Prošlog tjedna u Dubrovniku je održan 58. hrvatski i 18. Međunarodni simpozij agronoma te Međunarodnog samita o obnovljivim izvorima energije (INSORE2023) na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika iz 20 zemalja.
Među brojnim radovima, a bilo ih je preko 300, dva sažetka su predstavili djelatnici Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta prof. Kutnjak Hrvoje i Lucija Rajčić. Predstavljeni rezultati istraživanja su proizašlih iz projekta Dinara back to Life.
Rad “Procjena krmne vrijednosti travnjaka Dinare na temelju prikupljanja geoprostornih podataka” (Hrvoje Kutnjak, Lucija Rajčić, Ivana Čačić, Josip Leto) je objavljen u Sekciji “Hrana i kvaliteta hrane”U ovom sažetku su po prvi puta predstavljeni rezultati prostorne analize i istraživanja hranidbene krmne vrijednosti travnjaka na području Dinare koji su rezultat istraživanja iz razdoblja 2020-2022 godine. Cilj istraživanja bio je dati doprinos razumijevanja ovisnosti kvalitete krme s pašnjaka obzirom na prostorni položaj i nadmorsku visinu. Geolocirani uzorci biljne mase travnjaka (uz uzorak je zabilježena i koordinata) su prikupljani na širem području Dinare, Troglava i Kamešnice te je laboratorijski analiziran sastav vlakana i proteina korisnih za ishranu stoke, a rezultati su kartirani. Mjerena i je i produktivnost travnjaka gdje je utvrđeno da je prosječna produktivnost travnjaka po jedinici površine na nadmorskim visinama iznad 600 m veća za preko 40 % u odnosu na one niže. Ovi rezultati su značajna kontribucija izradi pašne karte projektnog područja odnosno PP Dinara te mogu dati doprinos izradama smjernica za održivo korištenje travnjaka i poticaj razvoju tog područja
U drugom radu, “Uvid u fenološku dinamiku krških pašnjaka nakon kontroliranog paljenja – studija slučaja s Dinare” (Lucija Rajčić, Josip Leto, Hrvoje Kutnjak) je objavljen u sekciji “Agroekologija, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša”
U ovom sažetku su predstavljeni rezultati kratke analize fenološke dinamike travnjaka na Vrdovu prije i poslije kontroliranog paljenja u veljači 2021. g. U analizi su se koristile vremenske serije NDVI-a, najčešće korišteni vegetacijski indeks koji služi za praćenje fotosintetske aktivnosti biljaka, dobiveni obradom satelitskih snimaka u razdoblju od siječnja 2018. g. do listopada 2022. g.Cilj istraživanja bio je usporediti fenološku dinamiku travnjaka na Vrdovu tijekom nekoliko vegetacijskih sezona prije kontroliranog paljenja (2018., 2019. i 2020.), u vegetacijskoj sezoni kada je izvršeno kontrolirano paljenje (2021.) te u vegetacijskoj sezoni nakon kontroliranog paljenja (2022.).
Rezultati su pokazali da vrijednosti NDVI-ja nakon kontroliranog paljenja nisu bile statistički različite od vrijednosti u sezonama prije kontroliranog paljenja. Ipak, uočen je trend pomaka vrhunca vegetacijske sezone iz srpnja/kolovoza na lipanj kao i povišenje fotosintetske aktivnosti u vrhuncu vegetacijske sezone (najviše vrijednosti NDVI-ja tijekom proučavanog razdoblja izmjerene su u lipnju 2021. g. i lipnju 2022. g.). Za bolje shvaćanje utjecaja kontroliranog paljenja na fenologiju travnjaka trebalo bi provesti opširnije istraživanje koje bi obuhvatilo dugogodišnji period kao i druge čimbenike koji mogu utjecati na izmjereni NDVI (primjerice atmosferski uvjeti, vlaga tla i sl.).
Više detalja o simpoziju možete pronaći ovdje, kao i pogledati Zbornik sažetaka
