Kategorije
Novosti

Kontrolirano paljenje – tradicionalna praksa kojoj se vrijedi vratiti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u svrhu održavanja staništa i sprječavanja daljnjeg zarastanja te posljedično gubitka životnog prostora za vrste ovisne o otvorenim staništima uobičajena je metoda koja se koristi u svijetu, a tradicionalno se koristila i u našim krajevima, te se povremeno koristi i danas

Hladno znači sigurno

Sa smanjenjem broja stoke i napuštanjem tradicionalnog stočarstva sve manje je prisutna pa time i manje vidljiva onima koji s njome nisu upoznati pa otud često dolazi i zabrinutost onih koji se s njome nisu ranije susretali.

Smisao kontroliranog paljenja je da se provodi u doba godine kada je hladno te kada je glavnina životinja u hibernaciji negdje u tlu ili ispod kamenja. Provedbom kontroliranog paljenja u hladnom dijelu godine kada je tlo mokro, sprječava se gubitak površinskog sloja tla s humusom koji u ovim situacijama ne izgori. Kod ljetnih požara, za razliku od zimskih, razvijaju se puno više temperature pri čemu izgori površinski sloj tla, ali i puno više životinja koje u tom dijelu godine obitavaju na tim staništima te se ne mogu brzo sakriti.

Lakše rekoloniziranje

Nepobitna je činjenica da će i kontroliranim paljenjem tijekom zime stradati ponešto beskralješnjaka koji prezimljuju u obliku jajašaca ili odraslih jedinki u busenima suhe trave ili ispod lišća, ali upravo paljenjem manjih segmenata zaraslih travnjaka omogućujemo da se ta staništa u proljeće lako rekoloniziraju iz okolnih područja koja nisu bila spaljivana.

Još jedna od prednosti kontroliranog paljenja je i prevencija ili barem usporavanje širenja ljetnih požara jer se na područjima koja su bila kontrolirano paljena tijekom zime vatra značajno sporije širi jer nema toliko gorive mase pa je i to jedna od dobrobiti kontroliranog paljenja.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Obnova bunara na Vrdovu – stočarevo blago opet će imati tekućinu zlata vrijednu

Ovog proljeća započela je restauracija bunara na Vrdovu iznad Hrvaca, koje su stočari koristili stotinu do dvjesta godina u kontinuitetu da bi se posljednjih 50 godina povukli i ljudi, a s njima i njihovo blago. Bunari su se urušavali, a zlata vrijedna tekućina postajala je mulj. Jedna od aktivnosti projekta Dinara back to LIFE je restuaracija šest bunara, pet na Vrdovu i jednog u podnožju ove visoravni, a kako bismo – vratili život na Dinaru.

Radovi na obnovi bunara obuhvatit će čišćenje bunara, izvlačenje obrušenog kamenog materijala, razvrstavanje i nabavljanje svog potrebnog materijala, te ponovno zidanje. Obnovom bunara čuvamo tradicionalne i kulturne vrijednosti Vrdova, a ujedno im vraćamo funkciju kako bi ih stočari mogli koristiti za napajanje blaga.

Od šest bunara koje obnavljamo u sklopu projekta Dinara back to LIFE, pet je kružnog oblika, jedino je Džudželića bunar nepravilnog oblika jer je jedini na vrhu brda. Svi su ostali bunari napravljeni u glini u prirodnim depresijama gdje se voda prirodno slijevala i popunjavala bunare. Svi su bunari sagrađeni kamenim „hvacama“, svi osim jednog kružnog su oblika, stari 100 do 150 godina.

Lovrića bunar

Svi bunari koji će se obnoviti u projektu Dinara back to LIFE, osim Venišice, nalaze se na uzvisini Vrdovo. Vezani su uz planinske kuće koje nose nazive po prezimenima ljudi koji su ih napravili i u njima preko ljeta boravili dok su napasali stoku na travnatoj zaravni Vrdovo. Lovrića bunar nalazi se 400 metara zapadno od Lovrića staja, dubok je 4 metra, širok 2,5 metra, okrugao je i otvorenog karaktera – voda se u bunar prirodno skuplja jer se nalazi u prirodnoj depresiji. Sagrađen je prirodnim glinenim materijalom te je obzidan kamenom.

Venišica

Venišica nije bunar u pravom smislu riječi, nego prirodni izvor koji su ljudi obzidali kamenom kako voda ne bi otjecala. Nalazi se kraj naselja Rumin, sjeverno od Cetine kod Hrvaca.

Todića bunar 1

Prvi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se na predjelu Ledinice / Melišice na Vrdovu. Obitelj koja je napravila bunar je prezimena Bulović, a izgrađen je u nizu bunara položenih u smjeru sjever-jug. Kružnog je oblika, u prirodnoj je depresiji, u vodonepropusnom tlu gnjili (glina u lokalnom govoru), a uzidan je kamenim vacama – kamenim blokovima s jednim licem obrađenim. Trenutno je bunar prekriven da stoka ne bi upadala. Prema pričama mještana, neki od ovih bunara se obnavljaju i kontinuirano koriste već 200-300 godina. 

Todića bunar 2

Drugi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se zapravo u nizu triju bunara, udaljenih dva-tri metra jedan od drugog, napravljenih jer je na tom predjelu Vrdova bila velika koncentracija stoke – ovaca, koza, goveda i magaraca. S obzirom na mnoštvo stoke, bila je velika potreba za vodom pa su napravljena tri bunara jer je bilo lakše napraviti tri manja bunara nego jedan ogroman. Pozicija na kojoj su ukopani i uzidani vrlo je pogodna za bunare jer je zemlja glinasta, odnosno vodonepropusna. Ovi su kružni bunari prilično duboki, idu do 4 i pol metra dubine, i svi su napravljeni istom tehnologijom – uzidani kamenim vacama u glinastom tlu u prirodnoj depresiji.

Bulovića bunar

Bulovića bunar nalazi se 500 metara sjeverno od zaseoka Bulovići na Vrdovu, u prirodnoj je depresiji u glinastoj zemlji – gnjili, ozidan je kamenim vacama te je kružnog oblika. Trenutno je u najlošijem stanju od svih šest bunara koje ćemo obnoviti ovim projektom – gotovo je posve urušen. Najvećih je dimenzija od svih bunara koje se obnavlja te ćemo ga nastojati obnoviti u izvornom stanju. Bunar su koristile obitelji Đapić, Bulović i Ezgeta.

Džudželića bunar

Džudželića bunar je na lokaciji Džudželina glavica na Vrdovu, a sagradila ga je obitelj Đapić. Izgrađen je na uzvisini na maloj litici i jedini je bunar koji nije napravljen u prirodnoj depresiji u koju bi se slijevala voda. Prethodno je postojala prirodna kamena škrapa, pa su graditelji ušli u škrapu, popunili pukotine i dobili bunar. Džudželića bunar i danas se koristi jer ondje žive dva brata i dvije sestre koji imaju stado tokom cijele godine.

Kategorije
Novosti

Dan Nature 2000 – Dinara back to LIFE pomoći će prirodi da se očuva i obnovi

Projektno područje Dinara back to LIFE, 50.000 hektara travnjaka i šuma na planinama Dinari, Troglavu i Kamešnici te njihovom podnožju, u cijelosti je zaštićeno Naturom 2000, ekološkom mrežom zaštićenih područja u Europskoj uniji, a danas, 21. svibnja slavimo Europski dan mreže Natura 2000.

Prostori odabrani u Naturu 2000 zaštićeni su prema direktivi o staništima i direktivi o pticama, a, kako je objasnio voditelj projekta Dinara back to LIFE, Tomislav Hudina, po obje su direktive odabrani ciljevi ovog projekta. U sklopu Dinare back to LIFE odabrana su tri staništa – mediteranski travnjaci (Naturina šifra 62A0), suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia, šifra 6210), što je stanište važno za kaćune, te visokoplaninski travnjaci iznad razine šume (6710). Mi radimo na njima, a usto radimo i na tri vrste ptica koje su za to područje odabrane prema direktivi o pticama – to su kratkoprsta ševa, vrtna strnadica i ćukavica.

Projektom Dinara back to LIFE zahvaćen je samo dio staništa i ptica, dok vrsta kojima je potrebna pomoć i zaštita ima mnogo više, kako naglašava Hudina. „Odabrali smo ono što smo mislili da je naugroženije i ono za što smo eksperti – travnjake, jer su oni posebno ogroženi budući da su napušteni odustajanjem od tradicionalnog stočarstva“ objašnjava Hudina, no „radeći te tri vrste i ta tri staništa mi posredno štitimo i mnoge druge vrste, odnosno poboljšavanjem stanja za ove tri vrste i ova tri staništa poboljšat će se stanje i za ostala staništa i vrste“.

Projekt Dinara back to LIFE ostavit će jedan dugotrajni rezultat i na širem području. „Radeći na našem projektu, imamo plan napraviti smjernice za upravljanje suhim travnjacima i te će se smjernice moći upotrebljavati na drugim područjima kojima je potrebna restauracija travnjaka kao i za ovakve vrste staništa za takve vrste ptica – na Biokovu, na otocima, i u Crnoj Gori jednom kad budu u Naturi“ – iznosi Hudina dugoročni i široki cilj projekta.

Voditelj projekta Hudina na terenu na Lokrumu

Omjeri šumskih i travnatih staništa na Dinari su se uvelike promijenili otprije 100 do 50 godina, a na travnjacima je raznolikost biljnih i životinjskih vrsta daleko veća nego što je to u šumi. „Kad je bilo puno ljudi koji su držali mnoštvo stoke i koji su skupljali drva za ogrjev bilo je i mnogo travnjaka. Nakon što je zabranjeno držanje koza, jer je trebalo da ljudi dođu raditi u gradove, stanovništvo se iseljavalo s dinarskog područja, pa više nije bilo stoke, a travnjaci su počeli zarastati“, objašnjava Hudina. Kako su travnjaci nestajali i širila se šuma, ostajalo je sve manje otvorenih staništa pa se vrste koje su ovisne o otvorenim staništima postale ugrožene.

Projektom Dinara back to LIFE pomoći ćemo prirodi da napravi upravo to – vrati svoju raznolikost!

Kategorije
Novosti

Otvorene prijave za kamp Dinara back to LIFE

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE koji će se održati od 5. do 19. rujna 2021. u Vrlici. Na prijave su pozvani svi studenti prirodoslovnih, biotehničkih i drugih srodnih usmjerenja, koji žele usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju prirodom. Svi troškovi – smještaj, hrana, prijevoz (dolazak i odlazak) – pokriveni su u punom iznosu. Broj sudionika je ograničen na 20. Prijave su otvorene do 5. lipnja, a studenti koji su primljeni u kamp bit će o tome obaviješteni nakon 15. lipnja. Prijave ovdje:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd8pnhFB2Q_zurVXuM38raTemDCPx_myYFCiatJt-i_r3Z6LQ/viewform 

Budite motivirani!

Kamp je predviđen za studente, buduće stručnjake na području zaštite prirode, motivirane za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao. Osim praktičnog iskustva restauracije, naglasak kampa će biti na edukativnoj komponenti, predstavljanju tema važnih za planiranje upravljanja u zaštiti prirode. Predavači na kampu bit će stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, LAG-a Cetinska krajina, kao i Biomovi eksperti.

Restauracija travnjaka provest će se na području Dinare, u neposrednoj blizini smještaja. Organizatori će studentima osigurati i prijevoz po terenu, potrebne alate i opremu za rad, kao i vodstvo na terenskom radu. Smještaj volontera je u Ekološkoj stanici Vrlika (obnovljenoj 2009. godine), smještenoj u selu Ježević, zaseoku Vučemilovići.

Učenje, rad i druženje

Od volontera se očekuje spremnost za sudjelovanje na kampu u punom trajanju od dva tjedna, motiviranost za rad na restauraciji travnjaka i očuvanju prirode, aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima u sklopu kampa, spremnost na rad ručnim alatima kod uklanjanja drvene vegetacije na travnjacima i dodatnih aktivnosti, sudjelovanje u edukativnom dijelu programa, motiviranost da stečeno iskustvo i znanje dalje šire i koriste. Nećemo samo raditi, bit će vremena i za druženje i slobodne aktivnosti – agenda kampa.

Sve dodatne informacija može se pronaći na web stranici projekta DinaraBackToLife.eu, kao i Facebooku projekta. Za sva pitanja studenti se mogu javiti Biomu i na mail dinarabacktolife@gmail.com.

Širi projekt „Dinara back to LIFE“, kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ te Udruga Biom kao vodeći partner.

Covid-19: kamp će se održavati u skladu s epidemiološkim mjerama. Postoji mogućnost da će se uslijed loše epidemiološke situacije kamp odgoditi, o čemu će studenti biti na vrijeme obaviješteni.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Radionica s djecom o oprašivačima – zna li pčela kamo da prenese pelud?

Radionica iz projekta Dinara back to LIFE započela je provjerom znanja o oprašivačima – što je uopće oprašivanje, što su oprašivači i koje životinje oprašuju biljke. Voditelji radionice postavili su zatim kartonske makete cvjetova s prašničkim krugom u nijansama od žute do naranačaste, kao i crvene kartonske kvadratiće koji su predstavljali nektar. Sa suprotne su strane voditelji postavili „peludna znca“ (kartonski krugovi u nijansama cvjetova). Zadatak je učenika bio prenositi „pelud“ do cvijeta i za nagradu uzimati nektar te ga odnositi u kartonsku košnicu.

Nakon što su učenici prenijeli sav nektar u košnicu i sav pelud do cvjetova, voditelji radionice su pregledavali koliko su nijansi učenici pogodii. Voditelji učenicima namjerno unaprijed nisu objasnili da je zadatak pogoditi nijanse i prenijeti odgovarajuću pelud na odgovarajuće cvjetove. Kad su učenici završili zadatak, voditelji su djeci objasnili da ni pčele ne znaju, nego da one slučajno prenose pelud kako lete od cvijeta do cvijeta te da što ih je više, tim je veća vjerojatnost da će prenijeti odgovarajuću pelud i tako pomoći u oplodnji cvijeta. Djeca su na kraju na kućice upisala oznaku svog razreda, inicijale, nacrtala pčele i cvjetove te ih postavila na stablo ispred ulaza u školu, čime je Sinj dobio novi hotel – za kukce!

Radionica je održana u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju, s 19 učenika 2C razreda učiteljice Petre Gabrić, uz vodstvo Biomovih stručnjaka Tomislava Sotinca i Ante Kodžomana.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Monitoring terena nakon kontroliranog paljenja – biljke najnormalnije cvatu!

Biomovi stručnjaci posjetili su plohu na visoravni Vrdovo iznad Hrvaca na kojoj je u ožujku provedena mjera kontroliranog paljenja, kao jedna od mjera revitalizacije travnjaka. Rezultati su „super“, kako ocjenjuju naši biolozi, vegetacija se obnovila bez problema, mnoštvo je jedinki koje su nagorene, ali listaju sasvim normalno. Većina će se obnoviti, iako vegetacija ide sporije nego prije.

Akcija u ožujku bilo je prvi puta da smo provodili, u suradnji s vatrogascima, aktivnost kontroliranog paljenja. Očekivanja su bila da će se paljenjem ukloniti gornji sloj vegetacije i da ostaloj vegetaciji neće ništa biti, nego da će se nastaviti razvijati najnormalnije. To se i dogodilo, teren je čak i malo zeleniji od ostale vegetacije zato što nema suhog granja niti nečeg drugo što bi ublažilo zelenilo. Paljenjem se, inače, obogaćuje tlo jer se zemlja obogati nutrijentima, između ostalog paljenjem se iz izgorjelog materijala oslobađaju kalij, natrij, dušik i fosfor.

Foto: Tomislav Sotinac

Cilj aktivnosti kontroliranog paljenja je revitalizacija travnjaka, a konačni cilj je poboljšanje uvjeta staništa općenito, te posebice uvjeta staništa za tri ciljne vrste ptica – vrtnoj strnadici, kratkoprstoj ševi i ćukavici. Kontroliranim se paljenjem očisti stanište pa je ono pogodnije na gniježdenje. To će u konačnici značiti ili više parova u staništu ili će se proširiti područje koje ove ptice nastanjuju.

Inače, praksa kontroliranog paljenja nije ništa novo u svijetu. Provodi se najčešće zimi jer se tada ne postižu toliko visoke temperature kao ljeti. Pri kontroliranom paljenju zimi izgori gornji sloj jer je vlažno i hladno pa su temperature vatre takve da neće uništiti biljke, niti vatra toliko dugo gori da bi zahvatila tlo nego vatra uklanja samo površinski sloj i sprečava širenje izdanaka grmolike vegetacije.

Iduće paljenje će biti ove godine u kasniju jesen, ako ga uopće bude.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Na jesen prvi Dinara back to LIFE kamp za studente

Edukativno-volonterski kamp „Dinara back to LIFE“, namijenjen studentima prirodoslovnih usmjerenja, održat će se na području Vrlike od 5. do 19. rujna 2021. Kamp je predviđen za buduće stručnjake na području zaštite prirode, a koji će u dva tjedna učenja i rada dobiti priliku usvojiti teorijska i praktična znanja u restauraciji travnjaka i održivom upravljanju, važna u profesionalnom i akademskom razvoju studenata. Svi troškovi – smještaj, hrana, prijevoz – su pokriveni, a broj sudionika je ograničen.

Osim praktičnog iskustva restauracije, naglasak kampa će biti na edukativnoj komponenti, predstavljanju tema važnih za planiranje upravljanja u zaštiti prirode te upoznavanju sudionika kampa s posebnostima područja Dinare, najmlađeg, ali i drugog najvećeg hrvatskog parka prirode (nakon Velebita).

Timskim radom do pozitivnih promjena

Kampom „Dinara back to LIFE“ želimo podići svijest o tome da smo svi mi odgovorni za područje u kojem živimo, a sve to kroz timski rad i doprinos pozitivnim promjenama u prirodi. Širi projekt „Dinara back to LIFE“ kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ te Udruga Biom kao vodeći partner.

Sudjelovati mogu studenti prirodoslovnih usmjerenja koji pokažu najveću motivaciju za volontiranje na kampu i korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao. Broj sudionika je ograničen na 20, sudjelovanje u kampu je besplatno, a svim sudionicima osigurani su troškovi prijevoza (dolazak i odlazak), zajednički smještaj, hrana, prijevoz po terenu, te potrebni alati i oprema za rad.

Volonteri na Učkoj

Smještaj volontera je u Ekološkoj stanici Vrlika (obnovljenoj 2009. godine), smještenoj u selu Ježević, zaseoku Vučemilovići. Restauracija travnjaka provest će se na području Dinare, u neposrednoj blizini smještaja.

Očekivanja od volontera: 

  • spremnost za sudjelovanje na kampu u punom trajanju od dva tjedna
  • motiviranost za rad na restauraciji travnjaka i očuvanju prirode
  • aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima u sklopu kampa
  • spremnost na rad ručnim alatima kod uklanjanja drvene vegetacije na travnjacima i dodatnih aktivnosti
  • sudjelovanje u edukativnom dijelu programa 
  • motiviranost da stečeno iskustvo i znanje dalje šire i koriste

Zainteresirani studenti krajem svibnja mogu očekivati otvoreni poziv za sudjelovanje i prijavnicu, što će pronaći na web stranici projekta DinaraBackToLife.eu, Facebooku projekta, te web stranicama svojih fakulteta. Za sva pitanja studenti se mogu javiti Biomu na mail dinarabacktolife@gmail.com. Dnevni raspored aktivnosti – ovdje.

Nije uvjet za odabir sudionika, no studenti se mogu informirati na svojim fakultetima može li se sudjelovanje na kampu priznati kao stručna praksa, te za to dobiti odgovarajući broj ECTS bodova.

Program kampa održava se na hrvatskom jeziku.

Ekološka stanica Vrlika

SAŽETO:

Edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE

Dinara – Vrlika – Ježević

5. do 19. rujna 2021.

20 studenata koji su voljni raditi i učiti

Svi troškovi pokriveni

Covid-19: kamp će se održavati u skladu s epidemiološkim mjerama. Postoji mogućnost da će se uslijed loše epidemiološke situacije kamp odgoditi, o čemu će studenti biti na vrijeme obaviješteni.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Prebrojavanje pčela i skakavaca na Dinari

Svi znamo za pčele, vrijedne kukce koji proizvode med. No koliko nas zna da u svijetu, na svim kontinentima osim Antarktike postoji više od 20.000 raznih vrsta pčela? Samo u Hrvatskoj postoji više od 700 različitih vrsta, od nekoliko milimetara dugih pčelica iz roda Lasioglossum do nekoliko centimetara dugih pčela iz roda Xylocopa. 

Neke žive društvenim životom u manjim ili većim kolonijama poput drage nam medonosne pčele (Apis mellifera) ili zemnog bumbara (Bombus terestris) dok neke poput pčela iz roda Osmia više vole samački život te partnera traže samo u vrijeme parenja.

Velik broj pčela na nekom travnjaku znači i velik broj cvatućeg bilja, a što je više vrsta pčela to nam pokazuje i veću raznolikost ukupnog živog svijeta na nekom području. Upravo zato jedna od naših aktivnosti je i prebrojavanje pčela na pokusnim plohama koje nam može dati bolji uvid u stanje dinarskih travnjaka i ukupnu bioraznolikost.

Među našim aktivnostima je i prebrojavanje krških skakavaca vrste Prionotropis hystrix koji su često vezani uz pašnjake na kojima se intenzivno hrani stoka. Velik broj ovih skakavaca, koji ne mogu letjeti, dužine i do 6 centimetara na nekom pašnjaku može biti znak povećanja bioraznolikosti što nam može dati uvid u važnost ispaše za očuvanje travnjačkih staništa. Stoka ispašom smanjuje širenje drvenastih vrsta na travnjačka staništa te svojim papcima ili kopitima širi sjeme raznih vrsta biljaka koje cvatući u različita doba godine svojim različitim cvijetovima privlače i različite vrste kukaca. Veći broj kukaca opet privlači i veći broj ptica i gmazova koje se njima hrane pa naše dinarske travnjake prekrije bogatstvo raznolikog živog svijeta.

Od odabranih lokacija, rezultati prebrojavanja pčela utvrdili su najveći broj pčela na lokacijama Bitelić, Vrdovo i Sv. Jakov no na to ima i utjecaj što se na tim lokacijima nalazi i veći broj košnica. Lokacije Kijevo i Ježević pokazale su se kao područja srednje brojnosti pčela dok su se lokacije Bajagić i Ruda pokazale kao područja s najlošijom brojnosti pčela. Rezultati prebrojavanja skakavaca utvrdili su izrazito najveću brojnost skakavaca na lokaciji Bajagić što je moguće povezati s brojnosti stoke i visokim intenzitetom ispaše na ovoj lokaciji.

Više informacija doznajte u sažetoj verziji početnog izvještaja o prebrojavanju pčela i skakavaca na području Dinare.

Kategorije
Novosti

Koje usluge dobivaju stanovnici od ekosustava Dinare?

Ekosustav je dinamičan kompleks živih organizama te njihova (neživog) okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. Svi doprinosi tih funkcionalnih jedinica dobrobiti ljudi nazivaju se uslugama ekosustava – prehrana, građa, izvori energije, održavanje uvjeta za život,
ublažavanje vremenskih i drugih nepogoda, omogućavanje duhovne i intelektualne interakcije s prirodom… Sve te i druge usluge ekosustava od presudne su važnosti za čovječanstvo. Stoga je izuzetno bitno ekosustave sagledati, procijeniti i očuvati na način koji će podržati što potpunije pružanje njihovih usluga.

Kroz provedenu Studiju procjene usluga ekosustava identificirane su usluge ekosustava koje područje Dinare pruža lokalnom stanovništvu, odnosno čiji se potencijalni gubitak može odraziti i padom kvalitete života za to isto stanovništvo.

Kao ključne usluge izdvojene su tako uzgoj stoke za prehranu, prikupljena divlja dobra (med), stare sorte, izvorne (autohtone) pasmine, pružanje staništa divljim biljkama i životinjama, te različite kulturološke usluge.

Više detalja o provedenoj Studiji procjene usluga ekosustava za područje projekta “Dinara back to LIFE” doznajte ovdje.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Mjesec dana nakon paljenja život se već uvelike vratio

Posjetili smo površinu na prijevoju prema Ravnom Vrdovu, iznad Grede, na kojoj smo proveli propisno paljenje prije mjesec dana, kao prvu od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“ u svrhu restauracije travnjaka.

Suho proljeće malo odgađa oporavak vegetacije, ali procesi na koje smo računali već su vidljivi. Kao što smo i planirali, pokazalo se da zimsko paljenje ne rezultira dubinskim izgaranjem i oštećivanjem tla, ali uklanja dosta mladih drvenastih biljaka, suho lišće i suhu travu.

Sesleria tenuifolia, uskolisna šašika, najčešća je vrsta trave na plohi i njeni busenovi uspješno preživljavaju zimska paljenja

Veće drvenaste biljke, uglavnom hrastovi medunci, preživljavaju bez oštećenja jer ih čuva debela kora. Ali, to nam je i cilj jer vrtna strnadica, koja je najvažnija vrsta užeg područja paljenja, traži upravo takvo stanište za gniježđenje: raštrkana stabla i šumarke na travnjaku koji se obnavlja nakon paljenja.

Zečevi su odmah prepoznali novi izrast trave i vratili se na plohu gdje posvuda nalazimo njihove izmet

Vrste koje svoje pupove skrivaju ispod tla ili u busenima kao što su lukovičaste biljke i višegodišnje trave preživljavaju uz minimalna oštećenja. Novi izrast trave iz vatrom opaljenih busenova je već privukao i zečeve čiji tragovi su posvuda po plohi. Kako to sve izgleda pogledajte na fotografijama…

Hyacinthella dalmatica, dalmatinski zumbulčić, vrsta koja je paljenje prespavala kao lukovica u tlu
Paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje uništavanju lišajeve na vapnencu i zato vapnenac ostaje siv
Smukulja Coronela austriaca je neotrovna zmija koja je paljenje prespavala u podzemnom skloništu
Sukulenti kao što je čuvarkuća Sempervivum marmoreum, normalno preživljavaju zimsko paljenje
Vatra niske bodljikave vrste kao što je krkavina Rhamnus intermedia spali do korijena

Juniperus oxycedrus, šmrika ili smrič, je vrsta koju se ne može ukloniti ispašom jer je stoka zaobilazi ali je osjetljiva na vatru