Kategorije
Novosti

Prebrojavanje pčela i skakavaca na Dinari

Svi znamo za pčele, vrijedne kukce koji proizvode med. No koliko nas zna da u svijetu, na svim kontinentima osim Antarktike postoji više od 20.000 raznih vrsta pčela? Samo u Hrvatskoj postoji više od 700 različitih vrsta, od nekoliko milimetara dugih pčelica iz roda Lasioglossum do nekoliko centimetara dugih pčela iz roda Xylocopa. 

Neke žive društvenim životom u manjim ili većim kolonijama poput drage nam medonosne pčele (Apis mellifera) ili zemnog bumbara (Bombus terestris) dok neke poput pčela iz roda Osmia više vole samački život te partnera traže samo u vrijeme parenja.

Velik broj pčela na nekom travnjaku znači i velik broj cvatućeg bilja, a što je više vrsta pčela to nam pokazuje i veću raznolikost ukupnog živog svijeta na nekom području. Upravo zato jedna od naših aktivnosti je i prebrojavanje pčela na pokusnim plohama koje nam može dati bolji uvid u stanje dinarskih travnjaka i ukupnu bioraznolikost.

Među našim aktivnostima je i prebrojavanje krških skakavaca vrste Prionotropis hystrix koji su često vezani uz pašnjake na kojima se intenzivno hrani stoka. Velik broj ovih skakavaca, koji ne mogu letjeti, dužine i do 6 centimetara na nekom pašnjaku može biti znak povećanja bioraznolikosti što nam može dati uvid u važnost ispaše za očuvanje travnjačkih staništa. Stoka ispašom smanjuje širenje drvenastih vrsta na travnjačka staništa te svojim papcima ili kopitima širi sjeme raznih vrsta biljaka koje cvatući u različita doba godine svojim različitim cvijetovima privlače i različite vrste kukaca. Veći broj kukaca opet privlači i veći broj ptica i gmazova koje se njima hrane pa naše dinarske travnjake prekrije bogatstvo raznolikog živog svijeta.

Od odabranih lokacija, rezultati prebrojavanja pčela utvrdili su najveći broj pčela na lokacijama Bitelić, Vrdovo i Sv. Jakov no na to ima i utjecaj što se na tim lokacijima nalazi i veći broj košnica. Lokacije Kijevo i Ježević pokazale su se kao područja srednje brojnosti pčela dok su se lokacije Bajagić i Ruda pokazale kao područja s najlošijom brojnosti pčela. Rezultati prebrojavanja skakavaca utvrdili su izrazito najveću brojnost skakavaca na lokaciji Bajagić što je moguće povezati s brojnosti stoke i visokim intenzitetom ispaše na ovoj lokaciji.

Više informacija doznajte u sažetoj verziji početnog izvještaja o prebrojavanju pčela i skakavaca na području Dinare.

Kategorije
Novosti

Koje usluge dobivaju stanovnici od ekosustava Dinare?

Ekosustav je dinamičan kompleks živih organizama te njihova (neživog) okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. Svi doprinosi tih funkcionalnih jedinica dobrobiti ljudi nazivaju se uslugama ekosustava – prehrana, građa, izvori energije, održavanje uvjeta za život,
ublažavanje vremenskih i drugih nepogoda, omogućavanje duhovne i intelektualne interakcije s prirodom… Sve te i druge usluge ekosustava od presudne su važnosti za čovječanstvo. Stoga je izuzetno bitno ekosustave sagledati, procijeniti i očuvati na način koji će podržati što potpunije pružanje njihovih usluga.

Kroz provedenu Studiju procjene usluga ekosustava identificirane su usluge ekosustava koje područje Dinare pruža lokalnom stanovništvu, odnosno čiji se potencijalni gubitak može odraziti i padom kvalitete života za to isto stanovništvo.

Kao ključne usluge izdvojene su tako uzgoj stoke za prehranu, prikupljena divlja dobra (med), stare sorte, izvorne (autohtone) pasmine, pružanje staništa divljim biljkama i životinjama, te različite kulturološke usluge.

Više detalja o provedenoj Studiji procjene usluga ekosustava za područje projekta “Dinara back to LIFE” doznajte ovdje.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Mjesec dana nakon paljenja život se već uvelike vratio

Posjetili smo površinu na prijevoju prema Ravnom Vrdovu, iznad Grede, na kojoj smo proveli propisno paljenje prije mjesec dana, kao prvu od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“ u svrhu restauracije travnjaka.

Suho proljeće malo odgađa oporavak vegetacije, ali procesi na koje smo računali već su vidljivi. Kao što smo i planirali, pokazalo se da zimsko paljenje ne rezultira dubinskim izgaranjem i oštećivanjem tla, ali uklanja dosta mladih drvenastih biljaka, suho lišće i suhu travu.

Sesleria tenuifolia, uskolisna šašika, najčešća je vrsta trave na plohi i njeni busenovi uspješno preživljavaju zimska paljenja

Veće drvenaste biljke, uglavnom hrastovi medunci, preživljavaju bez oštećenja jer ih čuva debela kora. Ali, to nam je i cilj jer vrtna strnadica, koja je najvažnija vrsta užeg područja paljenja, traži upravo takvo stanište za gniježđenje: raštrkana stabla i šumarke na travnjaku koji se obnavlja nakon paljenja.

Zečevi su odmah prepoznali novi izrast trave i vratili se na plohu gdje posvuda nalazimo njihove izmet

Vrste koje svoje pupove skrivaju ispod tla ili u busenima kao što su lukovičaste biljke i višegodišnje trave preživljavaju uz minimalna oštećenja. Novi izrast trave iz vatrom opaljenih busenova je već privukao i zečeve čiji tragovi su posvuda po plohi. Kako to sve izgleda pogledajte na fotografijama…

Hyacinthella dalmatica, dalmatinski zumbulčić, vrsta koja je paljenje prespavala kao lukovica u tlu
Paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje uništavanju lišajeve na vapnencu i zato vapnenac ostaje siv
Smukulja Coronela austriaca je neotrovna zmija koja je paljenje prespavala u podzemnom skloništu
Sukulenti kao što je čuvarkuća Sempervivum marmoreum, normalno preživljavaju zimsko paljenje
Vatra niske bodljikave vrste kao što je krkavina Rhamnus intermedia spali do korijena

Juniperus oxycedrus, šmrika ili smrič, je vrsta koju se ne može ukloniti ispašom jer je stoka zaobilazi ali je osjetljiva na vatru
Kategorije
Novosti

Istražili smo stanje tri biljne vrste bitne za bioraznolikost na Dinari

U sklopu aktivnosti projekta Dinara back to LIFE utvrdili smo trenutni status indikatorskih vrsta kršina (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.) i šmrike (Juniperus oxycedrus L.) te orhideja.

Za florističke indikatore odabrani su trava hrvatskog naziva kršin (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.), vazdazeleni grm šmrika (Juniperus oxycedrus L.) te orhideje. Ovi indikatori odabrani su jer mogu imati značajan utjecaj na travnjačka staništa, mogu ukazati na stanje očuvanosti i značaj travnjaka za biološku raznolikost, a istovremeno su lako prepoznatljivi i široko rasprostranjeni da omoguće jednostavnost praćenja.

Na projektnom području stanovništvo se stoljećima tradicionalno bavilo stočarstvom, za što su održavane velike površine travnjaka. Međutim, u zadnjih 30 godina, zbog depopulacije područja i socio-ekonomskih prilika, bavljenje stočarstvom se značajno smanjilo, a time i održavanje travnjaka. Stoga je trenutno značajan dio travnjaka na projektnom području zarastao u drvenastu vegetaciju, što dovodi do utjecaja na ukupnu bioraznolikost područja te negativnog utjecaja na ciljne vrste i staništa.

Kršin je kao indikatorska vrsta odabran jer predstavlja važan strukturni element suhih submediteranskih travnjaka na kojima se gnijezde ciljne vrste ptica čije obnova staništa je fokus ovog projekta. Ideja je da povećanje pokrovnosti kršina može utjecati povoljno na prisutnost i rasprostranjenost vrsta ptica ćukavice (Burhinus oedicnemus) i kratkoprste ševe (Calandrella brachydactylla).

Šmrika je odabrana kao indikatorska vrsta jer njeno širenje na travnjačke površine predstavlja početnu fazu sukcesije submediteranskih travnjaka te je to vrsta koja će se kroz projekt uklanjati u sklopu obnove travnjaka. Stoga je ideja pokazati da ciljne vrste ptica izbjegavaju područja s prevelikom gustoćom šmrike, ali i druge drvenaste vegetacije.

Kako je raznolikost i rasprostranjenost vrsta orhideja na projektnom području relativno nepoznata, orhideje su odabrane kao indikator kako bi se prikupili adekvatni podaci o ovoj skupini, čije velika raznolikost i brojnost može ukazati na značajnost područja za očuvanje biološke raznolikosti.

Lokacije za provedbu istraživanja određene su uglavnom na temelju podataka o ciljnim vrstama ptica te su odabrana tri područja istraživanja – Kijevo, Ježević i Vrdovo.

Ustanovili smo prisutnost indikatorskih vrsta kršina i šmrike na području istraživanja Kijevo i Ježević, dok na Vrdovu nisu zabilježene. Na Kijevu i Ježeviću je pokrovnost svih travâ relativno niska i slične vrijednosti zabilježene su za poligone aktivnosti i kontrole. Na Vrdovu je pokrovnost svih travâ veća i prisutna je jasna razlika između poligona aktivnosti i kontrole. Gustoća drvenaste vegetacije te raznolikost vrsta najmanja je na Kijevu, a najveća na Vrdovu. Na sva tri područja istraživanja gustoća drvenaste vegetacije je veća na poligonu aktivnosti usporedbi s poligonom kontrole, što je i očekivano.
Istraživanjem orhideja zabilježeno je 11 vrsta na ukupno 31 lokalitetu, od čega 5 vrsta dosad nije zabilježeno na području Dinare. Većina zabilježenih vrsta orhideja vezana je za travnjačka staništa.

Cijeli izvještaj Utvrđivanje trenutnog stanja ciljnih vrsta i drugih indikatora (aktivnost A.1.2.) – Flora nalazi se ovdje.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Restauracija bunara na Vrdovu – malen, ali bitan korak prema održivosti

Bunari na području Dinare nekoć su značili život za brojnu stoku, ali i njihove pastire. Njihova obnova uz uvažavanje tradicionalne i kulturne vrijednosti koju nose, maleni je ali bitan korak prema održivosti.

U današnje vrijeme kad je tu vodovod i flaširana voda u trgovinama, više ne razmišljamo o tome kako su se ljudi prije snabdijevali vodom. Bilo je potrebno osigurati vodu za ljude, životinje i vrtove.

Obitelji koje su se bavile stočarstvom, ljeti bi zbog kvalitetnije ispaše svoje blago selile u više predjele, pa tako i prema Vrdovu, što je bio dodatni izazov. Kako ljeti osigurati sigurna pojilišta?! Ljudi su poznavali prirodu i znali su gdje su izvori vode, no oni su malobrojni i ne bi osigurali dovoljnu količinu vode. A često bi svaka dodatna kap vode završila u podzemlju putujući kroz porozni krš.

Stoga su ljudi tražili načine da na površini zadrže vodu iz kišnog razdoblja. I našli su vrlo dobar način za to. Gradili su bunare.

Bojanov bunar (Bulovića staje)

Na izvorima, bujičnim tokovima ili mjestima gdje se voda prirodno zadržavala, iskopali bi par metara duboku i široku rupu. Skupljala ona podzemnu vodu ili kišnicu, rupu bi vješto zazidati okolnim kamenjem da bolje zadržava vodu i da bude dugovječnija.

Neki bunari su dodatno nadsvođeni kamenom kako bi se smanjila mogućnost zagađenja vode i smanjilo isparavanje. Postoje razne izvedbe bunara, no ono što je bitno je to da su na taj način osigurali dostpunost vode tijekom cijele godine, pa posebno tijekom ljetnih sušnih razdoblja, kada su selili stoku u više predjele na bolju ispašu.

Prvi Todića bunar (Melišica)

Dok je stoka pasla, pastiri su posvetili vrijeme održavanju i uređivanju bunara, izradi kamenih posuda tzv. kamenica za napajanje stoke ali i za uklanjanje drveća i grmlja s pašnjaka. Odlaskom ljudi s dinarskog područja i napuštanjem stočarstva, ostao je zapušten velik dio do tad korištene infrastrukture, kao i sami travnjaci. 

Treći Todića bunar (Melišica)

Bunari koje planiramo obnoviti, i tako im vratiti funkcionalnost, nalaze se na predjelu Rumin, sjeveroistočno od sela Rumin i na predjelu istočnog Vrdova, sjeveroistočno od sela Bitelić.

Neki od njih, poput bunara Venišica, na predjelu Rumin se intenzivno koriste od strane stočara no, kako su u lošem stanju zbog propadanja kamenih zidova i zarastanja u vegetaciju, polako gube svoju funkciju. Drugi se, što zbog lošeg stanja, što zbog nedostatka stočara i stoke, gotovo uopće ne koriste.

Čišćenje bunara, obnova i fugiranje zidova bitno smanjuju otjecanje vode dok uklanjanje vegetacije smanjuje onečišćenje vode. Također, podizanje kamenih vijenaca oko bunara smanjuje mogućnost pada stoke ili divljih životinja i zagađenje vode. 

Bulovića bunar (Bulovića staje)

Dakle, kako obnova bunara pomaže restauraciji travnjaka? Travnjaci koje želimo obnoviti postojali su zahvaljujući utjecaju čovjeka, stoga je održavanje tog utjecaja neophodno za njihov dugoročni opstanak.

Upravo zbog toga uz aktivnosti direktne restauracije travnjaka (kontrolirano paljenje, uklanjanje drvenaste vegetacije i pašarenje) promoviramo i provodimo i  aktivnosti obnove bunara, suhozida, čišćenja puteva i lokvi kojima želimo doprinijeti razvoju ekstenzivnog stočarstva i održivog korištenja prostora.

Mali Đurđelića bunar kamenica (Đurđelića glavica)

Drago nam je da smo danas svjedoci mnogih aktivnosti udruga specijaliziranih za problematiku obnova tradicionalnih stočarskih objekata, ali i niza lokalnih inicijativa obnova bunara i lokvi. Zajedničkim radom i razmjenom znanja i iskustava možemo vratiti stari sjaj uložem trudu i radu naših predaka.

Veliki Đurđelića bunar (Đurđelića glavica)
Kategorije
Novosti

Prikaz početnog stanja u sklopu praćenja socio-ekonomskog učinka projektnih aktivnosti

U sklopu projekta “Dinara back to LIFE” tijekom 2020. postavljena je metodologija procjene socio-ekonomskog učinka projektnih aktivnosti.

Cilj je bio prikupiti statističke podatke o užem i širem projektnom području, prikazati I analizirati početno socio-ekonomsko stanje koristeći pristup baziran na indikatorima.

Objavljeno je izvješće o Praćenju socio-ekonomskog učinka projektnih aktivnosti putem indikatora – prikaz početnog stanja.

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Novosti

Analiza medijskih objava u 2020.

Među komunikacijskim aktivnostima projekta “Dinara back to LIFE”, prikupljane su i analizirane medijske objave na temu pojma Dinare tijekom 2020. godine. Analiza dobivenih podataka pruža uvid u postojeće stanje i pomaže projektnom timu da prilagodi provedbu daljnjih komunikacijskih i projektnih aktivnosti s otkrivenim posebnostima medijskih stavova. Pri analizi medijskog sadržaja primijenjene su metode iz Analize početnog stanja – medijski sadržaj 2019.

Objavljeno je Izvješće o analizi medijskih objava o Dinari na internetskim portalima i stranicama u 2020. godini.

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Novosti

Komunikacijske aktivnosti koje smo proveli u prvoj godini

Projekt „Dinara back to LIFE“ ima izražen društveno-ekonomski karakter, a samim tim i naglašenu ulogu komunikacija projekta. Osnovni ciljevi komunikacija su uz obavještavanje o aktivnostima projekta, podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite biološke raznolikosti i promociju dobrobiti koje čovjek ima od ekosustava travnjaka.

Objavljen je izvještaj o provedenim komunikacijskim aktivnostima u prvoj godini projekta.

Među postignutim izdvaja se:

  • uspostava vizualnog identiteta
  • izrada web stranice
  • pokretanja profila na društvenoj mreži Facebook
  • izrada komunikacijskog plana
  • redovito medijsko izvještavanje
  • umrežavanje i rad s dionicima

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti Uncategorized @hr

Provedena prva restauracijska aktivnost kontroliranog paljenja

Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka. 

Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju. 

Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira. 

Povoljni vremenski uvjeti

Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.

Povećanje kvalitete staništa

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje. 

Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme  kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.

Prizore sa aktivnosti pogledajte u fotogaleriji.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu

Napokon smo dočekali i trenutak da započnu konkretne restauracijske aktivnosti travnjaka u sklopu projekta „Dinara back to LIFE”.

U nadolazećem tjednu planirana je provedba kontroliranog paljenja na prijevoju prema Ravnom Vrdovu (iznad Grede). Provodi se u svrhu restauracije travnjaka i kao prva od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“.

Kontrolirano paljenje će se provesti u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje će se provesti najkasnije do 15. ožujka, i to isključivo u trenutku povoljnih vremenskih uvjeta, bez vjetra i uz dopuštenje Javne vatrogasne službe Sinj. Prvi izlazak na teren i početak aktivnosti predviđa se već 17.2., ukoliko prema stručnoj procjeni vatrogasaca budu povoljni uvjeti za aktivnost, a u suprotnom će se provesti u drugom terminu kada vremenski uvjeti budu odgovarajući.

„Kontrolirano paljenje jedna je od mjera zaštite od požara. Drago nam je sudjelovati u ovim aktivnostima kako bismo zajedno s  Dinara back to LIFE timom doprinijeli i zaštiti prirode, ali i zaštiti ljudskih života i imovine“, izjavio je povodom aktivnosti Stipe Ančić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje provest će se kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“, kojeg provodi Udruga Biom, u partnerstvu s Hrvatskim Šumama, LAG-om „Cetinska krajina“ i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U slučaju da s lokacije [Karta 1.], u srijedu 17. veljače, primijetite dim, nema razloga za uznemirenost jer se radi o koordiniranoj akciji. Ukoliko imate ikakvih pitanja, slobodno nam se javite telefonski na 021/274 946, ili putem emaila na dinarabacktolife@gmail.com

U nastavku dajemo odgovore na sve što bi vas moglo zanimati o kontroliranom paljenju. A ukoliko imate dodatna pitanja i želite doznati više, slobodno nam se javite!

1. Zašto travnjake ne možete održavati ispašom ili košnjom? Zašto je baš potrebno kontrolirano paljenje? 

Kamenjarski travnjaci, na kojima ćemo provoditi kontrolirano paljenje, ne mogu se kositi jer kamenje onemogućava upotrebu bilo kojeg alata, od ručne kose do motorne kosilice. Naravno, u slučaju da je neki travnjak moguće kositi, košnja je preferirana metoda održavanja, ali takvih je travnjaka razmjerno malo. Kako stoka pase selektivno, zaobilazeći otrovne, bodljikave i nejestive vrste bilja, tako s vremenom takvih vrsta bude sve više i potrebno ih je ukloniti na neki drugi način. Nekada su se takve vrste uklanjale ručno, jer je bilo mnogo pastira koji su ih uklanjali dok su čuvali stoku. Ovo područje je bilo zahvaćeno i ratom zbog čega je, nakon dugogodišnjeg nekorištenja i izostanka ispaše, počelo jako zarastanje travnjaka i ne samo da ih moramo održavati već moramo njihovo stanje vratiti godinama unatrag, prije početka napuštanja. Paljenje je najjednostavnija i najbrža metoda kontrole pretjeranog širenja drvenaste vegetacije na većim površinama.

Karta 1
Karta 1

2. Zašto travnjake želite paliti i ne dopuštate da se prirodno razviju u šumu? Treba li čovjek uopće intervenirati u prirodne procese?

Republika Hrvatska je  odlučila upravljanje područjima Ekološke mreže  Natura2000, koja se nalaze unutar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, integrirati u proces gospodarenja šumama kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja Ekološkom mrežom. Predmetni travnjaci spadaju u rijetki i ugroženi stanišni tip Istočnojadranski kamenjarski pašnjak epimediteranske zone, te se nalaze u obuhvatu  Ekološke mreže Natura 2000. Predmetno kontrolirano paljenje predstavlja aktivno upravljanje područjima EM Natura 2000 s ciljem zaustavljanja opadanja biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.

Potpuno prepuštanje prirodi je koncept koji se danas uspješno primjenjuje samo na ogromnim područjima sa dobro očuvanim svim bitnim elementima prirode. Koncept se pokazao krivim u drugačijim okolnostima jer je često uzrokovao nestajanje rijetkih vrsta i staništa. Europska priroda, koja je uglavnom nepovratno izgubila brojne krupne životinje koje su održavale staništa ispašom (poput tura, bizona, mamuta), velikim je dijelom očuvana jer je te životinje zamijenila domaća stoka. Nestanak domaće stoke, a bez povratka tih krupnih biljojeda, rezultira uvjetnim razvojem šumskog pokrova uz potpuni gubitak travnjaka. Također, bez ispaše se razvija prostor sa velikom količinom suhe biljne tvari koja lako gori te požari postaju sve intenzivniji. Današnja zaštita prirode pokušava upravljanjem postići svu izvornu raznolikost staništa i vrsta.  Jednostavan primjer koji pokazuje da više ne možemo prepustiti sve procese prirodi je da u tom slučaju ne bismo smjeli gasiti prirodno nastale požare, koji su doduše rijetki, ali bez ljudske intervencije mogu gorjeti danima i opožariti ogromne površine.

Crvene grede Dinara

3. Što želimo postići kontroliranim paljenjem?

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste. U slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede, Karta 1.) je to strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem susjednog travnjaka u zarastanju. Osim toga, spaljivanjem će se pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke.

4. Što je kontrolirano paljenje? Koja je razlika kontroliranog i nekontroliranog paljenja odnosno požara?

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. U kontroliranim paljenjima u okviru projekta “Dinara back to LIFE” se spaljuju samo travnjaci u zarastanju u hladnijem dijelu godine kada izgara samo površinski sloj tla bez dubinskog oštećivanja. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

Požar je poguban za Juniperus dok ostalo veće drveće i grmlje u većoj mjeri preživi

5. Koje su prednosti kontroliranog paljenja?

Kontroliranim paljenjem se uz relativno mali radni napor može održavati velika površina na staništima gdje druge metode održavanja nisu izvedive, odnosno isplative.

6. Koji su rizici kontroliranog paljenja?

Glavni rizici kod kontroliranog paljenja su proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju pažljivim izborom površine za paljenje, većim brojem dobro pripremljenih sudionika i pravilnim izborom vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj
Obliazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj

7. Koje ćete mjere kontrole, umanjenja rizika i ograničenja poduzeti?

Kontrolirano paljenje provest će se u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj. Izlaskom na teren, 28.1.2021 utvrđeno je da na površinama odabranim za kontrolirano paljenje nema opasnosti od prirodnih elemenata koji predstavljaju opasnost zbog zadržavanja garišta (kao što su duboke škrape ili dubok sloj humusa).

Plohe na kojima se provodi kontrolirano paljenje odabrane su tako da su jednim dijelom obrubljene rubovima ploha neobraslih stjenovitih staništa, preko kojih se vatra teško može širiti, što olakšava ljudsku kontrolu nad vatrom.

Dodatnu zaštitu od širenja vatre činit će i putevi širine 2 – 4 metra u ulozi protupožarnih trasa, koji jednim dijelom obrubljuju površine na kojima se planira provesti kontrolirano paljenje, preko kojih se vatra ne može širiti. 

Optimalan broj vatrogasaca na terenu će stručnom procjenom odrediti Javna vatrogasna postrojba Sinj. Sudionici aktivnosti koji će provoditi paljenje bit će opremljeni ručnim plamenicima, a vatrogasna postrojba brinuti će o sigurnosti i kontroli vatre uz odgovarajuću vatrogasnu protupožarnu opremu. Aktivnost kontroliranog paljenja će se održati u vidljivom periodu dana, a nakon prestanka te aktivnosti vatrogasci će prema procjeni nastaviti provoditi nadzor, dok se ne osigura da nije preostalo tinjajuće vatre.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatogasne postrojbe Sinj

8. Tko će provoditi kontrolirano paljenje na Dinari?

Kontrolirano paljenje na Dinari provodi se kao dio projekta “Dinara back to LIFE”. Vodeći partner projekta je Udruga Biom, a u partnerstvu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LAG “Cetinska krajina”.

Udruga Biom zadužena je za provedbu restauracijskih aktivnosti i odgovorna je za provedbu kontroliranog paljenja na Dinari. Planiranje i provedba aktivnosti provodi se uz pomoć svih partnera na projektu, te uz podršku i nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

9. Koje vrste palite? Zašto se pale i vrste koje mogu zarasti u stabla?

Na površini koju ćemo paliti se nalaze razne drvenaste vrste: hrast medunac, crni grab, crni jasen, šmrika, drijen, krkavina ali sve su razvijene tek kao rijetko grmlje. Paljenjem zimi postižemo da će veliki dio njih preživjeti, naročito krupnije i više jedinke. U ovom području nam nije cilj postići stanište potpuno bez drveća i grmlja već održati travnjak s pojedinačnim drvećem i grmljem, što je idealno stanište vrtne strnadice, ali i produktivniji pašnjak.

Opožareno mozaično stanište na Dinari, trajno je nastradao samo Juniperus

10. Koristi li se kontrolirano paljenje još negdje u Hrvatskoj ili u svijetu?

Kontrolirano paljenje je jako raširena mjera koja se provodi u velikom broju država, od Finske, Švedske, Norveške, Velike Britanije, Španjolske, Francuske do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodi samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima  kao što je Krka ili Kamenjak u Istri, ali i na velikom broju privatnih parcela.

11. Požar proizvodi velike količine C02. Kako opravdavate to što ćete ispustiti veliku količinu CO2 u atmosferu?

Na Dinari se redovito (i nekontrolirano!) opožaruju velike površine zbog čega se u atmosferu ispušta ogromna količina CO2. Naročito se velika količina ispušta pri gorenju šuma i ljeti, kada izgara korijenje biljaka i humusni horizont tla. Dugoročni je cilj projekta takve velike količine CO2 prevenirati ispašom (koja smanjuje količinu suhe biljne tvari) i kontroliranim paljenjem malih površina zimi, kada zbog izgaranja samo površinskog sloja dolazi do znatno manjeg ispuštanja CO2.

12. Šteti li požar divljači, npr. svinjama i zečevima? Što je sa životinjama koje ovdje žive i prehranjuju se?

Jedan od razloga zašto se kontrolirano paljenje provodi zimi po vremenu bez vjetra je što tada nema mladunaca životinja, a odrasle jedinke lako pobjegnu vatri koja se zimi polako širi. Također, nakon takvog spaljivanja dolazi do obnove zeljaste vegetacije već s prvim proljetnim danima i životinje se ubrzo vraćaju na spaljene površine u potrazi za novom, svježom ispašom. Dapače, vrstama kao što je zec takva staništa, sa bujnom zeljastom vegetacijom u obnovi, čak nude i više hrane nego okolne površine.

Planinski travnjaci Dinare dva mjeseca nakon požara

13. Smije li se kontrolirano paljenje provoditi u Parku Prirode?

Park prirode je kategorija zaštite koja ne ograničava ovakve djelatnosti, naročito ako povećavaju kvalitetu staništa za bitne vrste ili staništa. Jedna od zadaća Parka prirode Dinara je očuvanje otvorenih staništa i vrsta koje na njima žive i nadamo se da će se kontrolirano paljenje provoditi i kao aktivnost budućeg upravljača područjem Parka.