Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Potpisan Memorandum o suradnji za očuvanje prirode Dinare

Potpisivanjem Memoranduma o suradnji za očuvanje prirode Dinare obilježen je završetak projekta „Dinara back to LIFE“, koji je započeo u siječnju 2020. godine.

S ciljem očuvanja dinarskih travnjaka i poticanjem održivog razvoja na području Dinare, projekt Dinara back to LIFE postigao je mnogo. Posljednje gotovo četiri godine obnovljeno je više od 700 ha dinarskih travnjaka, 20 bunara i lokvi, kilometri planinskih staza i suhozida, a svoj doprinos dali su brojni dionici. Ostvareni rezultati već sad imaju pozitivan učinak na očuvanje staništa ptica koje ovise o otvorenim dinarskim travnjacima. Osim toga, započeli su i važni zakonodavni procesi koji će pomoći u osiguranju održivosti očuvanja travnjaka u budućnosti.

No kako bi nas priroda Dinare i dalje darivala svojim bogatstvom, potrebno je dugoročno održivo upravljanje njenim prostorom i međusobna suradnja različitih dionika na očuvanju prirode. Upravo zbog toga, nakon višegodišnje demonstracije da je obnova travnjaka Dinare moguća i da su rezultati ostvarivi, projekt Dinara back to LIFE stavio je za cilj naglasiti važnost suradnje institucija iz različitih sektora koje imaju vrlo važnu ulogu u temama upravljanja prirodom, ali i svojim radom utječu na stvaranje pozitivnog okruženja u društvu i daju potporu ruralnom razvoju.

Tim povodom, službeni završetak projekta Dinara back to LIFE obilježen je svečanim potpisivanjem Memoranduma za očuvanje prirode Dinare u kojem su, uz projektne partnere, sudjelovale jedinice lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava te predstavnici javnih ustanova iz obje županije. Činom potpisivanja na taj način se želi osnažiti međusobna suradnja institucija za očuvanje prirode, jačati svijest o važnosti zaštite prirode te promovirati održiv razvoj dinarskog područja.

Na otvaranju svečanosti u Muzeju Sinjske alke, poruku dobrodošlice uputila je direktorica Udruge Biom Ivana Selanec te iskazala zahvalnost za očuvanje bioraznolikosti Dinare, ali i napomenula da je međusobna suradnja i podrška svih potpisnika Memoranduma i ostalih dionika ključna za njenu budućnost. Pozdravnu riječ uputio je i župan Šibensko-kninske županije dr.sc. Marko Jelić koji je iskazao važnost prostora Dinare:

U životu sam imao priliku puno putovati i živjeti u različitim gradovima, ali ništa se ne može usporediti s onim osjećajem kad se ujutro probudim i kroz prozor ugledam Dinaru! Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija su posebice obilježene ovom moćnom planinom, iz koje izviru dvije rijeke koje nam daju vodu, pa samim time i život - Cetina i Krka. Kao i naši preci, i mi ovisimo o Dinari, stoga moramo osvijestiti važnost njezinog očuvanja i zaštite. Zbog sve većeg pritiska turizma na njezine prirodne resurse, potrebno je što prije osnovati Javnu ustanovu Park prirode Dinara, čije bi idealno sjedište bila općini Kijevo.

Uz župana Šibensko-kninske županije dr. sc. Marka Jelića, svečanosti potpisivanja Memoranduma prisustovali su pročelnica Upravnog odjela za okoliš Splitsko-dalmatinske županije Marija Vuković, gradonačelnik Sinja Miro Bulj, gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić, gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin, te načelniici Općine Kijevo Martin Ercegovac i Općine Hrvace Dinko Bošnjak, kao i ravnateljica Javne ustanove „Priroda“ Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim djelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ Domagoj Lažeta. Izrazitu podršku projektu pružuilo je i Ministarstvo poljoprivrede kroz rad svojih predstavnika unutar savjetodavnog vijeća projekta.

Ciljevi projekta restauracije travnjaka predstavljeni su kroz ”Otvoreni tip staništa – travnjaci’‘ snimljen u drugoj godini projekta kada je započelo ručno uklanjanje drvenaste vegetacije, za vrijeme trajanja velikog volonterskog kampa u kojem je sudjelovalo dvadesetak studenata iz cijele Hrvatske. Kasnije je voditelj projekta Tomislav Hudina predstavio rezultate projekta i naglasio kako je najveći uspjeh, osim obnove travnjaka i stočarske infrastrukture, suradnja sa šesnaest lokalnih stočara te brojnim drugim lokalnim dionicima koji su se uključili u aktivnosti.

Potpisivanje Memoranduma

Memorandum o suradnji za očuvanje prirode Dinare dokument je kojim se želi uistinu očuvati prirodne vrijednosti dinarskog područja. Svi potpisnici Memorandum, jedni prema drugima, ali i prema javnosti, obvezuju se raditi na očuvanju prirode i njenom održivom korištenju. Memorandum obuhvaća sedam točaka s primjerima, odnosno prijedlozima aktivnosti kako doprinijeti;

Na pitanje, što se očekuje od potpisinika, voditelj projekta Tomislav Hudina je odgovorio:

- Nadamo se da će imati dalje sluha za slične projekte i inicijative, koji ne moraju biti pokrenuti s naše strane, nego će se možda i oni se sami interesirati da pokrenu nekakve nove suradnje, neke nove projekte, te da što god radili uvijek imaju na umu očuvanje Dinare i tog područja koje je iznimno biološki raznoliko, ali i bogato kulturnim i povijesnim naslijeđem.

U duhu zajedničkog rada za prirodu Dinare i njene stanovnike, preostalo je samo ponoviti Čuvajte naše blago i dodati komentar kojeg smo već ranije, tijekom anketiranja stanovništva na početku projekta, čuli : ne za nas već za generacije koje dolaze.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Treći kratki film: Čuvari dinarskih pašnjaka

Blago je vrijedilo i čuvalo se, rečenica je kojom započinje treći kratki film Dinara back to LIFE projekta. U nekoliko minuta kadrova Dinare, predstavljena je priča mlade obitelji Totić i životno iskustvo stočara Petra Validžića.

Za njih, dan počinje vrlo rano brigom o brojnom stadu, a ostatak dana se razlikuje po mnogo čemu. Petar je jedan od rijetkih stočara koji još uvijek izvodi svoje blago na planinske pašnjake na Martinovim košarama i okolici, dok Gabrijel i Ivano uz svoje svakodnevne i školske obaveze, pomažu roditeljima održavati obiteljski posao i brinuti za blago.

Iako su generacijski udaljeni, veže ih ljubav prema blagu, učenju i – Dinari.

U nastavku pogledajte njihovu priču u kratkom filmu ”Čuvari dinarskih pašnjaka”.

Ovim putem se još jednom zahvaljujemo obitelji Totić i Petru Validžiću na podršci i sudjelovanju u ovom kratkom filmu.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Posjet predstavnika LIFE programa

Prošli tjedan održan je zajednički posjet projektu Dinara back to LIFE od strane predstavnika Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) i ELMEN EEIG – organizacije koja je odgovorna za praćenje provedbe LIFE projekata.

Pred kraj naših aktivnosti i u susret završetku projekta, posjetili su nas monitor projekta iz ELMEN EEIG-a gosp. Nikica Skroza i projektni savjetnik (project advisor) iz CINEA-e gosp. Joseph van der Stegen kako bi se detaljnije upoznali s provedenim aktivnostima, raspravili o otvorenim pitanjima te uvidjeli naučene lekcije u protekle gotovo četiri godine.

U opuštenoj atmosferi prvog dana posjeta, voditelj projekta predstavio je aktivnosti projekta i dosadašnje ostvarene rezultate te izvijestio o napretku aktivnosti na kojima se još radi. Teme o kojima smo raspravljali zajedno s project advisorom i monitorom odnosile su se na:

  • aktivnosti restauracije travnjaka i njihovu evaluaciju; s posebnim naglaskom na kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka
  • procjenu trenutačnog statusa ciljnih travnjaka i stočarskih aktivnosti,
  • obnovu stočarske infrastrukture; suhozidi, bunari i lokve

Također, razgovaralo se o After LIFE planu, odnosno o tome kako će se započete aktivnosti, inicijative i komunikacija kroz projekt nastaviti i nakon njegovog završetka.

Drugi dan bio je ujedno rezerviran za najzanimljiviji dio posjeta odnosno obilazak područja na kojima su provedene aktivnosti restauracije travnjaka, te infrastrukture vezane za stočarstvo. Projektni tim vrlo je zadovoljan postignutim rezultatima, kao i utjecajem koji je Dinara back to LIFE imao na staništa, ali i na društvo i donositelje odluka.

Jedinstvena je prilika ugostiti predstavnike CINEA-e i osvrnuti se na dosadašnju provedbu projekta. Povratna informacija o provedbi uvijek je dobrodošla za provoditelje projekta, a razmjena iskustva i znanja jako je korisna i za širenje perspektive i šire sagledavanje konteksta. LIFE program je jedan od najboljih instrumenata za zaštitu prirode i daje nam određenu fleksibilnost koja je gotovo pa uvijek potrebna u projektima očuvanja prirode, posebice onim koji traju dulje.

Ovaj posjet donio nam je još jedan dašak pozitivne energije i motivacije da uđemo i u samu završnicu projekta te isporučimo preostale rezultate i organiziramo završna događanja.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Preporuke za sadnju bilja i vlastiti doprinos urbanoj bioraznolikosti

Posljednjih godina sve više smo okruženi temama o klimatskim promjenama, porastu masovne gradnje i urbanizacije prostora, čime se smanjuje broj zelenih površina i njihova kvaliteta u urbanim sredinama. Njihovo nestajanje, osim na gubitak raznolikog biljnog i životinjskog svijeta, utječe i na kvalitetu života ljudi. Uz svakodnevno promoviranje održivog načina života, naglašavanju ”povratka” prirodi, ipak se na našu opću dobrobit javlja potreba za poboljšanjem ‘zelenog’ zdravstvenog stanja sredina u kojima živimo.

Okruženi bogatom bioraznolikošću Dinare i u želji za održivom poljoprivredom i pčelarstvom, razboritijim planiranjem i upravljanjem javnim površinama te djelovanjem lokalne zajednice, pravo je vrijeme za dati i svoj doprinos za vrijedne oprašivače i zdraviju urbanu sredinu!

Upravo zbog toga smo kroz projekt Dinara back to LIFE pripremili Studiju o unaprjeđenju urbane bioraznolikosti sadnjom medonosnih biljaka pri uređenju javnih površina koja, osim analize stanja u naseljima podno Dinare, donosi preporuke za odabir vrsta stabala i grmlja te njihovu sadnju. Biljke kojima smo dali na važnosti i preporučamo ih, osim što će obogatiti javne površine, istovremeno će pružiti izvor hrane važnim oprašivačima poput pčela.

Studiju je izradio krajobrazni arhitekt dipl.ing. Igor Belamarić, a obuhvatila je gradove, odnosno općine na području provedbe Dinara back to LIFE projekta; Civljane, Hrvace, Otok, Kijevo, Knin, Sinj, Trilj i Vrliku. Iako je Studija namijenjena jedinicama lokalne samouprave, korisna je i nama, običnim građanima, koji imaju, održavaju ili tek planiraju izgraditi vrt oko svoje kuće. 

Vjerujući kako svatko od nas može učiniti nešto za sredinu u kojoj živi, ali i kako bi potaknuli jedni druge na promišljanje i djelovanje, Studiju smo pojednostavili u kratku i zanimljivu brošuru Kako mogu pomoći urbanoj bioraznolikosti

U brošuri je objašnjeno kako svi mi kao obični građani malim promjenama u svojoj okolini možemo doprinijeti očuvanju urbane bioraznolikosti. Osim toga, niz je preporuka biljaka za sadnju, poput kupina, dunjarica, pavitina, dudova i mnogih drugih,  koje će oplemeniti prostor i sačuvati raznolikost i bogatstvo njegove kulturno-prirodne baštine. Također, ukazali smo i na biljke, invazivne vrste, koje osiromašuju prostor i koje nije dobro imati jer predstavljaju prijetnju domaćim vrstama, zdravlju ljudi i sveukupnoj ekonomiji.

Prije planiranja svog vrta, zavirite u besplatnu i svima dostupnu brošuru Kako mogu pomoći urbanoj bioraznolikosti, odaberite svima korisne biljke i zajedno sačuvajmo zdravlje našeg okruženja!

Brošuru možete preuzeti na našim događanjima Udruge Biom i projekta Dinara back to LIFE, u uredu Udruge Biom ili preuzeti PDF verziju na linku:

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Rezultati Prijava za financiranje izrade poslovnog plana

Početkom listopada, Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ objavila je Poziv na iskaz interesa za financiranje izrade poslovnih planova.

Izrada poslovnih planova vezana je uz stvaranje, unaprijeđenje ili proširenje ponude usluga ili proizvoda koje trenutno nudi fizička ili pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika. Odabrano je 12 korisnika s dinarskog područja koji će u narednom razdoblju raditi na svojim idejama ili proizvodima.

Ovim korakom, naš projekt Dinara back to LIFE za cilj ima motivirati lokalne poljoprivrednike na realizaciju svojih poslovnih ideja kako bi potaknuli održivo korištenje prirodnih resursa u širem području Dinare.

Popis odabranih korisnika za financiranje izrade poslovnih planova možete pogledati ovdje.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Dinarski travnjaci na 17. Skupu stručnih službi na Brijunima

U organizaciji Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, od 10. do 12. listopada održan je 17. Skup stručnih službi javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.

 U prekrasnom ambijentu, domaćini i suorganizatori Javna ustanova Nacionalni park Brijuni i Javna ustanova Natura Histrica, ugostili su više od 150 sudionika iz gotovo svih javnih ustavnova koji upravljaju zaštićenim dijelovima prirode. Tijekom trodnevnog skupa, održane su 22 prezentacije o radu nadležnog ministarstva te pojedinih županijskih i lokalnih javnih ustavnova, nacionalnih parkova te parkova prirode.

Na prvom danu Skupa, uz teme o Obnovi prirode i izazovima Europske politike, predstavljeni su primjeri projekata koji su u pripremi ili već u provedbi, a vezani su uz restauraciju staništa. Predavanjem Iskustvo restauracije travnjaka kroz provedbu projekta Dinara back to LIFE, voditelj projekta Tomislav Hudina iz Udruge Biom predstavio je trogodišnji rad partnera na obnovi i očuvanju dinarskih travnjaka te postignute rezultate. Također, budući da se projekt bliži kraju, najavljen je izlazak Smjernica za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima. Njihovu primjenu će zasigurno pronaći brojne javne ustanove koje su sudjelovale na Skupu, obzirom da je pred nama period u kojem će se mnogo pažnje posvetiti restauraciji staništa.

Uz brojne prezentacije i bogat program, za kraj ovogodišnjeg druženja sudionici su obišli zaštićeno područje doline Mirne i Posebni rezervat šumske vegetacije Motovunska šuma.

Foto: NP Brijuni, R.T.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Iskustvo sa studijskog putovanja u Poljsku

Nakon uspješnog prvog izdanja Eurosite Grazing Study Tour u Nizozemskoj, naši kolege Tomislav Sotinac i Luka Škunca sudjelovali su na drugom izdanju, ovaj put u zapadnoj Poljskoj, koju karakteriziraju raznoliki uvjeti staništa. Kao i prethodno studijsko putovanje, turneja je posvećena upraviteljima prirode i svima ostalima zainteresiranima za ulogu velikih biljojeda u oblikovanju prirodnog krajolika za stvaranje raznolikih staništa visoke vrijednosti.

Tomislav donosi reportažu i bogatu galeriju fotografija!

Ranojutarnja kava i završno pakiranje stvari za put u Poljsku. Autocestom do Zadra i zatim let prema poljskom Poznanu. Još jedno željno iščekivano studijsko putovanje počinje. 

Poljski grad Poznan na rijeci Warti, sa svojim parkovima i tramvajima koji prevoze studente podsjeća na naš Osijek. Pogotovo dok se vlak za Kostrzyn lijeno vuče kroz ravnicu prolazeći kroz daleka, a opet tako poznata mjesta kao što su Dravski Mlyn, Bielice ili Bogdaniec. Iz Kostrzyna na obali rijeke Odre, koja čini prirodnu granicu s Njemačkom, dolazim u maleni Slonsk.

Okruženje još više podsjeća na baranjska sela s nepreglednim poljima, pašnjacima i močvarnim staništima. Iako željan istraživanja, susret s kolegama (članovima Eurositea iz Poljske, Nizozemske, Njemačke i ostalih zemalja) te razmjena znanja i iskustva, brzo popunjavaju vrijeme.

Poljski grad Poznan na rijeci Warti, sa svojim parkovima i tramvajima koji prevoze studente podsjeća na naš Osijek. Pogotovo dok se vlak za Kostrzyn lijeno vuče kroz ravnicu prolazeći kroz daleka, a opet tako poznata mjesta kao što su Dravski Mlyn, Bielice ili Bogdaniec. Iz Kostrzyna na obali rijeke Odre, koja čini prirodnu granicu s Njemačkom, dolazim u maleni Slonsk. Okruženje još više podsjeća na baranjska sela s nepreglednim poljima, pašnjacima i močvarnim staništima. Iako željan istraživanja, susret s kolegama (članovima Eurositea iz Poljske, Nizozemske, Njemačke i ostalih zemalja) te razmjena znanja i iskustva, brzo popunjavaju vrijeme.

Obilazimo Nacionalni park Warta Mouth (8074 ha.) koji se nalazi blizu poljsko-njemačke granice. Ravni, široki tereni parka nalaze se u donjem toku rijeke Warte. Poplavno područje je poluprirodno područje u kojem godišnje kolebanje vodostaja može doseći i do 4 metra u proljetnim mjesecima. Danas je krajolik parka mozaik livada, pašnjaka i površina obraslih šašem i trskom. Postojeće biljne zajednice tipične su za poljoprivredno razvijene doline velikih nizinskih rijeka. Evidencija ptičjih vrsta Nacionalnog parka Warta Mouth uključuje više od 270 vrsta zajedno sa 170 vrsta koje se gnijezde. Ovdje se ispaša odvija u suradnji s individualnim poljoprivrednicima s velikim brojem goveda i konja. 

Tijekom obilaska poplavnih pašnjaka, raspravljamo i razmjenjujemo iskustva zemalja iz kojih dolazimo, dok promatramo suživot krava, konja i mnoštva ptica. Moram priznati da nikada do sada nisam vidio tolika jata divljih gusaka kako se hrane na pašnjacima koje se ne obaziru na prisustvo blaga i ljudi.

Iako nam se teško odvojiti od tih opuštajućih prizora, dolazi vrijeme za odlazak na drugu lokaciju studijskog putovanja. Odlazimo na sjever prema Baltiku, i iako umorni, po cijelom autobusu čuje se žamor, ali i rasprave o do sad viđenom. Nakon nekoliko sati dolazimo na pašnjake uz Ščećinski zaljev kojima upravlja Eurosite. Upoznaju nas s počecima projekta još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kao i problematikom kupnje zemljišta te krava i konja s kojima će provoditi ispašu. Kako je ovaj pašnjak odvojen od zaljeva starim nasipom, morali su prokopati novi kanal kako bi voda mogla plaviti pašnjak kao što je to činila nekoć prije izgradnje nasipa. Razgovaramo i o problemima koje Eurosite ima s neovlaštenim ulazima osoba kojima je stalo samo do zarade dovođenjem turista i fotografa, a koji nekontrolirano prolaze područjem, često ne vodeći računa o gniježđenju ptica i drugim osjetljivim razdobljima u prirodi. Napuštamo ovo područje s pomiješanim osjećajima oduševljenja i nelagode. U gradić Miedzyzdroje dolazimo navečer pa tek jutarnje sunce otkriva nepregledno Baltičko more, i nama južnjacima, neobičnu kombinaciju bukovo-borovih šuma koje se penju po liticama uz more.

U želji za novim iskustvima ulazimo u Muzej prirode Wolinskog nacionalnog parka. Ovaj muzej nas vraća u neko drugo vrijeme jer za razliku od modernog Centra u Slonskom, ovaj prostor odiše starinskim, pomalo i nostalgičnim štihom muzeja kakve smo nekad obilazili. Preparati životinja s kratkim opisima, bez obzira na nedostatak modernog pristupa nude veliku priliku za učenje baš zbog nevjerojatnog postava i raznolikosti kolekcije. Osoblje parka upoznalo nas je s funkcioniranjem parka te projektom ispaše kravama na otocima u Ščećinskom zaljevu te ušću rijeke Švine. Prostor obilazimo brodom, a zatim i pješice te upoznajemo farmera koji s velikim žarom govori o korištenju prostora koji napasuje njegovo blago. Također, stručni voditelj parka nas je upoznao sa specifičnom florom ovog prostora čije kontinuirano obitavanje na ovim otocima uvjetuju redovite poplave kao i redovita ispaša.

Po povratku u muzej bacamo se u raspravu o dobrim i lošim stranama raznih modela upravljanja poplavnim pašnjacima, razmjenjujemo iskustva iz naših zemalja, ali i povezujemo doživljaje s ovog studijskog putovanja s onim prethodnim iz Nizozemske.

Nacionalni park Wolin (10.937 ha) koji je star preko 60 godina, uključuje fragmente najvrjednije baltičke litice, šumska područja, ali i otoke stražnje delte rijeke Świna, jedinstvene u Europi. Do sada je u granicama parka pronađeno preko 220 vrsta ptica, uključujući oko 140 vrsta koje se gnijezde. Na stražnjim deltastim otocima ispaša stoke se odvija na jedinstven način, stokom od individualnih poljoprivrednika, čime se doprinosi očuvanju njihovo vrijedno stanište za mnoge vrste ptica.

Srećom, povratak kući nije odmah sutradan pa mogu iskoristiti vrijeme za još jedan dan proveden u obilasku Wolinskog nacionalnog parka. Sjedeći na liticama i gledajući Baltik osjećam zahvalnost prema svima koji su nam omogućili ova nevjerojatna iskustva iz Poljske i nadam se ponovnom susretu.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Započinje završno ispitivanje stavova javnosti o važnosti i potencijalu Dinare

U sljedećih nekoliko tjedana, LAG ‘’Cetinska krajina’’ provodit će završno terensko anketiranje o važnosti i biološkoj raznolikosti Dinare te njenom potencijalu za lokalno stanovništvo.

Ostalo je još svega nekoliko mjeseci do završetka projekta Dinara back to LIFE čiji je dugoročni cilj očuvati travnjake, poticati na održivo korištenje te pružiti podršku lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti u dinarskom području. Kroz posljednje tri godine, projekt je proveo niz aktivnosti poput ručnog uklanjanja drvenaste vegetacije, kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka, volonterskih akcija i kampova, obnove suhozida, bunara i lokvi, radionica, predavanja, izložbi, a u ožujku je održana međunarodna konferencija u Sinju. 

Upravo kao što se na početku projekta provelo ispitivanje mišljenja mještana o doživljaju Dinare te poznavanju njenih prirodnih vrijednosti, važnosti travnjaka te aktivnostima kojima se oni održavaju, ali i ocijenili rad institucija koje se bave upravljanjem na dinarskom području, ispitivanje će se ponoviti. 

Kada je projekt krenuo, osjetila se doza optimizma i pozitive, što su nam ljudi i jasno dali do znanja u prvom terenskom anketiranju. Dinara je u međuvremenu postala park prirode, ljudi su povezaniji s prirodom i svjesniji da ju trebamo očuvati. Ljudi vole Dinaru, cijene je i prepoznaju njenu iskonsku priču, a na terenu smo jako puno naučili upravo od njih.

Terenski ispitivači obići će gradove Knin, Sinj, Trilj i Vrliku te općine Hrvace, Kijevo, Otok i Civljane. Anketa je u potpunosti anonimna i traje svega 15 minuta, a nakon ispitivanja slijede unos i obrada podataka. Rezultati ispitivanja objavit će se na web stranici projekta i u lokalnim medijima, a prikupljeni podaci pomoći će projektnom timu u procjeni uspješnosti provedenih aktivnosti, ali i saznati mišljenje lokalnog stanovništva na kraju projekta.

Ovo terensko anketiranje je nastavak istraživanja s početka projekta čije rezultate možete pogledati ovdje. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja u vezi rezultata prvog istraživanja, novog koji će uskoro započeti ili želite dodatne informacije, možete kontaktirati broj telefona 021 825 032 ili e-mail: dinarabacktolife@gmail.com

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari

Početkom veljače proveli smo kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari i tako uspješno nastavili aktivnost koju smo započeli prije dvije godine.

Kontrolirano paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Kako bi upoznali javnost s planom provedbe novog kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari, ali i pojasnili razloge zbog kojih se ovakva aktivnost provodi, sredinom siječnja održali smo predavanje u Sinju. Zainteresiranoj javnosti približili smo kontrolirano paljenje kao način obnove travnjaka na području Dinare u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Naglasili smo kako će nam prikupljeno iskustvo i podaci pomoći u izradi smjernica namijenje institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.

Vrdovo, Bitelićka greda

Ranije iskustvo s provedbe probnog kontroliranog paljenja iz 2021. godine olakšalo je logističku pripremu, a nadzor i podrška Javne vatrogasne postrojbe te DVD-a Sinj, ostalih partnera na projektu te naših volontera omogućilo je provođenje aktivnosti. Povoljni vremenski uvjeti – suho, bez padalina i vjetra pokazali su se već u prvom tjednu veljače stoga smo mogli započeti s kontroliranim paljenjem zaraslih travnjaka na Dinari. Također, važno je naglasiti da se ova aktivnost provodi temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Kontrolirano paljenje uvedeno je u Program gospodarenja temeljem Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Ekološke mreže, koji kontrolirano paljenje propisuje kao mjeru očuvanja za neke stanišne tipove i vrste, između ostaloga i za vrtnu strnadicu i Istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) (Natura 62A0) na kojima radimo u sklopu Dinara back to LIFE projekta.

Kontrolirano paljenje proveli smo na području Vrdova, iznad Bitelićke grede, s ciljem poboljšanja stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Vrtna strnadica (Emberiza hortulana) strogo je zaštićena vrsta ptice koja gubi stanište zbog zarastanja travnjaka a njena prisutnost zabilježena je uglavnom na područjima koja su ranijih godina bila opožarena. Obnovljene su dvije plohe ukupne površine 50 ha čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke. Ovakvu metodu prepoznaje sektor zaštite prirode širom svijeta te se metoda koristi kako bi se održavale površine koje zarastaju, odnosno koje se nalaze u različitim stadijima sukcesije koju je zbog očuvanja odnosno održavanja željenih staništa potrebno usporiti ili zaustaviti.

Kontrolirano paljenje nije požar

Površine se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi, a velika se pažnja posvećuje i tome da se utjecaj na druge organizme, prvenstveno životinje, svede na minimum. Glavni rizici kod provedbe ove metode su kao i kod bilo kojeg drugog namjernog loženja vatre na otvorenom; prvenstveno, proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj kontroliranog paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju dobrom pripremom, pažljivim izborom površine za paljenje, odabirom povoljnih vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja te  te prisustvom dovoljnog broja pripremljenih sudionika u koordinaciji s nadležnom vatrogasnom postrojbom. Kontrolirano paljenje se provodi zimi kada površine imaju znatno manju količinu suhe gorive tvari te se na njima vatra, u slučaju požara, sporije širi što vatrogascima daje priliku lakše kontrolirati požar ako do njega dođe u ljetnom periodu.

Za razliku od kontroliranog paljenja, požari imaju brojne negativne utjecaje na različite organizme i njihova staništa. Obično se događaju u toplijem dijelu godine u uvjetima suše a stanje se pogoršava u slučajevima vjetrovitog vremena. U požarima dolazi često do izgaranja velikih površina uključujući i onih koje želimo očuvati poput šuma, maslinika, vinograda, ali i kuća i gospodarskih zgrada. Osim izgaranja često gotovo cjelokupne biomase na opožarenom području dolazi do uništavanja površinskog sloja tla te tako izgaraju i korijenje i sjemenke biljaka a uglavnom stradava i većina životinja koje su nedovoljno brze ili ne mogu odletjeti. Opožarena područja kasnije su izložena mnogo snažnijoj eroziji tla vjetrom i vodom pogotovo na nagnutim terenima. Valja naglasiti i kako požari ostavljaju mnogo veći ugljični otisak, odnosno njima se oslobađa mnogo veća količina pohranjenog ugljičnog dioksida nego što je to slučaj s kontroliranim paljenjem jer je i količina organske tvari koja izgori u požarima mnogo veća od one koja izgori prilikom kontroliranog paljenja. Iako se i opožarene površine ponovno prije ili kasnije zazelene i vegetacija se ponovno počinje razvijati a dolaze i životinje, taj proces traje mnogo dulje nego u slučaju kontroliranog paljenja. U tom slučaju, već s dolaskom prvih kiša počinje ponovni razvoj vegetacije jer podzemni dijelovi biljaka budu uglavnom neoštećeni.

Kontrolirano paljenje u drugim zemljama

Kontrolirano paljenje je raširena metoda koja se provodi u velikom broju država, od mediteranskih i baltičkih zemalja te Ujedinjenom Kraljevstvu pa sve do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Ujedinom Kraljevstvu se pale travnjaci koji zarastaju u drvenaste vrste, dok Norvežani koriste kontrolirano paljenje na velikim površinama u svrhu održavanja pašnjaka za ovce pri čemu se sprječava zarastanje u kleku i vrijes. U Španjolskoj je kontrolirano paljenje rašireno na različitim staništima u svrhu njihovog održavanja, a u SAD-u se paljenjem sprječava zarastanje prerije u kleku i održava bolja ispaša za divlje biljojede u mozaičnim staništima, npr. hrastovim šumama s proplancima. Također se kontrolirano pali u borovim šumama da bi održavao travnati pokrov u šumi i omogućila obnova borova. Kod mnogih od ovih primjera, inicijalni argument nije bio održavanje staništa već kontrolirano spaljivanje gorive mase (suhe grane, listinac, suha trava, gorive biljne vrste) jer se paljenje u hladnijem dijelu godine pokazalo kao uspješna prevencija i prostorno ograničenje katastrofalnih ljetnih požara. Jednostavno, nakon kontroliranog paljenja zimi, kada izgori samo najgorivija masa, na istim površinama se ljetni požari ne mogu širiti iako je i dalje prisutna goriva masa (humus, borovi i sl.) jer je za iniciranje vatre potrebna baš ta, najgorivija masa. Portugalci su tek nedavno, nakon katastrofalnih požara, oživjeli tradiciju kontroliranog paljenja kao mjeru prevencije ljetnih požara.  

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodilo samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Nacionalni park Krka ili značajni krajobraz Kamenjak u Istri. Međutim, prvenstveno stočari, ali i poljoprivrednici, i danas paljenje u zimskim mjesecima koriste za održavanje privatnih travnjaka, ali i poljoprivrednog zemljišta koje se privremeno ili trajno ne koristi za proizvodnju što znači da je takva tradicija još prisutna. Nažalost, veliki dio ovih praksi se danas provodi nekontrolirano.

Dosadašnji požari velikih površina na Dinari uništili su staništa kojima će trebati desetljeća ili stoljeća da se obnove i da se u njih vrate vrste koje su tu živjele. Takva ”tradicija” nekontroliranog paljenja više nikada ne bi trebala imati mjesto u modernom upravljanju prostorom, ali i u općenitom odnosu čovjeka i prirode. Najgori primjer su velike površine uništenih starih bukovih šuma u koje se vatra proširila s okolnih travnjaka. Kontrolirano paljenje pak, kao metoda ”oplemenjivanja” i metoda održavanja travnjaka, način je u kojem vatra poštuje sve korisnike prostora, staništa i vrste koji žive na njoj. U tom slučaju se travnjaci održavaju paljenjem, a oni koji provode tu aktivnost dužni su paziti da se vatra ne proširi na šumska ili druga staništa.

Pogledajte kako je izgledala provedba kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari iz naše perspektive.

Dinara je dio mreže zaštićenih područja EU Natura2000 i jasno je definirano koje vrste i staništa su bitna, stoga da bismo ih mogli očuvati trebaju nam razni tipovi travnjaka, šuma i prijelaznih staništa za čije se održavanje koriste različite tehnike a kontrolirano paljenje je jedna od njih. Uz to, prema prirodnom bogatstvu se treba odnositi s velikim poštovanjem, jer ono nije samo za nas već i za buduće generacije.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Drugi kratki film ”Umijeće suhozidne gradnje”

Uzbuđeni smo i sretni što možete pogledati zabilježene kadrove s obnove suhozida, bunara i lokva, ali i  doživljaje s prošlogodišnjeg edukativno-volonterskog suhozidnog kampa Ježević 2022. 

Koliko je suhozidna gradnja utkana u identitet Dinare, zašto je takav stil gradnje bio stoljećima važan, kako se gradi ”u suho” i što kažu sudionici kampa – pogledajte u ovom videu.

Uživajte!