Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Započinje završno ispitivanje stavova javnosti o važnosti i potencijalu Dinare

U sljedećih nekoliko tjedana, LAG ‘’Cetinska krajina’’ provodit će završno terensko anketiranje o važnosti i biološkoj raznolikosti Dinare te njenom potencijalu za lokalno stanovništvo.

Ostalo je još svega nekoliko mjeseci do završetka projekta Dinara back to LIFE čiji je dugoročni cilj očuvati travnjake, poticati na održivo korištenje te pružiti podršku lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti u dinarskom području. Kroz posljednje tri godine, projekt je proveo niz aktivnosti poput ručnog uklanjanja drvenaste vegetacije, kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka, volonterskih akcija i kampova, obnove suhozida, bunara i lokvi, radionica, predavanja, izložbi, a u ožujku je održana međunarodna konferencija u Sinju. 

Upravo kao što se na početku projekta provelo ispitivanje mišljenja mještana o doživljaju Dinare te poznavanju njenih prirodnih vrijednosti, važnosti travnjaka te aktivnostima kojima se oni održavaju, ali i ocijenili rad institucija koje se bave upravljanjem na dinarskom području, ispitivanje će se ponoviti. 

Kada je projekt krenuo, osjetila se doza optimizma i pozitive, što su nam ljudi i jasno dali do znanja u prvom terenskom anketiranju. Dinara je u međuvremenu postala park prirode, ljudi su povezaniji s prirodom i svjesniji da ju trebamo očuvati. Ljudi vole Dinaru, cijene je i prepoznaju njenu iskonsku priču, a na terenu smo jako puno naučili upravo od njih.

Terenski ispitivači obići će gradove Knin, Sinj, Trilj i Vrliku te općine Hrvace, Kijevo, Otok i Civljane. Anketa je u potpunosti anonimna i traje svega 15 minuta, a nakon ispitivanja slijede unos i obrada podataka. Rezultati ispitivanja objavit će se na web stranici projekta i u lokalnim medijima, a prikupljeni podaci pomoći će projektnom timu u procjeni uspješnosti provedenih aktivnosti, ali i saznati mišljenje lokalnog stanovništva na kraju projekta.

Ovo terensko anketiranje je nastavak istraživanja s početka projekta čije rezultate možete pogledati ovdje. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja u vezi rezultata prvog istraživanja, novog koji će uskoro započeti ili želite dodatne informacije, možete kontaktirati broj telefona 021 825 032 ili e-mail: dinarabacktolife@gmail.com

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari

Početkom veljače proveli smo kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari i tako uspješno nastavili aktivnost koju smo započeli prije dvije godine.

Kontrolirano paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Kako bi upoznali javnost s planom provedbe novog kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari, ali i pojasnili razloge zbog kojih se ovakva aktivnost provodi, sredinom siječnja održali smo predavanje u Sinju. Zainteresiranoj javnosti približili smo kontrolirano paljenje kao način obnove travnjaka na području Dinare u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Naglasili smo kako će nam prikupljeno iskustvo i podaci pomoći u izradi smjernica namijenje institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.

Vrdovo, Bitelićka greda

Ranije iskustvo s provedbe probnog kontroliranog paljenja iz 2021. godine olakšalo je logističku pripremu, a nadzor i podrška Javne vatrogasne postrojbe te DVD-a Sinj, ostalih partnera na projektu te naših volontera omogućilo je provođenje aktivnosti. Povoljni vremenski uvjeti – suho, bez padalina i vjetra pokazali su se već u prvom tjednu veljače stoga smo mogli započeti s kontroliranim paljenjem zaraslih travnjaka na Dinari. Također, važno je naglasiti da se ova aktivnost provodi temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Kontrolirano paljenje uvedeno je u Program gospodarenja temeljem Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Ekološke mreže, koji kontrolirano paljenje propisuje kao mjeru očuvanja za neke stanišne tipove i vrste, između ostaloga i za vrtnu strnadicu i Istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) (Natura 62A0) na kojima radimo u sklopu Dinara back to LIFE projekta.

Kontrolirano paljenje proveli smo na području Vrdova, iznad Bitelićke grede, s ciljem poboljšanja stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Vrtna strnadica (Emberiza hortulana) strogo je zaštićena vrsta ptice koja gubi stanište zbog zarastanja travnjaka a njena prisutnost zabilježena je uglavnom na područjima koja su ranijih godina bila opožarena. Obnovljene su dvije plohe ukupne površine 50 ha čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke. Ovakvu metodu prepoznaje sektor zaštite prirode širom svijeta te se metoda koristi kako bi se održavale površine koje zarastaju, odnosno koje se nalaze u različitim stadijima sukcesije koju je zbog očuvanja odnosno održavanja željenih staništa potrebno usporiti ili zaustaviti.

Kontrolirano paljenje nije požar

Površine se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi, a velika se pažnja posvećuje i tome da se utjecaj na druge organizme, prvenstveno životinje, svede na minimum. Glavni rizici kod provedbe ove metode su kao i kod bilo kojeg drugog namjernog loženja vatre na otvorenom; prvenstveno, proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj kontroliranog paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju dobrom pripremom, pažljivim izborom površine za paljenje, odabirom povoljnih vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja te  te prisustvom dovoljnog broja pripremljenih sudionika u koordinaciji s nadležnom vatrogasnom postrojbom. Kontrolirano paljenje se provodi zimi kada površine imaju znatno manju količinu suhe gorive tvari te se na njima vatra, u slučaju požara, sporije širi što vatrogascima daje priliku lakše kontrolirati požar ako do njega dođe u ljetnom periodu.

Za razliku od kontroliranog paljenja, požari imaju brojne negativne utjecaje na različite organizme i njihova staništa. Obično se događaju u toplijem dijelu godine u uvjetima suše a stanje se pogoršava u slučajevima vjetrovitog vremena. U požarima dolazi često do izgaranja velikih površina uključujući i onih koje želimo očuvati poput šuma, maslinika, vinograda, ali i kuća i gospodarskih zgrada. Osim izgaranja često gotovo cjelokupne biomase na opožarenom području dolazi do uništavanja površinskog sloja tla te tako izgaraju i korijenje i sjemenke biljaka a uglavnom stradava i većina životinja koje su nedovoljno brze ili ne mogu odletjeti. Opožarena područja kasnije su izložena mnogo snažnijoj eroziji tla vjetrom i vodom pogotovo na nagnutim terenima. Valja naglasiti i kako požari ostavljaju mnogo veći ugljični otisak, odnosno njima se oslobađa mnogo veća količina pohranjenog ugljičnog dioksida nego što je to slučaj s kontroliranim paljenjem jer je i količina organske tvari koja izgori u požarima mnogo veća od one koja izgori prilikom kontroliranog paljenja. Iako se i opožarene površine ponovno prije ili kasnije zazelene i vegetacija se ponovno počinje razvijati a dolaze i životinje, taj proces traje mnogo dulje nego u slučaju kontroliranog paljenja. U tom slučaju, već s dolaskom prvih kiša počinje ponovni razvoj vegetacije jer podzemni dijelovi biljaka budu uglavnom neoštećeni.

Kontrolirano paljenje u drugim zemljama

Kontrolirano paljenje je raširena metoda koja se provodi u velikom broju država, od mediteranskih i baltičkih zemalja te Ujedinjenom Kraljevstvu pa sve do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Ujedinom Kraljevstvu se pale travnjaci koji zarastaju u drvenaste vrste, dok Norvežani koriste kontrolirano paljenje na velikim površinama u svrhu održavanja pašnjaka za ovce pri čemu se sprječava zarastanje u kleku i vrijes. U Španjolskoj je kontrolirano paljenje rašireno na različitim staništima u svrhu njihovog održavanja, a u SAD-u se paljenjem sprječava zarastanje prerije u kleku i održava bolja ispaša za divlje biljojede u mozaičnim staništima, npr. hrastovim šumama s proplancima. Također se kontrolirano pali u borovim šumama da bi održavao travnati pokrov u šumi i omogućila obnova borova. Kod mnogih od ovih primjera, inicijalni argument nije bio održavanje staništa već kontrolirano spaljivanje gorive mase (suhe grane, listinac, suha trava, gorive biljne vrste) jer se paljenje u hladnijem dijelu godine pokazalo kao uspješna prevencija i prostorno ograničenje katastrofalnih ljetnih požara. Jednostavno, nakon kontroliranog paljenja zimi, kada izgori samo najgorivija masa, na istim površinama se ljetni požari ne mogu širiti iako je i dalje prisutna goriva masa (humus, borovi i sl.) jer je za iniciranje vatre potrebna baš ta, najgorivija masa. Portugalci su tek nedavno, nakon katastrofalnih požara, oživjeli tradiciju kontroliranog paljenja kao mjeru prevencije ljetnih požara.  

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodilo samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Nacionalni park Krka ili značajni krajobraz Kamenjak u Istri. Međutim, prvenstveno stočari, ali i poljoprivrednici, i danas paljenje u zimskim mjesecima koriste za održavanje privatnih travnjaka, ali i poljoprivrednog zemljišta koje se privremeno ili trajno ne koristi za proizvodnju što znači da je takva tradicija još prisutna. Nažalost, veliki dio ovih praksi se danas provodi nekontrolirano.

Dosadašnji požari velikih površina na Dinari uništili su staništa kojima će trebati desetljeća ili stoljeća da se obnove i da se u njih vrate vrste koje su tu živjele. Takva ”tradicija” nekontroliranog paljenja više nikada ne bi trebala imati mjesto u modernom upravljanju prostorom, ali i u općenitom odnosu čovjeka i prirode. Najgori primjer su velike površine uništenih starih bukovih šuma u koje se vatra proširila s okolnih travnjaka. Kontrolirano paljenje pak, kao metoda ”oplemenjivanja” i metoda održavanja travnjaka, način je u kojem vatra poštuje sve korisnike prostora, staništa i vrste koji žive na njoj. U tom slučaju se travnjaci održavaju paljenjem, a oni koji provode tu aktivnost dužni su paziti da se vatra ne proširi na šumska ili druga staništa.

Pogledajte kako je izgledala provedba kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari iz naše perspektive.

Dinara je dio mreže zaštićenih područja EU Natura2000 i jasno je definirano koje vrste i staništa su bitna, stoga da bismo ih mogli očuvati trebaju nam razni tipovi travnjaka, šuma i prijelaznih staništa za čije se održavanje koriste različite tehnike a kontrolirano paljenje je jedna od njih. Uz to, prema prirodnom bogatstvu se treba odnositi s velikim poštovanjem, jer ono nije samo za nas već i za buduće generacije.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Drugi kratki film ”Umijeće suhozidne gradnje”

Uzbuđeni smo i sretni što možete pogledati zabilježene kadrove s obnove suhozida, bunara i lokva, ali i  doživljaje s prošlogodišnjeg edukativno-volonterskog suhozidnog kampa Ježević 2022. 

Koliko je suhozidna gradnja utkana u identitet Dinare, zašto je takav stil gradnje bio stoljećima važan, kako se gradi ”u suho” i što kažu sudionici kampa – pogledajte u ovom videu.

Uživajte!

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Poziv na predavanje “Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari”

Početkom 2023. nastavljaju se nove aktivnosti kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari u svrhu očuvanja bioraznolikosti. One se provode temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti.

Tim povodom pozivaju se svi zainteresirani za temu restauracije travnjaka kontroliranim paljenjem na predavanje ”Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari” koje će se održati 13. siječnja 2023. godine u 17:00 sati u zgradi Palacine (Ul. Andrije Kačića Miošića 5, Sinj).

Na predavanju će se predstaviti plan provedbe, pojasniti razlozi zbog kojih se aktivnost provodi te dati odgovore na pitanja građana. Kontrolirano paljenje provest će se početkom 2023. godine, kada je mogućnost proširenja vatre izvan područja koja su određena za kontrolirano paljenje minimalna, i provest će se u suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom Sinj, čime se jamči sigurna provedba i nadzor.

Planirano kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka dio je i projekta “Dinara back to LIFE” kojem je jedan od glavnih ciljeva obnova travnjaka na području Dinare. Testirajući različite tehnike uklanjanja vegetacije kojom travnjaci zarastaju, projektni tim prikupit će iskustvo i podatke, te temeljem njih izraditi smjernice namijenjene institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.

Više informacija o projektu i planiranim aktivnostima građani mogu pronaći ovoj web stranici ili putem emaila dinarabacktolife@gmail.com

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Suradničko vijeće sa stočarima

Kao i 2021. godine na suradničkom vijeću okupili smo sudionike da bi im predstavili što smo sve ostvarili i kako nam oni u tome doprinose, te od njih prikupili mišljenja o tome što je bilo dobro a što loše u dosadašnjoj provedbi.

U kijevskoj dvorani dobrodošlicu nam je uputio načelnik općine Martin Ercegovac te je još jednom izrazio zadovoljstvo i pružio podršku projektu. Naglasio je važnost okupljenih stočara, te njihov trud i napor kojeg ulažu u svoj svakodnevni rad sa stadom te im zahvalio na svemu što čine za dobrobit zajednice.

Iako smo kroz projekt upoznali vrijedne stočare, nismo propustili priliku prisjetiti se prvog zajedničkog sastanka prije dvije godine kada je vizija naše suradnje bila još u povojima. Tada su pažljivo i s dozom opreza slušali o budućim aktivnostima u projektu te kako oni mogu doprinijeti našem radu i promjenama na Dinari. Danas nam je bilo drago osjetiti njihovo zadovoljstvo i čuti riječi kako nismo zakazali.

Bilo je zanimljivo na karti i fotografijama vidjeti rezultate dosadašnjih aktivnosti obnove travnjaka, i lokacije travnjaka koje prisutni stočari napasuju. Takve očišćene i prostrane travnjačke površine važno su stanište za vrste ptica koje tu žive i gnijezde

Osvrnuli smo se i na negativan utjecaj koje ljudske aktivnosti mogu imati na vrste koje nastanjuju naše travnjake. Projekt ulaže jako velik ljudski i administrativni napor kako bi se zarasli travnjaci, lokve i bunari vratili u povoljno stanje, a pred nama je i izazov da educiramo sve dionike o aktivnostima koje su štetne za prirodu i zagovaramo da se one ne događaju.

Koje su novosti u 2023. godini?

U sljedećoj godini plan je nabaviti električne pastire, zvučne ogrlice te električne škare za šišanje ovaca, koji će stočarima pomoći u zadaćama.  Takvo saznanje je ugodno iznenadilo okupljenje te vjeruju kako će im ta oprema sigurno biti na korist.

Također, udruga Biom je započela s provedbom projekta obnove i očuvanja malih slatkovodnih ekosustava krških planina u sklopu kojeg će se upravo na Dinari kartirati vodena tijela, te stvarati preduvjeti za njihovu obnovu.

Dodatno zanimanje privukla je tema o mogućnostima korištenja vune. Projektni tim se povezao s proizvođačem eko vunenih peleta koji se koriste kao hrana za biljke, te rade na tome da se organizira susret gdje će proizvođač predstaviti svoju ideju i mogućnosti suradnje sa stočarima pod Dinarom.

U ugodnoj atmosferi i mini domjenku, pogledali smo prvi kratki film projekta o obnovi travnjaka. Neki od prisutnih stočara sudjelovali su u snimanju pa je doživljaj bio još snažniji. Sa stočarima su se upoznali Mario i Ivan, naši vrijedni radnici, koji svakodnevno obilaze Dinaru i ručno uklanjanju zaraslu vegetaciju. Svi su se složili kako Dinara izgleda moćno na filmskom platnu. Tijekom susreta, pridružila nam se članica Udruge mladih Kolarica iz Kijeva te predstavila autohtone proizvode koje izrađuju.

Iako Dinaru čeka još puno posla, put kojim projekt, stočari ali i suradnja sa svima koji joj žele dobro, čini se da ide u dobrom smjeru. Jedni drugima smo velika podrška i vjetar u leđa. Vidjeti živu Dinaru u očima njenih domaćina nije teško, ma kako njihov svakodnevni posao bio zahtjevan.  

Posebno je pohvalno i važno što ste nas okupili sve ovdje, međusobno nas upoznali. Puno znači kada znaš još nekog i s kim možeš podijeliti dobro i loše, tko ti može uskočiti, donijeti nešto, pomoći... – zaključio je stočar Radić i dodao kako bi dio problema oko ispaše na višim predijelima riješio put kroz Dinaru.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Save the date! Konferencija projekta “Dinara back to LIFE”

Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima

Iznimno nam je zadovoljstvo najaviti konferenciju projekta “Dinara back to LIFE” pod nazivom “Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima”

Zabilježite datum! Konferenciju planiramo od 21. do 24. ožujka, 2023., a mjesto održavanja bit će u Sinju

Cilj nam je okupiti dionike i suradnike iz sektora zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede, jedinica lokalnih samouprava i lokalnih akcijskih grupa, kako bi raspravili uloge i prilike međusektorske suradnje u upravljanju travnjacima.

Na konferenciji će projektni tim predstaviti “Smjernice za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe restauracije travnjaka. Smjernice su namijenjene institucijama koje su uključene u upravljanje i planiranje upravljanja travnjacima, te se nadamo da će preporuke na temelju stečenog iskustva uistinu i biti koristan resurs.

Naš tim intenzivno radi na pripremi programa i logistike konferencije. Na vaš mail poslat ćemo i službenu pozivnicu, a dovršetak programa i otvaranje prijavnica za konferenciju očekujemo u siječnju 2023.

Sve nove informacije pratite www.dinarabacktolife.eu.

Teme konferencije

  • Smjernice za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima
  • Uloga sektora zaštite prirode, šumarstva i poljoprivrede u očuvanju i održivom korištenju travnjaka te upravljanju Natura 2000 područjima
  • Prilike za međusektorsku suradnju
  • Lokalna zajednica kao nositelj ruralnog razvoja

 

Ukoliko želite interes za svojim sudjelovanjem iskazati već sad, možete to učiniti putem ovog linka.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Konferencija o izazovima i mogućnostima ruralnih krajeva u Kninu

Prošli tjedan članovi tima Dinara back to LIFE sudjelovali su na 2. međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Izazovi i razvojne mogućnosti ruralnih krajeva – 2022.” na Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu. Suorganizatori Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“ Fakultet za zemlodelski nauki i hrana Skopje, Nezavisni univerzitet Banja Luka i Hrvatska zajednica inovatora s domaćinom Veleučilištem su poseban naglasak stavili na teme o razvoju ruralnih krajeva.

Cilj okupljanja znanstvenika i stručnjaka je da svojim radovima pridonesu razvoju znanosti i struke te pronađu potencijalna rješenja aktualnim izazovima s kojima se susreću ruralne sredine.

Pozvano, uvodno predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Marija Boban s temom “Ponovna uporaba podataka i otvoreni podaci kao pokretač digitalnog europskog tržišta”, nakon čega održana je panel rasprava „Razvoj poljoprivrede krških područja Republike Hrvatske“ u kojoj su sudjelovali: Anita Sever Koren (ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku Ministarstva poljoprivrede), prof. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet u Zagrebu), dr.sc. Marko Jelić, prof. stručnog studija u trajnom izboru (Župan ŠKŽ), Mira Lepur, mag.međ.odn. i posl.intel. (ravnateljica RRA ŠKŽ) te Josip Laća, dipl.ing. (v.d. predsjednika županijske HGK Šibenik).

U poslijepodnevnom dijelu programa izloženi su radovi i posteri u dvije kategorije: biotehničke i tehničke znanosti i ruralni razvoj te društvene i humanističke znanosti i ruralni razvoj.

U sklopu sesije biotehničkih i tehničkih znanosti , stručni suradnik LAG-a „Cetinska krajina“ Sven Ratković, predstavio je plakat “Praćenje stavova javnosti o održivom razvoju i bioraznolikosti Dinare”. Plakat je rezultat istraživanja provedenog na početku projekta o mišljenju i znanju javnosti o temama bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivog razvoja i prihvaćenosti projekta na samom početku projektnog razdoblja.

Luka Škunca, stručnjak za GIS iz udruge Biom, imao je izlaganje s temom “Kartiranje trenutne rasprostranjenosti suhih travnjaka na Dinari”. Luka je predstavio kartu izrađenu u proljeće i ljeto 2020. na ukupno 57 lokaliteta projektnog područja kako bi se utvrdila trenutna rasprostranjenost travnjaka, cesta puteva i antropogenih struktura.

Uz bogat program, održano je predstavljanje knjige „Tradicionalni dalmatinski pripravci i proizvodi od samoniklih i kultiviranih biljaka“ autora dr.sc. Borisa Dorbića i Zdenke Bilušić.

Više o programu i sudionicima možete pogledati ovdje.

Česitamo svim sudionicima i zahvaljujemo organizatorima i domaćinu Veleučilištu ”Marko Marulić”’ na pozivu!

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Još stignete doći na suhozidni kamp Ježević 2022.!

U srijedu 12. listopada počinje kamp za obnovu suhozida i vodenih tijela na Dinari, a organizatori punom parom pripremaju doček sudionika u bazi kampa, ekološkoj stanici Vrlika u zaseoku Vučemilovići.

Projekt „Dinara back to LIFE“ će zajedno s Udrugom Dragodid, čuvarima i promotorima ove tradicionalne tehnike gradnje, ugostiti dvadesetak prijavljenih sudionika koje će se upoznati sa suhozidnom baštinom u Hrvatskoj, koristima od lokvi, bunara i suhozida za živi svijet te
načinima gradnje suhozida.

Kamp traje od srijede do nedjelje a glavne aktivnosti su obnova suhozidne lokve i 40-ak metara dugog suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Osim rada na terenu, organizatori su osmislili niz predavanja i radionica o gradnji suhozida, kako funkcionira zaštita prirode u Hrvatskoj te predavanja o očuvanju i bioraznolikosti Dinare. Program je dodatno obogaćen radionicom klesanja i oblikovanja
kamenja, radionicom o fenomenu klimatskih promjena te promatranjem ptica.

Foto: S prošle akcije obnove suhozida na Vrdovu


Ako vam se sviđa ovakav zanimljiv, edukativan i radni susret na Dinari, još uvijek možete doći u posjet ili sudjelovati. Iako su prijave za kamp popunjene i nije moguće u kampu boraviti više dana i noći, svi zainteresirani mogu doći na druženje, predavanje ili radnu akciju prema programu sa
ostalim sudionicima i stručnjacima.


Dolazak, s naznakom dijela programa na kojem se želi sudjelovati, je potrebno najaviti na e-mail info@dragodid.org; ili nazvati koordinatoricu Juliu Bakota Švencbir 0921652392


Vidimo se na Ježeviću!

Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni a prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Vikend akcija obnove suhozida na Vrdovu

Proteklog vikenda, 23.9.-25.9., na Vrdovu je održana vrlo uspješna akcija obnove suhozidne gradnje s oko 40 sudionika u dva dana restauracije.

Akcija je održana pod vodstvom stručnjaka iz Udruge Dragodid koja se već preko 15 godina bavi obnovom suhozidne gradnje, te u organizaciji Bioma i u sklopu projekta Dinara back to LIFE, kao i uz podršku planinarskog društva sv. Jakov. U blizini planinarske kuće ovog društva je i održana akcija obnovom odavno zapuštenog suhozida koji se dobrim dijelom i urušio, a veći dio ostatka suhozida bio je nesiguran.

Prvog dana akciji su se pridružili učenici drugog i trećeg razreda Gimnazije Dinka Šimunovića iz Sinja kojima je, kao i ostalima, od strane stručnjaka iz Dragodida prezentirana metoda obnove suhozidne gradnje koja osigurava čvrstoću i trajnost sagrađenog suhozida. Na ugodnom planinskom rujanskom suncu posao je tekao glatko i brzo do zalaska sunca kad je uslijedila zaslužena okrepa.

Drugi dan akcije počeo je rano ujutro na mrazom djelomice pokrivenom Vrdovu. Zahvaljujući u petak dodatno usvojenim znanjima i vještini, rad na obnovi tekao je još lakše i na zadovoljavajućoj razini kvalitete. Osjećaj nešto izraženije svježine ublažen je toplim napicima i ručkom, a i rad je pomagao u održavanju topline!

Pogledaj video akcije

Obnova je potrajala doslovce cijeli dan, sve do zalaska sunca sa željom da se obnovi cijeli kružni suhozid, što je volonterima i uspjelo pa su u sumrak u suhozid postavljeni posljednji kameni komadi. Izmjerama je utvrđeno da je duljina obnovljenog suhozida u dva dana akcije punih 170 metara!

Ovim putem želimo se zahvaliti svim sudionicima akcije, mladim i onima nešto starijima, domaćim i inozemnim, iz Sinja, Hrvaca, Bitelića, Splita, Šibenika i Zagreba, kao i iz gradova gdje ne postoji tradicija suhozidne gradnje poput Osijeka i Belišća, te iz dalekog Birminghama, koji su odvojili svoje vrijeme kako bi pomogli o očuvanju ove tradicije te sami naučili stoljećima razvijanu i njegovanu vještinu.

Prilika za sudjelovanje u sličnoj akciji pruža se uskoro – od 12. do 16. listopada u Ježeviću će biti održan suhozidni kamp, također pod stručnim vodstvom stručnjaka iz Dragodida.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022.

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.

PROGRAM

Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan je ovdje.

PRIJAVE

Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.

Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.

KONTAKT

info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica