljećima preuzimaju površine nekad otvorenih dinarskih travnjaka. Kako je riječ o vrsti koju stoka uglavnom ne jede, ne preostaje drugo nego ih ukloniti na ovaj način kako se to tradicionalno radilo dok je u ovome kraju bilo mnogo više ljudi i njihove stoke.

Obnovom travnjaka želimo vratiti prostor vrstama kojima su travnjaci stanište, te koje zarastanjem travnjaka gubimo. Kratkoprsta ševa (Calandrela brachydactyla) i ćukavica (Burhinus oedicnemus) primjeri su vrsta ptica koje ovise o otvorenim travnjacima, čiji je opstanak zbog njihovog zarastanja ugrožen ne samo ovdje na području Ježevićkog suhopolja koje je jedina preostala lokacija na kojoj ih nalazimo na području Dinare nego i na malobrojnim preostalim lokalitetima u Hrvatskoj na kojima ih možemo pronaći. Posljednji gnijezdeći parovi ćukavice zabilježeni su na Ježevićkom suhopolju prije dvije godine te je zbog gubitka staništa ova rijetka i ugrožena vrsta odavde nestala. Nadamo se njenom povratku nakon što je prošle godine gotovo 50 ha ovdašnjeg travnjaka vraćeno u povoljno stanje, te nakon što u ovoj sezoni od zarastanja otvorimo i još veću površinu.

Upravo zbog toga što je područje Ježevićkog suhopolja bilo posljednje područje na Dinari na kojemu su se gnijezdile ćukavice te na kojem se i dalje gnijezde kratkoprste ševe, na ovom području želimo nastaviti restaurirati travnjake kako bismo preokrenuli negativne trendove u kvaliteti staništa za ove, ali i druge vrste ovisne o otvorenim staništima. Neki lokaliteti tek su u nedavnoj prošlosti zarasli do mjere da ne budu prikladni za gniježđenje ovih vrsta ptica te ćemo pokušati i na tim lokacijama restaurirati stanište kako bismo ih pokušali vratiti i onamo.

Cilj nam je u ovoj sezoni obnoviti dodatnih barem 53 ha zaraslih suhih travnjaka na ovome području, sa željom da se restaurirani travnjaci nastave koristiti i održavati, odnosno da se održavaju uz pomoć stočara i njihovih stada. Ispaša je prirodni i najbolji način održavanja travnjaka, čime ekstenzivno stočarstvo iznimno doprinosi očuvanju biološke raznolikosti. Nadamo se da će se površine obnovljenih travnjaka tako i još više povećavati, te da će stočara, a onda i raznovrsne stoke na ispaši biti sve više.

Potencijalni poligoni za restauraciju u sezoni 2022./2023.

Uz restauraciju travnjaka, nastavit će se radovi i na obnovi lokvi i bunara, planinskih puteva i suhozida, koji su vrijedan dio naše baštine i doprinos da bavljenje stočarstvom bude lakše.

Kao i protekle godine, radovi na restauraciji prestaju krajem ožujka, i to iz jednog vrlo važnog razloga. U proljeće se priroda budi, a za brojne životinjske vrste tada počinje sezona podizanja mladunaca, što za ptice znači i gradnju gnijezda. U tom periodu priroda je najranjivija, a posebno se ističu ptice koje gnijezde na tlu kao što su to ćukavica ili kratkoprsta i ostale vrste ševa. Čak i nenamjerno ljudsko uznemiravanje i aktivnosti, koje možda na prvu ne izgledaju opasno za mladunce ili gnijezda, ukoliko se dogodi na lokalitetima na kojima se ove vrlo rijetke vrste mogu gnijezditi, može dovesti do uništavanja gnijezda s jajima ili mladunaca prije nego nauče letjeti pa time i do neuspješnog gniježđenja, što nažalost dovodi u pitanje njihov opstanak. 

Zbog svoje iznimne bioraznolikosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Dinara je i proglašena Parkom prirode, a pozivamo sve pojedince i institucije da prema prirodi budu obzirni i poštuju njezine cikluse, te se za organizaciju događanja u prirodi konzultiraju sa stručnim institucijama (nadležnim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima ili, u slučaju Dinare zasad Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja) te upravljačima javnim zemljištem poput Hrvatskih šuma d.o.o. ili jedinicama lokalne samouprave kako bi ishodili za to potrebne dozvole. 

Kategorije
Novosti

Procjena krmne vrijednosti suhih travnjaka na Dinari na osnovu botaničkog sastava

Članovi projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su na nedavnom 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma u Vodicama neke od rezultata terenskih istraživanja iz prve dvije godine projekta Dinara back to LIFE u obliku postera.

Koristeći podatke sakupljene u botaničkim istraživanjima koja su zaposlenici Udruge BIOM proveli na travnjacima na lokalitetima Validžići, Ježević i Vrdovo procijenjena je krmna vrijednost tih travnjaka pomoću „Kompleksne metode“ za procjenu sumarne vrijednosti travnjaka i djetelišta.

„Kompleksna metoda“ uzima u obzir botanički sastav travnjaka, udio pojedine biljne vrste u travnjaku i niz drugih faktora koji utječu na kvalitetu biljke kao krme (otrovnost, probavljivost, morfološka svojstva biljke, kemijski sastav itd.). Na temelju svojih obilježja biljka se svrstava u jednu od klasa (od vrlo škodljive do odlične) te joj se pridaje koeficijent koji služi za izračun sumarne vrijednosti travnjaka. Zbrojem umnožaka koeficijenta i udjela pojedinih biljnih vrsta dobiva se osnovni indeks kvalitete travnjaka.

Prof. Kutnjak i suradnici

Podatak o kvaliteti (krmnoj vrijednosti) govori nam koji su travnjaci prikladni za napasivanje i proizvodnju krme te treba li se poduzeti melioracijske zahvate na dotičnim travnjacima.

Naši rezultati pokazali su da se travnjaci u Validžićima i Ježeviću bili znatno bolje kvalitete nego oni u Vrdovu što se povezuje s velikim udjelom trava iz roda Sesleria (oštrulja) u travnjacima na Vrdovu. Travnjaci u Validžićima imali su najveći prosječan indeks kvalitete.

Detaljnije o ovom istraživanju možete naći u radu Kutnjaka i suradnika u Zborniku radova 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma na sljedećem linku –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/08/vrijednost-pasnjaka.pdf.

Poster o istraživanju pronađite na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/08/poster1.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Pokrenuli smo online grupu za oglašavanje poljoprivrednih proizvoda i turističkih usluga

Na našem Facebook profilu pokrenuli smo online grupu za oglašavanje poljoprivrednih proizvoda i turističkih usluga s područja Dinare, Troglava i Kamešnice, kao i iz njihovog podnožja. Na ovoj će se digitalnoj tržnici moći pronaći i turističke usluge s dinarskog područja. Grupu pronađite na ovom linku – https://www.facebook.com/groups/2995775084049609.

Naša tržnica tako zasad nudi janjeće meso, kozje i jareće meso, telad, magareće mlijeko, kokošja jaja i sir. Nude se zatim pčelinji proizvodi kao što su med, propolis, pelud, medni sirup i matična mliječ te proizvodi od žitarica kao što su pšenica, kukuruz, pšenično i kukuruzno brašno, ječam, raž te palenta. Usto, na ovoj se grupi može pronaći i ugostiteljske usluge i najam soba.

Pozivamo sve vlasnike OPG-ova s područja Dinare, Troglava i Kamešnice te s podnožja ovih planina koji mogu ponuditi svoje domaće proizvode, kao i turističke djelatnike s dinarskog područja, koji se žele besplatno oglašavati na ovoj grupi da nam se jave izravno u inbox kako bismo objavili njihov oglas.