Prošlog tjedna, projekt Dinara back to LIFE i ciljevi prikupljanja iskaza interesa prezentirani su u Kijevu, zatim dan kasnije u Vrlici. U kijevskom i vrličkom Domu kulture uz pridržavanje epidemioloških mjera odazvalo se po dvadesetak stočara koji su imali priliku upoznati se s projektom, timom i aktivnostima koje će se raditi u sljedećoj godini, ali i čuti zašto je važnan njihov glas i interes za provedbu ispaše.
Melani Glavinić, komunikatorica na projektu, predstavila je projekt, njegove ciljeve i aktivnosti, a stručni suradnik za zaštitu prirode Ivan Budinski je prezentirao potencijalna područja za provedbu ispaše u sljedećoj godini, objasnio njihovu važnost te upoznao prisutne s mrežom Natura 2000 i vrijednim ptičjim vrstama dinarskih pašnjaka. U opuštenoj, domaćinskoj atmosferi osim kratkog predavanja i razmjene iskustava, uslijedila je rasprava u kojoj je većina stočara iskazala nezadovoljstvo dosadašnjim praksama vezanim uz zakup pašnjaka.
Neki od prisutnih stočara su već imali priliku upoznati dio projektnog tima na terenu prilikom prebrojavanja ili bilježenja vrsta pa su iskazali zadovoljstvo ovim službenim susretom. Prostora za suradnju i napredak ima, a dijalogom se može postići mnogo, zaključak je ovih susreta.
– Nastavit ćemo organizirati ovakav tip susreta sa stočarima i svima koji su zainteresirani za projektne aktivnosti. Ovo je izvrsna prilika za vidjeti širu i stvarnu sliku stanja na terenu, ali i za prepoznati načine kako pomoći lokalnoj zajednici. Cilj nam je svima isti, očuvati Dinaru i težiti općoj dobrobiti domaćina. Hvala svima koji su sudjelovali, iskazali interes i podijelili svoje mišljenje s nama! – dodaje projektni tim.
Projektom „Dinara back to LIFE“ provodit će se restauracija travnjaka na području Dinare. Jedan od načina na koji će se restauracija provoditi je kontrolirana ispaša, a u kojoj mjeri i gdje će se provoditi, ovisi o interesu lokalnog stanovništva za sudjelovanje u projektu.
Kroz sljedeće tri godine u projektu „Dinara back to LIFE“ predviđeno je 30.000,00 € novčanih poticaja stočarima te nabava električnih pastira u vrijednosti 8.500,00 €. Navedena sredstva planiramo utrošiti na način da uspostavimo suradnju sa zainteresiranim stočarom/stočarima koji su voljni surađivati s projektnim timom na održavanju površina travnjaka provođenjem kontrolirane ispaše na pašnjacima na Dinari. Projekt vodi Udruga Biom u partnerstvu s Lokalnom akcijskom grupom „Cetinska krajina“, Hrvatskim šumama i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj je projektne aktivnosti, a time i točan način kako će se novac raspodijeliti, koliko god je to moguće prilagoditi stvarnim potrebama i interesu lokalnih stočara ili onih koji to žele postati. Definiranje točnih područja na kojima će se provoditi kontrolirana ispaša ovisi o interesu lokalnih stočara spremnih na potencijalnu suradnju te se zbog toga i objavljuje ovaj poziv.
U ime projektnog tima pozivamo sve koji se već bave ili se žele početi baviti stočarstvom da sudjeluju i iskažu svoj interes. Interes možete iskazati popunjavanjem upitnika (više detalja u nastavku teksta). Vaši odgovori pomoći će našem projektnom timu u pripremanju plana kontrolirane ispaše i prilagodbi projekta, onoliko koliko je moguće, potrebama na terenu.
Ispašom se planira restaurirati oko 80 ha, u okviru područja iscrtanog na ovoj karti.
Kijevsko suhopolje
Ježevićko suhopolje
Područja planirana za ispašu
U ovoj fazi iz projekta želimo doći do boljeg uvida u postojeće stanje, broj stočara na području, broja onih koji svoja stada vode na ispašu na Dinaru ili planiraju s ispašom započeti tijekom 2021. godine.
Kako sudjelovati:
Potrebno je ispuniti upitnik s nekoliko jednostavnih pitanja i dostaviti ga na našu e-mail: dinarabacktolife@gmail.com ili odgovore popuniti ručno te ih poštom dostaviti na adresu:
Udruga Biom, Matićeva 12, 21230 Sinj
ili pozivom na broj telefona 021/274 946 od 8:00-16:00 sati.
Ispunjeni upitnik potrebno je dostaviti najkasnije do 04.12.2020.
Nakon iskazivanja interesa, početkom 2021. biti će objavljen natječaj na koji će se moći prijaviti svi zainteresirani te nakon čega će uslijediti odabir najboljeg ponuđača i sklapanje ugovora o kontroliranoj ispaši.
Provedbu projekta i najavu drugih aktivnosti pratite ovdje na web stranici projekta ili na društvenim mrežama.
Uvukla nam se jesen u sve pore dana, a listopad nam je donio prirodu u njezinim najljepšim kolorima. Maglovita jutra, oštar i hladan zrak uz ritam kiše i sunca drže nas na oku da ne usporimo i prepustimo se toplim napicima i svakodnevnom tipkanju. Prije zaključivanja sezone terena, ostalo je priključiti se kolegama i uživati u šarenom dobu godine na Dinari.
Sve je nekako drugačije u zraku – slažemo se i protežemo ruke i noge čim smo stigli na Vrdovo.
– Nema puno do tamo – kaže Luka pokazujući nam prema nepreglednoj šikaru kroz koju bi se trebali probiti.
Dok se provlačio kroz grmlje do radne točke, Luka nam objašnjava zašto su odabrane lokacije na Vrdovu, Kijevskom polju i Ježević suhopolju.
Tamo gdje su kolege ovo ljeto prebrojale ptičje vrste koje su nama u projektu značajne, označene su kao dobar teren. U Lukinom slučaju, ta mjesta su kontrolne točke, a lokacije su prepoznate kao dobro stanište vrtne strnadice, kratkoprste ševe i ćukavice. Lukine lokacije su obrasle, mahom nepregledne šikare koje je jesen pretvorila u šareno biljno klupko. Po dolasku na GPS-om označenu točku, kolege konopom označavaju pravokutnik veličine 50m2 i kreće botanika u malom.
Popisuju se sve prisutne jedinke drvenastih vrsta kao i njihov broj. Prvo se broje klijanci, pa jedinke do 1m visine te one iznad 1m visine. Brojenjem jedinki vrsta, objašnjava nam Luka, želi se vidjeti stvarno stanje na svakoj lokaciji prije početka aktivnosti koja će se tu provoditi. Važno je znati vrste i njihovu brojnost u različitim visinskim kategorijama, a prebrojavanjem drvenastog bilja želimo vidjeti možemo li na temelju udjela drvenastih vrsta i njihove dobne strukture odrediti razlike u staništu gdje su zabilježene ptice od staništa koje je fizički blisko, ali na njemu ptica nema. Osim što će se na svakoj lokaciji vršiti određena aktivnost, pratit će se i promjene brojnosti ptica; jesmo li aktivnostima poput košnje, ispaše ili kontroliranog paljenja uspjeli proširiti životni prostor koje ptice mogu koristiti ili povećali njihovu brojnost.
Zlatno Vrdovo
Napuštamo gornji dio Bitelića i nastavljamo prema Vrdovu. Dinara polako pokazuje zube; treba se toplije obući. Makadamskom cestom prolazimo kroz prostranu dolinu koja u svim dobima godine izgleda kao savršena filmska kulisa. A da na Vrdovu nikako ne može biti dosadno, pobrinula se, vjerojatno, najpoznatija oznaka na Dinari: vamo ili tamo. Idemo, za Lukom – prema tamo (odnosno ”vamo”). Osim što se vamo čini bliže od tamo, čeka nas još razvlačenja konopa i prebrojavanja vegetacije.
Jedan dio lokacija koristi se za ispašu stoke, ali ne dovoljno za održavanje prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Dinare. Osim toga, na tim površinama razvijaju se i biljne vrste koje štete travnjacima, primjerice smrika (smrič) pa on gubi svoje značajke.
Jeste li znali? Planinarski dom sv. Jakov je dobio ime prema 200 metara udaljenim temeljima kapelice sv. Jakova iz 15. stoljeća.
Iako su svi tipovi staništa važni, njihova raznolikost znači puni potencijal biološke raznolikosti Dinare, a to znači da i čovjek može koristiti prirodu u djelatnostima poput stočarstva, pčelarstva, lovstva, planinarenja, prikupljanja ljekovitog bilja i slično.
Što smo sve prebrojali?
Praćenjem brojnosti drvenaste vegetacije možemo dobiti grubu sliku strukture vegetacije na travnatim površinama i definirati stupanj sukcesije, ali i utvrditi u kojoj mjeri se razlikuju površine na kojima trenutno nalazimo ciljne vrste ptica od površina koje su zarasle, ali nisu još u potpunosti prekrivene šikarom. Naime, ptice koje pratimo traže određenu prisutnost grmlja i niskih stabala na travnjaku, ali ih je previše, počinju izbjegavati to područje.
U sklopu ovog terena, obišli smo ukupno dvadeset različitih lokacija (točaka), od koji je polovica bila na povoljnom staništu za ptice, a druga polovica na zaraslom području u blizini povoljnog staništa. Te zarasle površine moguće je uz malo truda obnoviti tako da se ukloni drvenasta vegetacija i time ponovo stvore povoljni uvjeti za ptice.
Na ovom zaraslom dijelu zabilježeno je ukupno 15 drvenastih vrsta s prosječnom gustoćom od 82 jedinki na 50m2, što je pet puta više nego na kontrolnim točkama, gdje je zabilježena gustoća od 16 jedinki na 50m2. Također, iako je na kontrolnim točkama zabilježeno neznatno manje vrsta (13), broj vrsta po plohi je bio znatno manji. Naime, na zaraslom dijelu je u prosjeku zabilježeno 6 drvenastih vrsta po plohi, dok ih je na otvorenom dijelu u prosjeku zabilježeno duplo manje (3).
Od drvenastih vrsta, najbrojnije su srednja krkavina (Rhamnus intermedia Steud. et Hochst.), hrast medunac (Quercus pubescens Willd.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i obična rujevina (Cotinus coggygria Scop.), koje su sve tipične vrste šikare hrasta medunca, široko rasprostranjene vegetacije šuma i šikara nižih nadmorskih visina ovog područja.
Za one koji žele znati više
Povoljno stanište – je prostor koji određenoj vrsti nudi sve što joj je potrebno. Svaka vrsta ima različite zahtjeve od prostora koji joj može ispuniti njene egzistencijalne potrebe poput hrane, zaklona i mjesta za razmnožavanje. Povoljno stanište za neku vrstu može biti određeno kombinacijom različitih elemenata, na primjer: tip reljefa, klimatski uvjeti, struktura i sastav vegetacije, prisutnost drugih vrsta, način gospodarenja prostorom i slično.
Sukcesija – je proces koji opisuje promjene florističkog sastava i strukture vegetacije kroz vrijeme. Sukcesija se obično prikazuje kao ciklus u kojem je prisutan linearan smjer kretanja promjena. Tako iz travnjaka s vremenom nastaje šikara (u Mediteranskom predjelu garig ili makija), dok iz šikare nastaje šuma. Nakon nekog ekstremnog događaja poput požara ili suše, ponovo nastaje travnjak i ciklus se ponovo pokreće. Međutim, promjene u prirodi nikada nisu linearne niti jednostavne. Tako da smjer sukcesije i njen trenutni rezultat ovisi, između ostalog, o početnom tipu vegetacije područja, načinu gospodarenja njime, prisutnosti određenih vrsta biljaka i životinja te frekvenciji pojave ekstremnih vremenskih događaja.
Analiziranje medijskog sadržaja je neizostavni alat u medijima, a koristi se u procjeni učinkovitosti komunikacije o određenom subjektu, njegovom tonu i drugim obilježjima u javnosti. Kada se prikupe objave u određenom vremenskom razdoblju o tom subjektu, analizom medijskog publiciteta može se vidjeti u kojoj mjeri je ostvaren cilj njegove komunikacije s medijima i publikom, kakav je sadržaj ili kontekst u kojem se subjekt pojavljivao i slično. Najvažnije, analiza će pomoći u jasnijem stvaranju vlastitog sadržaja, praćenju interesa medija, ali i za otkrivanje promjena u medijskim stavovima u budućnosti.
Jedna od aktivnosti projekta bila je prikupiti medijske objave na temu pojma „Dinara“ koje su objavljene u godini prije početka projekta „Dinara back to LIFE“ (2019.) i analizirati prikupljene podatke. Analiza prikupljenog materijala dati će uvid u medijski prostor o Dinari i značajnim temama bliskim projektu prije njegovog početka te dati smjernice projektnom timu kako provoditi, jačati, ali i prilagoditi komunikaciju projektnih aktivnosti trenutnim medijskim stavovima.
Prikupljanje i analiza medijskog sadržajao Dinari, znači pretraživanje medijskih objava na temu zaštite okoliša u projektnom području te njihovu analizu.
Građa za analizu dobivena je pretragom digitalnog arhiva za pojam „Dinara“, a na dobivenim objavama primijenjeni su i dodatni kriteriji koji su poboljšali opseg relevantnog sadržaja. Izostavljene su objave koje spominju pojam ”Dinara”, ali sadržajno nisu vezane uz prirodu i teme projekta.
Što je zabilježila analiza medija?
Ukupno je zabilježeno 69 objava s pojmom ”Dinara” za vremensko razdoblje od siječnja do prosinca 2019. godine. U prosjeku, mediji su o Dinari objavljivali 6 objava mjesečno.
U dobivenom sadržaju, tematika prikupljenih članaka je najčešće vezana uz kvalitetu života i politiku, ali prevladavaju objave koje promoviraju projekt „Dinara back to LIFE“, najava proglašenja Parka prirode Dinara, održivi turizam i teme vezane uz planinarenje i aktivnosti planinarskih društava, dok značajan broj objava, uglavnom komentara, oštro kritizira plan istraživanja ugljikovodika na području Dinare.
Broj objava po mjesecima u 2019. godini
Najveći broj objava zabilježen je u mjesecu kolovozu (14) kada je predstavljen projekt „Dinara back to LIFE“, ali je i otkriven spomenik Domovini na Dinari. Slijedi mjesec srpanj (12) u kojem se objavio plan o proglašenju područja Dinare kao zaštićenog Parka prirode, a autori najvećeg broja objava su Goran Šimac (tris.com.hr) i Rade Popadić (dalmacijadanas.hr).
Ton objava i zastupljenost tema
Ton objava je dominantno afirmativan (78% ukupnih objava), a zabilježena je samo 1 objava negativnog tona. Mjera za procjenu tona objava (afirmativno, neutralno, negativno) određivala se na način da su afirmativne objave one koje idu u korist Dinare i njezine zaštite, one koje su zagovarale održivi razvoj i turizam i sl. Neutralne objave su uravnotežena izvješća o nekom događaju ili političkoj odluci, bez posebnog zauzimanja strana ili iskazivanja emocija, dok su negativno ocijenjene one objave koje su zagovarale radnje ili razvoj štetan za Dinaru te gledale samo isključivo potencijalnu i kratkoročnu ekonomsku korist bez kritičkog promišljanja o budućnosti, posljedicama i nasljeđu.
Status subjekta i publicitet
Publicitet pojma ”Dinara” u prikupljenim objavama je 86% primaran, što znači da se Dinari davao značajan medijski prostor čiji je sadržaj kvalitetan (što kod sekundarnog publiciteta nije slučaj; subjekt analize se samo spominje, ali se sadržaj njime ne bavi).
Možemo zaključiti da su internetske stranice i portali iskazali interes i popratili Dinaru te projekte vezane uz nju, što je posebno vidljivo u porastu broja objava koje govore o proglašenju Parka prirode, Naturi 2000 i predstavljanju projekta „Dinara Back to LIFE“.
Pozitivno je što pojedini portali, pogotovo lokalno usmjereni, pravovremeno reagiraju i pozivaju javnost na iskazivanje reakcija na projekte koji bi dugoročno mogli imati katastrofalne posljedice, poput istraživanja ugljikovodika na području Dinare.
Istraživanje što je medijska scena zabilježila o Dinari tijekom prošle godine, kakav sadržaj je publika pratila te koliko se prostora otvorilo za teme o kojima se manje pisalo, odlična je prilika projektnom timu u nastavku ostvarenja svojih komunikacijskih ciljeva.
Rezultati analize i cjelokupno izvješće dostupni su na linku.
Početkom godine projekt Dinara back to LIFE je predstavio svoj vizualni identitet putem društvenih mreža te zainteresirao domaće stanovništvo i širu javnost za restauracijske i društvene aktivnosti koje će se provoditi na dinarskom području. Zlatni i zeleni tonovi, obris planine i ptice dali su naslutiti kako je riječ o projektu kojim se žele pokrenuti važne promjene za prirodu i društvo od Knina do Trilja. Projekt je većim dijelom sufinanciran sredstvima osiguranim prijavom na natječaj europskog programa LIFE kroz koji Europska unija osigurava sredstva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode.
Ako prođete cestom kroz Ježević srest ćete najmanje dvoje domaćih pastira koji na Ježevićko suhopolje dovode svoje stado na ispašu. Težak i zahtjevan posao, priznat će, ali svakodnevno ih uveseljava. Veće brige tako odu u drugi plan. Većina njih je čula za projekt Dinara back to LIFE na čijoj realizaciji surađuju stručnjaci iz različitih područja, a cilj im je obnoviti i održivo koristiti zarasle travnjake dinarskog područja, ali i osvijestiti važnost i ulogu naše najviše planine i njenih velebnih travnjaka za biološku raznolikost. U projektnom timu su složni, oživjeti Dinaru i očuvati život na njoj moguće je jedino uz suradnju i podršku domaćeg stanovništva.
Dinara je ove godine doživjela medijski bum. Najprije se dogodio nesretni požar, potom je javnosti predstavljen prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara. Baš u to vrijeme, u javnosti se predstavio i projekt obnove, očuvanja i zaštite dinarskih travnjaka kao nositelja ekološke i biološke uravnoteženosti. Iako svjesni koliko je Dinara važna, ljudi često zanemaruju činjenicu da travnjaci ne pružaju samo lijep pogled već su jako vrijedna i svrhovita sastavnica prirodnog ljudskog okoliša. Stariji sigurno pamte kako su ljeti odlazili na stanove te izvodili svoje blago na ispašu. Vjerojatno nisu razmišljali koliko, uz vlastitu korist, doprinose očuvanju bioraznolikosti travnjaka Dinare.
Dinarski travnjaci su pravi raj za ljubitelje i poznavatelje planinskog biljnog svijeta, ali su i dom brojnim ranjivim i ugroženim životinjskim vrstama, posebice pticama koje zarastanjem travnjaka gube svoja prirodna staništa i nestaju s naših prostora. Razlozi nestanka i zarastanja travnjaka ukorijenjeni su u društveni aspekt te su posljedica dugotrajnih nepovoljnih okolnosti – rata, iseljavanja, odlaska mladog stanovništva, neisplativosti bavljenja poljoprivredom te sustavnog prelaženja radno sposobnog stanovništva iz primarnog sektora djelatnosti u druge. Zapravo, nekadašnji način života na Dinari i tzv. transhumanca najviše je doprinosio očuvanju dinarskih travnjačkih prostranstava, a danas je takav način stočarenja gotovo nestao.
Fotografija: Broj ispitanika prema jedinicama lokalne samouprave
Zapuštanje i zarastanje travnjaka izravna je posljedica napuštanja stočarstva i tradicionalnih načina ispaše blaga. Jasno je stoga da ni u projekt njihove obnove i očuvanja nismo mogli krenuti bez podrške domaćeg stanovništva koje s Dinarom živi iz dana u dan. Kako bi što jasnije približili koncept zaštite prirode i održivog razvoja, potrebno je upoznati domaće stanovništvo s projektom, saslušati njihove stavove, razumjeti ih, ali i uključiti zainteresirane za projektne aktivnosti.
Tomislav Hudina, voditelj projekta
Osim što su imali priliku sudjelovati u dosadašnjim aktivnostima putem društvenih mreža, početkom ljeta dio domaćeg stanovništva sudjelovao je u ispitivanju stavova i mišljenja o vlastitom doživljaju i potencijalu Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva kao zanimanja, metodama obnove travnjaka, njihovim potrošačkim navikama i slično. Ispitivanje je provedeno u gradovima i općinama koji su obuhvaćeni projektom, a početkom rujna predstavljeni su rezultati ispitivanja, dostupni na poveznici, koji će služiti projektnom timu za prilagodbu nadolazećih aktivnosti.
Fotografija: Dinara back to LIFE
Naravno da nam je Dinara važna, ali…
Domaći će za Dinaru često reći da je majka svih planina, da je drugačija, surova i da jedino oni koji žive s njom i od nje je mogu najbolje razumjeti. Stoga ni ne čudi kako se ispitanici slažu da Dinaru smatraju dijelom svog identiteta, neizostavnom kulturnom baštinom, mjestom za odmor, rekreaciju, punjenje baterija ili pak osjećaju povezanost s njezinim krajolikom. Osim što doprinosi duševnom, fizičkom i duhovnom zdravlju, većinu ispitanika Dinara nadahnjuje i inspirira. Gotovo svi ispitanici slažu se u jednom – Dinaru treba sačuvati za buduće generacije. Domaće stanovništvo se slaže, zadatak institucija i stručnjaka je očuvati Dinaru i raditi na zaštiti prirode. Ipak, da se o zaštiti prirode ne brine na pravi način, pokazuje nepovjerenje u javna tijela kao i relativna skeptičnost prema institucijama Europske unije.
Osim njene zaštite, rekreativnog, sportskog i turističkog potencijala, Dinara ima potencijal prehranjivati i odgajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali važno je raditi. Suhe zime, vjetroviti dani i vrela ljeta te po mnogo čemu jedinstveno prirodno područje, idealno je za vrijedne ljude koji proizvode vrhunske proizvode; dinarski med, sir i mliječne prerađevine, vino autohtonih sorti, likere i razne pripravke od trava karakteristične za ovaj kraj. Prepoznavanje i važnost geografskog porijekla proizvoda, poštivanje tradicije, čak i osobno poznavanje proizvođača, lokalnom je stanovništvu važno. Domaće proizvode žele vidjeti u trgovinama, na tržnicama i internet prodaji, a za kvalitetan proizvod su spremni dati i kunu više.
Fotografija: Rezultati zadovoljstva ispitanika o ponudi domaćih proizvoda
Iako domaće stanovništvo uglavnom reagira pozitivno na stočarstvo i pčelarstvo, a većina ih smatra isplativim i privlačnim, njima se ipak ne žele baviti. Nedostatak motivacije ili uvjeta, manjak vremena pa i nezanimljivost razlozi su zbog kojih domaće stanovništvo sve više zaobilazi te djelatnosti. Kako bi ih motivirali i pružili podršku u razvijanju vlastitog koncepta ili jačali njihove kapacitete, projekt će nastojati povezivati lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, posebno stočare i pčelare. Osim što će se besplatno moći oglašavati na web stranici projekta, svi zainteresirani koji žele rasti i razvijati se te će imati priliku sudjelovati na edukacijama i učiti kako svoje poslovanje učiniti više održivim.
Kada je riječ o primarnim djelatnostima, ljudima treba dati vjetar u leđa. To je zbilja težak i hvale vrijedan posao. Potencijal proizvodnje na Dinari je velik, a tržište je ‘gladno’ kvalitetnih domaćih proizvoda iza kojih stoji znanje i tradicija. Ispitivanje je pokazalo da ljudi cijene etiketu kvalitete proizvoda, a postotak onih koji razmišljaju započeti sa stočarstvom, pčelarstvom ili ljekovitim biljem, iako malen nas veseli. Njih posebno želimo istaknuti i potaknuti na korak naprijed.
Sven Ratković, LAG ”Cetinska krajina”
Fotografija: Rezultati namjere bavljenja stočarstvom i pčelarstvom
”Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi!’
Ključ velikog bogatstva Dinare upravo je raznolikost njenih staništa. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak tri su različiti tipovi travnjaka. Njihovo sustavno nekorištenje, posebno smanjenje ekstenzivnog stočarstva tj. ispaše, svakim danom Dinaru sve više pretvaraju u neprohodnu šmriku čime gubi specifičnost prirodnih vrijednosti i raznolikosti. To se odražava i na usluge koje priroda pruža besplatno, a čovjek ih koristi. Također, ugrožene su i brojne vrste ovisne o suhim travnjacima koji im pružaju hranu i zaklon. Jednoznamenkaste brojke nekih ptičjih vrsta, poput ćukavice ili vrtne strnadice, vezanih za Dinaru nisu ohrabrujuće, ali pozitivno je što većina ispitanika vidi problem u zarastanju travnjaka te shvaća važnost ovakvog projekta obnove i održavanja u korist Dinare, ali i njihove kvalitete života.
Fotografija: Nika Budagashvili, vrtna strnadica
Koje metode su prihvatljive i najkorisnije u obnovi pojedinih travnjaka, pitanja su na koja će projektni tim uskoro dati odgovore i izraditi smjernice, no ako se pita ispitanike, oni podržavaju ispašu i ručno uklanjanje vegetacije, ali izražavaju negativan stav spram kontroliranog paljenja kojim bi se dinarski travnjaci oslobađali šikare. Ivan Budinski iz Udruge Biom komentirao je kako je ta negativna percepcija njemu dobro poznata i donekle razumljiva.
Ljudi najčešće ne razumiju što znači kontrolirano paljenje, čuju riječ ”paljenje” i odmah su negativni jer razmišljaju o požaru i uništavanju prirode. Većina ljudi, pa tako i većina naših ispitanika, vjerojatno nije upoznata s prednostima kontroliranog paljenja koje se sustavno primjenjuje diljem svijeta. Ljudi su kroz povijest naučili da je vatra (naravno, u kontroliranim uvjetima) dobra. Pratili su kako nastaju požari nakon udara munje, kako ta opožarena zemlja postaje plodnija i kako životinje preferiraju ispašu na tim područjima. Kada govorimo o kontroliranom paljenju s ciljem održavanja dinarskih travnjaka govorimo o paljenju u strogo kontroliranim uvjetima, u suradnji s vatrogascima i uz sve ostale mjere opreza i osiguranja.
Ivan Budinski, Udruga Biom
Fotografija: Rezultati podrške načinima obnove travnjaka
Da je projekt “Dinara back to LIFE” dobro osmišljen pokazuje zadovoljstvo gotovo svih ispitanika uz želje da se njime doprinese revitalizaciji čitavog kraja čiji potencijal je prepoznat, ali samo ga rijetki održivo koriste. Pozitivni komentari i želja ispitanika za biti dio oživljavanja Dinare, na ponos su projektnom timu koji je osim restauracijskih, osmislio i pripremio čitav niz društvenih i edukativnih aktivnosti koje će se odvijati na projektnom području sljedeće tri godine. Domaće stanovništvo uskoro će moći posjetiti izložbu posvećenu životu na Dinari, sudjelovati na besplatnim radionicama, doći na predavanja i informirati se o zaštiti prirode te pratiti istraživanja, rezultate i novosti. U sklopu projekta organizirat će se i volonterski kampovi i akcije, edukacije za vodiče u prirodi te korištenje električnih pastira.
Kada je projekt započeo, dočekan je s oduševljenjem, stoga ni ne čudi kako su kroz anketno ispitivanje nastavljeni pozitivni komentari poput Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi! / Dinara je naše blago! / Samo naprijed, čuvajmo prirodu – ona nadahnjuje. / Svaki projekt očuvanja prirode i poticanja razvoja ovoga kraja je hvalevrijedan, ali uz savjetovanje s domaćim stanovništvom – koji svjedoče koliko je zapravo Dinara važna za domaće stanovništvo te kako svaka pozitivna inicijativa i ideja zaštite i očuvanja prirode, nailazi na potporu i odobravanje lokalne zajednice.
Ovo je prvo Ispitivanje u okviru projekta, čiji nam rezultati služe kao smjernice i polazna su točka za sve naše planirane aktivnosti s lokalnom zajednicom kojoj je u konačnici projekt ”Dinara back to LIFE” namijenjen. Tijekom provedbe projekta nastavit ćemo pratiti zadovoljstvo svih sudionika kako bi projekt bio što uspješnije i kvalitetnije realiziran. Puno smo na terenu, pa i ovim putem pozivamo svih da dođu, upoznaju nas i razmijenimo znanja. Naši ljudi imaju jako puno tradicijskog iskustva koje izrazito cijenimo, tako da je učenje obostrano. Također, po završetku projekta na isti ćemo način ispitati mišljenja stanovnika obuhvaćenih projektnim područjem kako bismo ocijenili jesmo li ispunili očekivanja lokalne zajednice. Svakako, to ne znači da završetkom projekta ”Dinara back to LIFE” prestaje restauracija i održivo, savjesno korištenje dinarskih resursa. Na svima nama je odgovornost za budućnost naše Dinare.
Brojite pčele? Nevjerica i čuđenje svaki put kada nas domaći ljudi sretnu na terenu kada – brojimo pčele. Zašto bi brojali pčele, koje pčele i kako ih uopće brojimo?
Pčele su među kukcima najpoznatiji i najbrojniji oprašivači. Postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive u košnicama, medonosne pčele, a neke su solitarne, odnosno žive same u malim “nastambama” u zemlji ili stablima. Pčele u prirodi traže zaklonjena mjesta za izgradnju košnica kao što su manje spilje ili duplje u stablima. Prije današnjih modernih, drvenih košnica ljudi su nekada košnice izrađivali od šupljih debala tzv. dubara ili dubina, čak su i pleli slamu u stožaste košnice tzv. pletare. Med koji proizvode im prvenstveno služi za vlastitu prehranu i hranjenje ličinki. Voskom oblažu košnice koje su nastale prirodno ili ljudskom rukom, dok propolisom kojeg proizvode i koji ima antibakterijska svojstva, oblažu pukotine košnica i premazuju “zidove”. Pčele proizvode i matičnu mliječ s kojom hrane maticu i odabrane ličinke koje trebaju “odgojiti” u nove matice. Čak i pčelinji otrov kojeg ubrizgavaju kroz žalac u obliku harpuna je stvoren samo za obranu, a upravo zbog svog oblika koji nije najbolje prilagođen koži sisavaca, pa tako i čovjeka, pčela koja nas ubode je osuđena na smrt. Naime, žalac joj zapne u našoj koži koja je potpuno drugačije građe od hitinskog oklopa osa i stršljena kakve imaju njezini prirodni neprijatelji, te ga ne može izvući iz kože bez čupanja unutrašnjosti abdomena, kao što to mogu ose ili stršljeni.
Osim vrsta pčela zanimljive su nam i razne vrste bumbara, srodnih pčelama, dosta robusnijeg tijela i često otporniji na niske temperature. Iako neke vrste također proizvode med sličan pčelinjem, ljudi ih ne uzgajaju zbog meda već kao oprašivače za voće.
Kako procijeniti je li neko stanište dobro za pčele i ima li dovoljno cvatućeg bilja?
Jedan od načina je i prebrojavanje pčela. No, što ako je neko stanište, livada ili planinski travnjak na prvi pogled odlično pokriven cvatućim biljem, ali na njemu nema pčela? Moguće je nekoliko razloga; sušna godina (kao ova), vrlo vjetrovito ili prehladno vrijeme ili jednostavno na tom području nema pčelara s njihovim košnicama. Zbog toga za prebrojavanje biramo lijepe, sunčane dane bez vjetra, a na samom staništu prebrojavamo sve vrste pčela i bumbara. Po dolasku na odabranu lokaciju, unosimo podatke o temperaturi, brzini vjetra u vlažnosti zraka potom odredimo pravocrtnu trasu kojom ćemo se pomicati pokušavajući u obzir uzeti što veći raspon nadmorske visine na ciljanom travnjaku koristeći kvadratno mjerilo 1×1 m kojeg spustimo na označenu GPS točku. Kvadrat ostavljamo i čekamo dvije minute kako bi se pčele i bumbari smirili ili se vratili na plohu, zatim ih brojimo pazeći da ne brojimo druge kukce oprašivače poput muha ili leptira. Na kraju bilježimo 3 najposjećenije cvatuće biljke, upisujemo u dnevnik i tablicu te taj proces ponavljamo na sljedećih 30 točaka. Ovaj proces ponavljamo na sedam odabranih livada na različitim lokacijama i nadmorskim visinama te s različitim stanišnim uvjetima. Brojanje vršimo dva puta u kasno proljeće i ljeto te jedan put u ranu jesen iz razloga što različite vrste cvatu u različito vrijeme. Primjerice, razne vrste majčine dušice cvatu u proljeće i ljeto ili razne vrste vrijeska cvatu u jesen, dok neke biljke ponavljaju cvatnju pa cvatu i u proljeće i u jesen. U jednoj godini tako se odrađuje 21 prebrojavanje pčela na ovaj način.
Kroz projekt je planirano čak 63 prebrojavanja što će nam , uz broj pčela, dati i točnije podatke o stanju cvatnje na raznim staništima. Ove podatke „provlačimo“ kroz koeficijente površine ciljane livade kao i pretpostavku o broju pčela radilica u pčelinjem društvu što nam daje puno bolji podatak o trenutnom broju pčela na toj lokaciji. Što to znači? Ako na nekoj lokaciji prebrojimo velik broj divljih pčela i bumbara, a malen ili nikakav broj medonosnih pčela to će reći da iako je stanište dobro za pčele, pčelari nisu prepoznali lokaciju kao potencijalnu za postavljanje košnica. Drugim riječima, moći ćemo usmjeriti pčelare i predložiti im gdje su najbolja mjesta za postavljanje košnica, a tako bi pčele mogle doprinijeti boljem oprašivanju i širenju cvatućih travnjačkih vrsta biljaka.
Jednostavno je; što je više pčela na dobrim lokacijama, bit će više kukaca oprašivača koji su hrana mnoštvu ptica. Više ptica znači i bogatiji ptičji svijet na Dinari.
Zujanje pčela i pjev ptica na procvalim planinskim livadama, ima li ljepšeg prizora?
Od Knina do Trilja domaće stanovništvo Dinaru doživljava dijelom svog identiteta, a u svakodnevnom životu prepoznaju njen potencijal i vrijednost, naglašavajući da prirodno bogatstvo Dinare treba očuvati za buduće generacije.
Sredinom lipnja na području Sinja i okolice započelo je terensko ispitivanje stavova javnosti o važnosti i biološkoj raznolikosti Dinare te njenom potencijalu za lokalno stanovništvo, nakon čega se ispitivanje nastavilo na vrličkom i kninskom području. U anonimnom anketiranju sudjelovale su 404 punoljetne osobe u osam jedinica lokalne samouprave. Ispitivanje javnog mnijenja završeno je sredinom srpnja te će služiti kao alat za analizu početnog stanja, pružiti kvantitativne i kvalitativne informacije o javnoj percepciji kada je u pitanju restauracija travnjaka, potencijal te razumijevanje tema zaštite prirode i onog što Dinara donosi. Obrađene informacije pomoći će omogućit će pratiti uspjeh u provedbi aktivnosti jačanja svijesti o održivom razvoju kroz sljedeće tri godine koliko projekt traje.
Istraživanje je provedeno u sklopu ”Dinara back to LIFE” projekta kojim se dugoročno želi očuvati dinarski travnjaci, poticati na njihovo održivo korištenje te pružiti podršku lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti u dinarskom području. Ispitanici su imali priliku iskazati svoj stav o bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivom razvoju te izraziti mišljenje o projektu koji je započeo u siječnju ove godine.
Važnost i značaj Dinare prepoznata je i šire. Ona je dio ekološke mreže NATURA 2000 i dragocjeno je prirodno stanište, životni prostor divljim i ugroženih vrstama i vrijedno područje višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, kulturnog i povijesnog naslijeđa.
”Zadovoljni smo kako je anketiranje prošlo i zahvalni smo svima koji su odvojili vrijeme za nas. Domaće stanovništvo doživljava Dinaru lijepo i očekivano pozitivno. Dinara je doista važna svima, i mlađima i starijima u svim sredinama. Nadamo se kako je ovo samo nastavak divnog odnosa s Dinarom, ali i početak prepoznavanja njenih mogućnosti u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prirodnog bogatstva. Zahvaljujemo još jednom svima koji su sudjelovali, podijelili svoje mišljenje s nama i dali doprinos komentarima koji će nam sigurno koristiti u budućim aktivnostima.”, poručila je Melani Glavinić.
Ispitanici smatraju kako biološka raznolikost ima utjecaj na ljudsko zdravlje i kvalitetu života, prepoznaju turistički i rekreativni potencijal Dinare, ali i ocjenjuju neutralnim doživljaj bavljenja stočarstvom i pčelarstvom. Kada je u pitanju intenzitet utjecaja različitih aktivnosti i pojava koje narušavaju biološku raznolikost Dinare, slažu se kako izrazito velik utjecaj imaju požari i klimatske promjene, a većina ih se slaže kako na Dinaru utječe i zarastanje travnjaka koje treba obnoviti. Smatraju da izrazito velik utjecaj na kvalitetu života domaćeg stanovništva ima slaba infrastruktura i prometna povezanost, a gotovo svi ispitanici se slažu kako nemaju povjerenja u državne institucije kada je riječ o temama zaštite prirode. Također, kroz anketni listić, ispitanici su imali priliku iznijeti stav o podršci pojedinim načinima obnove travnjaka.
”Ljudi vole Dinaru i prepoznaju je kao mjesto za odmor, mir i neizostavni dio kulturne baštine. Kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša dinarskog područja, većina ih prati događanja i informira se o tim temama a istraživanje je pokazalo kako imaju nedostatak povjerenja u institucije. Stanovništvo je prepoznalo Dinara back to LIFE i više od 90% ih podržava projekt te jako veliki broj ih želi sudjelovati u budućim aktivnostima što nas iznimno raduje.” , dodaju članovi projektnog tima.
Zanimljivo je kako stanovništvo cijeni domaće proizvode i važno im je da se prilikom proizvodnje poštuju znanja i lokalna tradicija, ali i da proizvod sadrži etiketu o kvaliteti. Među važnima, smatraju i osobno poznanstvo s proizvođačima, no ipak iskazuju blago nezadovoljstvo ponudom domaćih proizvoda u tržnim centrima, putem interneta ili na kućnom pragu. Kako poboljšati situaciju, pružiti podršku proizvođačima, osnažiti svijest kupaca i jačati prepoznatljivost tradicionalnih proizvoda, ostaje nam pratiti. Za početak je važna sloga, a gotovo 90% ispitanika istaknulo je da Dinaru treba očuvati za buduće generacije.
Brojni ostavljeni komentari na kraju ankete svjedoče koliko je Dinara svima posebna. Izdvajamo komentar koji na jednostavan način zaokružuje sve što se projektom Dinara back to LIFE želi postići.
”Nadam se da će te ovim projektom uspjeti oživiti naš kraj, pružiti bolje mogućnosti mladima i da nećemo bježati od rodne grude nego joj se vraćati.”
Cijelo izvješće možete pročitati ovdje, a sve projektne novosti i obavijesti možete pratiti na službenom Facebook kanalu Dinara back to LIFE.
Područje Dinare obuhvaća raznoliku skupinu biljnog i životinjskog svijeta koje su se prilagodile različitim vrstama staništa, vremenskim uvjetima te klimi. Dostupni podaci govore kako na nizom značajnih staništa obitava preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja.
Terenske aktivnosti započele su na Vrdovu, Ježević i Kijevskom suhopolju. Trenutno vršimo pilot istraživanja pokrovnosti trave i gustoće drvenaste vegetacije te prebrojavanje pčela i skakavaca, a rezultati će nam dati jasniji uvid gdje je najbolje vršiti planirane aktivnosti uklanjanja grmlja, kontroliranog propisanog paljenja i ispaše.
Na Dinari je živo
Već u prvim odlascima na Dinaru, zaključujemo kako nikada nećemo biti sami. Potrebno je samo malo više otvoriti oči i naćuliti uši.
Po suhim, kamenitim i toplim predjelima provlači se velika, spora kopnena kornjača, često u narodu nazvana čančara. Kornjačama je važno biti na suhom ili u sjeni. Ne voli velike promjene temperature, stoga je poznata po tome da ponekad u listopadu iskopa rupu u kojoj će spavati sve do proljeća.
Jeste li znali?
Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. I bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi gmazovi, imaju četiri receptora za vid. Kretanje očnih jabučica postiže i prostorno i panoramsko vidno polje.
Kad smo kod gmazova, često nas pitaju jesmo li vidjeli poskoka koji živi na Dinari, no na planinskim travnjacima Velebita, Dinare, Troglava i Kamešnice iznad 1000 metara živi još jedna otrovnica – žutokrug, jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija. Srećom, bliske susrete nismo zabilježili, ali zmajur, zmija neotrovnica, ostavila nam je svlak, površinski rožnati sloj kože.
Koliko je vruće, svjedoče cvrčci (cikade) – najuporniji i najglasniji ljetni pjevači. Zbog boje i izgleda poput kore drveta, gotovo su neprimjetni jer se po danu skrivaju među lišćem. Blizu njega, prije nego je pobjegao pod kamen, fotoaparatom smo zabilježili vučjeg pauka. Vučji pauk (lat. Lycosidae), tvori veliku porodicu paukova, a toj porodici pripada čak 123 rodova i preko 2 300 vrsta.
U koji god dio Dinare dođeš, skakavci su vrlo česti domaćini. U nepovoljno doba godine zavlače se pod stijene ili tlo, a na travnjacima su najprisutniji tako da im se naše hodanje kroz travu čini kao igra pa skaču na sve strane.
Tu je i lasica koja je uglavnom aktivna noću, a mi smo je imali sreću susresti i danju.
Naš volonter Nika Budagashvili je snimio simpatičnu lasicu na Vrdovu
Ptičji svijet
Ornitološka vrijednost dinarskog prostora, osobito vrhova i padina koje joj pripadaju te staništa oko gornjeg toka Cetine, od njezina izvora do brane Peruča, uvrstila je taj prostor, sukladno europskoj Direktivi o zaštiti ptica, u područje od posebne zaštite za ptičje vrste.
U svibnju su nam se na terenu priključili ESS volonteri. Nika Budagashvili je mladi ornitolog i strastveni fotograf. Njegovo oštro oko uhvatilo je prekrasne kadrove ptičjeg svijeta Dinare.
Nika Budagashvili: Crna lunja
Crna lunja je ptica iz porodice jastrebova, reda sokolovki. Samim tim što naseljava sva četiri kontinenta, crna lunja je vjerovatnije najbrojnija ptica grabljivica. Druga grabljivica koju je Nika snimio je eja livadarka koja je brz lovac otvorenih prostora, a gnijezdi se u krškim poljima. Leti vrlo elegantno, polaganim, ali snažnim zamasima krila.
Eja livadarka kroz objektiv Nike Budagashvilija
Oko 85% ukupne hrvatske populacije kratkoprste ševe gnijezdi se u sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH, a među koje se ubraja i Dinara. Osim izgledom, karakteristična je po svom valovitom pjevnom letu. Gnijezdi se i hrani na tlu, a noći provodi u plitkim udubinama koje sama iskopa. Kratkoprsta ševa je jedna od naših ciljnih ptičjih vrsta uz ćukavicu i vrtnu strnadicu. To znači da aktivnosti restauracije staništa koje će se provoditi bi trebale poboljšati stanište i potencijalni životni prostor za njih.
Jedna od naše tri ciljne vrste ptica: mlada kratkoprsta ševa i odrasla kratkoprsta ševa Fotografije: Ivan Budinski, Biljana Ječmenica
Ukoliko ste jedan od sretnika poput Nike koji je imao priliku susresti vrtnu strnadicu u njenom prirodnom okruženju, primijetit će te da je ovo izuzetno plaha i skrovita ptica. Pjev joj je zvonak, a kao i kod većine strnadica, preferiraju otvorena područja s drvećem i grmovima, a hrane se i gnijezde na tlu.
Vrtna strnadica Fotografija: Nika Budagashvili
Prizor koji se sve rjeđe viđa na Dinari
Dinara ima jako dugu tradiciju uzgoja stoke koju u tom kraju nisu niti nazivali ”stoka” već ”blago” što jasno prikazuje njenu važnost. Nažalost, više se ne mogu vidjeti velika stada i transhumanca, odlazak stoke u viša predjela planine, pa nas i ova manja stada u podnožju planine obraduju.
Malo stado na području Kamešnice
Priroda nas svaki put oduševi i daje nam do znanja kako je trebamo poštovati i čuvati!
U malom dijelu hlada gdje smo parkirali bilo je skoro trideset stupnjeva kad smo stigli u Podinarje.
– Ovdje?
Luka, naš stručnjak za GIS, je samo klimnuo glavom. Ispred nas se otvorio nepregledan travnjak i već je bilo jasno kako će današnji terenski rad biti sve osim – dosadan. Dinara nas je ‘kraljevski’ dočekala, a na nama je bilo samo raditi i preživjeti zvizdan.
U ovom terenskom obilasku Dinare, bilježila se pokrovnost trava i gustoća drvenaste vegetacije što bi nam trebalo omogućiti procjenu uspješnosti projektnih aktivnosti na odabranim lokacijama. Na ovim lokacijama drvenasta vegetacija polako prekriva kamenjarske pašnjake čime se mijenja struktura prostora i polako nestaju veliki otvoreni prostori, a time i povoljna staništa za ciljne vrste ptica. Na pojedinim lokacijama gdje smo zabilježili ciljne vrste ptica, podaci o pokrovnosti trave te gustoći drvenaste vegetacije omogućit će nam uvid u strukturu staništa koja im odgovara i koju je potrebno postići na lokacijama gdje ćemo provoditi projektne aktivnosti.
Kako bilježimo pokrovnost?
U pripremnim radnjama, izdvojeni su poligoni u kojima se planiraju aktivnosti ili su kroz ranije odrađene terene zabilježeni ovogodišnji nalazi ciljnih vrsta ptica (vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica). Dolaskom na točku, uzima se GPS koordinata, a točka se imenuje potom se lokacija fotografira i polaže se okvir 1×1 m na zemlju, unutar koje se procjenjuje pokrovnost trave i kamena te se od donjeg lijevog kuta mjeri udaljenost do prve drvenaste biljke u svakoj četvrtini križa.
Unutar drvenog okvira vizualno se procjenjuje pokrovnost trave i kamenja te bilježi prisutnost kršina (lat. Chrysopogon gryllus) kako bi se dobila njegova frekvencija na lokaciji. Ova vrsta predstavlja važan strukturni element suhih travnjaka koji ciljne vrste ptica često koriste za gniježđenje, te povećanjem njene frekvencije, može se očekivati i povećanje kvalitete staništa za te vrste.
Zadnji zadatak je izmjeriti koliko je daleko nisko i visoko drvenasto bilje od točke mjerenja. Taj podatak nam govori o strukturi područja te ukazuje na stupanj sukcesije travnjaka, a time i na dostupnost povoljnih staništa za ciljne vrste ptica.
Za rezultate ovog pilot istraživanja, morat ćemo još malo pričekati jer nas obrada tek čeka. Prikupljeni podaci će nam biti od velike pomoći kod određivanja opsega aktivnosti te planiranja monitoringa kojim ćemo prati uspješnost tih aktivnost.
Nema života? Ima, ima!
Fotografije koje smo uhvatili su škrte i skromne, kao da nas Dinara svako toliko bocne i upita stručnjaci, ima li tu šta života? Pod onim vrelim zrakama sunca i omamljeni teškim zrakom, gotovo nas navuče da kažemo: Nema. Gdje bi ovdje život uspio? Srećom, strpljivi smo, pratimo koordinate, bilježimo, prebrojavamo, mjerimo… i gle, kako ugazimo, tako se roj skakavaca razbježi oko nas. Malo dalje, ispod kamena – pauk.
Ima života, ima! Odradili smo opsežan posao, a još nas toliko toga čeka.
Za one koji žele znati više 🙂
Što je transekt?
Transekt je zaišljeni pravac u prostoru duž kojeg se uzorkuje na jednakim intervalima ili duž nekog gradiejenta, ovisno i cilju istraživanja i istraživanoj skupini.
Što je kršin (lat. Chrysopogon gryllus)?
Vrsta trave koja se rasprostire od južne i istočne Europe sve do stepa južnog Sibira. Narodno ime duguje dugim bijelim dlakama koje obrastaju na listovima. Ovo je tipična mediteranska vrsta široko rasprostranjena u Dalmaciji, uglavnom u sklopu submediteranskih suhih travnjaka (Natura 2000 kod: 62A0). Visoko je cijenjena kao pašnjačka vrsta budući da na pojedinim mjestima predstavlja skoro pa jedinu pašu ovaca (npr. na otocima), dok su mlade livade idealna paša za konje. Osim ispašom, travnjaci kršina održavali su se i košnjom jer je kršin korisna krmna kultura za područje Dalmacije, a korijenje se nekada koristilo za izradu grubih četki. Iako je jedna od najprilagođenijih trava na ekstremne edafske i klimatske uvjete te uspijeva na lošim, kamenitim i pjeskovitim tla; danas se površine pod submediteranskim suhim travnjacima smanjuju te se gube i površine na kojima uspijeva kršin.
Za ne-domaće: Što je zvizdan?
Ljetno vrijeme kada je sunce na zenitu, a osjećaj vrućine i jakog sunca je vrlo izražen.
#dinarabacktolife oznaka je oživjela sredinom travnja na našem Facebook profilu, a mi smo marljivo pripremali vizualni identitet i web stranicu projekta, pritom pazeći da u svakom dijelu virtualnog kutka Dinare svi mogu ostaviti djelić sebe. U duhu projekta, željeli smo prikazati Dinaru u našem svakodnevnom životu kakva ona zaista jest – dragocjena i skladna. U krugu, ljudi su oduvijek vidjeli simboliku zajedništva. Ipak naš krug nije običan, u njemu se odvija sav potencijal i važnost Dinare, sve što želimo ukazati dajući joj krilaticu ”back to LIFE” – vrati se tamo gdje pripadaš! Iza vizualnog identiteta stoje mlade, iskusne i kreativne riječke snage simboličnog naziva Radionica. Slušali su nas, propitkivali i učili zajedno s nama; oživjeli su Dinaru na ovim internetskim prostranstvima.
Logotip ”Dinara back to LIFE”
OD KNINA DO TRILJA: DINARA KROZ TOPLE BOJE
Travnjaci na Dinari nekada su bili najveće bogatstvo domaćem stanovništvu; blago se u ljetnim mjesecima izvodilo na ispašu i vraćalo u nizine tek u zimskom razdoblju. Takav način života nazivan još i transhumanca, pridonosio je i čuvao biološku raznolikost Dinare. Posljednjih tridesetak godina, život na Dinari uvelike se promijenio, ostali su tek statistika i zapisi te pokoje manje stado s pastirom duž cijelog područja. Kako bi sačuvali travnjake koji su u najvećoj mjeri zapušteni ili gotovo nestali, ali i dinarski život od zaborava, projektom Dinara back to LIFE želja je restaurirati travnjake, oživjeti pašnjake i sačuvati ptičje vrste ovisne o Dinari. Osim obnove travnjaka, potencijal za razvoj cijelog područja prepoznali smo u domaćem stanovništvu koje želimo podržati te osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti.
Oživjeti pašnjake znači osigurati drugim vrstama i nama ‘domaćima’ harmoniju i zajedništvo. Ha, zajedništvo! Vratili smo se na početak našeg opisa.
FOKUS NA BUDUĆNOST – MJESTO ZA SVE
Dinara ima potencijal prehranjivati i odgajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali važno je raditi. Kroz cijelo područje prepoznali smo obitelji i njihova poljoprivredna gospodarstva kao najveće blago Dinare koje zaslužuje pažnju i podršku zajednice. Njih posebno ističemo i pozivamo – javite nam se!
Ovaj web ne pripada samo članovima projektnog tima. Istina, ovdje ćeš pronaći sve novosti, informacije i projektne aktivnosti, stručnu literaturu i oku ugodne fotografije (većina njih su naših ruku djelo, što nas izrazito veseli). Ovaj web je i mjesto za tebe i sve druge koji žele učiti o Dinari, njezinoj biološkoj raznolikosti, kulturi i tradiciji života.
Budi slobodan propitkivati, tražiti i ukazivati na propušteno.
Budi inspiriran oživjeti Dinaru svojim talentom, svojom pričom i svojim radom.
Ostavi nam oznaku #dinarabacktolife, pošalji nam fotografije, pozovi nas kod sebe (dok si u polju, kod pčela, na ispaši sa stadom, dok pripremaš povrće za prodaju). Pričaj nam o nedostacima i preprekama s kojima se svakodnevno suočavaš. Pričaj nam o svom radu i neprocjenjivom iskustvu.
Piši nam što želiš vidjeti, čitati i što tebi Dinara predstavlja.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Kolačići trećih strana
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.
Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!
