Kategorije
Novosti

Komunikacijske aktivnosti koje smo proveli u prvoj godini

Projekt „Dinara back to LIFE“ ima izražen društveno-ekonomski karakter, a samim tim i naglašenu ulogu komunikacija projekta. Osnovni ciljevi komunikacija su uz obavještavanje o aktivnostima projekta, podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite biološke raznolikosti i promociju dobrobiti koje čovjek ima od ekosustava travnjaka.

Objavljen je izvještaj o provedenim komunikacijskim aktivnostima u prvoj godini projekta.

Među postignutim izdvaja se:

  • uspostava vizualnog identiteta
  • izrada web stranice
  • pokretanja profila na društvenoj mreži Facebook
  • izrada komunikacijskog plana
  • redovito medijsko izvještavanje
  • umrežavanje i rad s dionicima

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti Uncategorized @hr

Provedena prva restauracijska aktivnost kontroliranog paljenja

Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka. 

Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju. 

Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira. 

Povoljni vremenski uvjeti

Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.

Povećanje kvalitete staništa

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje. 

Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme  kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.

Prizore sa aktivnosti pogledajte u fotogaleriji.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu

Napokon smo dočekali i trenutak da započnu konkretne restauracijske aktivnosti travnjaka u sklopu projekta „Dinara back to LIFE”.

U nadolazećem tjednu planirana je provedba kontroliranog paljenja na prijevoju prema Ravnom Vrdovu (iznad Grede). Provodi se u svrhu restauracije travnjaka i kao prva od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“.

Kontrolirano paljenje će se provesti u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje će se provesti najkasnije do 15. ožujka, i to isključivo u trenutku povoljnih vremenskih uvjeta, bez vjetra i uz dopuštenje Javne vatrogasne službe Sinj. Prvi izlazak na teren i početak aktivnosti predviđa se već 17.2., ukoliko prema stručnoj procjeni vatrogasaca budu povoljni uvjeti za aktivnost, a u suprotnom će se provesti u drugom terminu kada vremenski uvjeti budu odgovarajući.

„Kontrolirano paljenje jedna je od mjera zaštite od požara. Drago nam je sudjelovati u ovim aktivnostima kako bismo zajedno s  Dinara back to LIFE timom doprinijeli i zaštiti prirode, ali i zaštiti ljudskih života i imovine“, izjavio je povodom aktivnosti Stipe Ančić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje provest će se kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“, kojeg provodi Udruga Biom, u partnerstvu s Hrvatskim Šumama, LAG-om „Cetinska krajina“ i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U slučaju da s lokacije [Karta 1.], u srijedu 17. veljače, primijetite dim, nema razloga za uznemirenost jer se radi o koordiniranoj akciji. Ukoliko imate ikakvih pitanja, slobodno nam se javite telefonski na 021/274 946, ili putem emaila na dinarabacktolife@gmail.com

U nastavku dajemo odgovore na sve što bi vas moglo zanimati o kontroliranom paljenju. A ukoliko imate dodatna pitanja i želite doznati više, slobodno nam se javite!

1. Zašto travnjake ne možete održavati ispašom ili košnjom? Zašto je baš potrebno kontrolirano paljenje? 

Kamenjarski travnjaci, na kojima ćemo provoditi kontrolirano paljenje, ne mogu se kositi jer kamenje onemogućava upotrebu bilo kojeg alata, od ručne kose do motorne kosilice. Naravno, u slučaju da je neki travnjak moguće kositi, košnja je preferirana metoda održavanja, ali takvih je travnjaka razmjerno malo. Kako stoka pase selektivno, zaobilazeći otrovne, bodljikave i nejestive vrste bilja, tako s vremenom takvih vrsta bude sve više i potrebno ih je ukloniti na neki drugi način. Nekada su se takve vrste uklanjale ručno, jer je bilo mnogo pastira koji su ih uklanjali dok su čuvali stoku. Ovo područje je bilo zahvaćeno i ratom zbog čega je, nakon dugogodišnjeg nekorištenja i izostanka ispaše, počelo jako zarastanje travnjaka i ne samo da ih moramo održavati već moramo njihovo stanje vratiti godinama unatrag, prije početka napuštanja. Paljenje je najjednostavnija i najbrža metoda kontrole pretjeranog širenja drvenaste vegetacije na većim površinama.

Karta 1
Karta 1

2. Zašto travnjake želite paliti i ne dopuštate da se prirodno razviju u šumu? Treba li čovjek uopće intervenirati u prirodne procese?

Republika Hrvatska je  odlučila upravljanje područjima Ekološke mreže  Natura2000, koja se nalaze unutar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, integrirati u proces gospodarenja šumama kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja Ekološkom mrežom. Predmetni travnjaci spadaju u rijetki i ugroženi stanišni tip Istočnojadranski kamenjarski pašnjak epimediteranske zone, te se nalaze u obuhvatu  Ekološke mreže Natura 2000. Predmetno kontrolirano paljenje predstavlja aktivno upravljanje područjima EM Natura 2000 s ciljem zaustavljanja opadanja biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.

Potpuno prepuštanje prirodi je koncept koji se danas uspješno primjenjuje samo na ogromnim područjima sa dobro očuvanim svim bitnim elementima prirode. Koncept se pokazao krivim u drugačijim okolnostima jer je često uzrokovao nestajanje rijetkih vrsta i staništa. Europska priroda, koja je uglavnom nepovratno izgubila brojne krupne životinje koje su održavale staništa ispašom (poput tura, bizona, mamuta), velikim je dijelom očuvana jer je te životinje zamijenila domaća stoka. Nestanak domaće stoke, a bez povratka tih krupnih biljojeda, rezultira uvjetnim razvojem šumskog pokrova uz potpuni gubitak travnjaka. Također, bez ispaše se razvija prostor sa velikom količinom suhe biljne tvari koja lako gori te požari postaju sve intenzivniji. Današnja zaštita prirode pokušava upravljanjem postići svu izvornu raznolikost staništa i vrsta.  Jednostavan primjer koji pokazuje da više ne možemo prepustiti sve procese prirodi je da u tom slučaju ne bismo smjeli gasiti prirodno nastale požare, koji su doduše rijetki, ali bez ljudske intervencije mogu gorjeti danima i opožariti ogromne površine.

Crvene grede Dinara

3. Što želimo postići kontroliranim paljenjem?

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste. U slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede, Karta 1.) je to strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem susjednog travnjaka u zarastanju. Osim toga, spaljivanjem će se pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke.

4. Što je kontrolirano paljenje? Koja je razlika kontroliranog i nekontroliranog paljenja odnosno požara?

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. U kontroliranim paljenjima u okviru projekta “Dinara back to LIFE” se spaljuju samo travnjaci u zarastanju u hladnijem dijelu godine kada izgara samo površinski sloj tla bez dubinskog oštećivanja. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

Požar je poguban za Juniperus dok ostalo veće drveće i grmlje u većoj mjeri preživi

5. Koje su prednosti kontroliranog paljenja?

Kontroliranim paljenjem se uz relativno mali radni napor može održavati velika površina na staništima gdje druge metode održavanja nisu izvedive, odnosno isplative.

6. Koji su rizici kontroliranog paljenja?

Glavni rizici kod kontroliranog paljenja su proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju pažljivim izborom površine za paljenje, većim brojem dobro pripremljenih sudionika i pravilnim izborom vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj
Obliazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj

7. Koje ćete mjere kontrole, umanjenja rizika i ograničenja poduzeti?

Kontrolirano paljenje provest će se u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj. Izlaskom na teren, 28.1.2021 utvrđeno je da na površinama odabranim za kontrolirano paljenje nema opasnosti od prirodnih elemenata koji predstavljaju opasnost zbog zadržavanja garišta (kao što su duboke škrape ili dubok sloj humusa).

Plohe na kojima se provodi kontrolirano paljenje odabrane su tako da su jednim dijelom obrubljene rubovima ploha neobraslih stjenovitih staništa, preko kojih se vatra teško može širiti, što olakšava ljudsku kontrolu nad vatrom.

Dodatnu zaštitu od širenja vatre činit će i putevi širine 2 – 4 metra u ulozi protupožarnih trasa, koji jednim dijelom obrubljuju površine na kojima se planira provesti kontrolirano paljenje, preko kojih se vatra ne može širiti. 

Optimalan broj vatrogasaca na terenu će stručnom procjenom odrediti Javna vatrogasna postrojba Sinj. Sudionici aktivnosti koji će provoditi paljenje bit će opremljeni ručnim plamenicima, a vatrogasna postrojba brinuti će o sigurnosti i kontroli vatre uz odgovarajuću vatrogasnu protupožarnu opremu. Aktivnost kontroliranog paljenja će se održati u vidljivom periodu dana, a nakon prestanka te aktivnosti vatrogasci će prema procjeni nastaviti provoditi nadzor, dok se ne osigura da nije preostalo tinjajuće vatre.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatogasne postrojbe Sinj

8. Tko će provoditi kontrolirano paljenje na Dinari?

Kontrolirano paljenje na Dinari provodi se kao dio projekta “Dinara back to LIFE”. Vodeći partner projekta je Udruga Biom, a u partnerstvu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LAG “Cetinska krajina”.

Udruga Biom zadužena je za provedbu restauracijskih aktivnosti i odgovorna je za provedbu kontroliranog paljenja na Dinari. Planiranje i provedba aktivnosti provodi se uz pomoć svih partnera na projektu, te uz podršku i nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

9. Koje vrste palite? Zašto se pale i vrste koje mogu zarasti u stabla?

Na površini koju ćemo paliti se nalaze razne drvenaste vrste: hrast medunac, crni grab, crni jasen, šmrika, drijen, krkavina ali sve su razvijene tek kao rijetko grmlje. Paljenjem zimi postižemo da će veliki dio njih preživjeti, naročito krupnije i više jedinke. U ovom području nam nije cilj postići stanište potpuno bez drveća i grmlja već održati travnjak s pojedinačnim drvećem i grmljem, što je idealno stanište vrtne strnadice, ali i produktivniji pašnjak.

Opožareno mozaično stanište na Dinari, trajno je nastradao samo Juniperus

10. Koristi li se kontrolirano paljenje još negdje u Hrvatskoj ili u svijetu?

Kontrolirano paljenje je jako raširena mjera koja se provodi u velikom broju država, od Finske, Švedske, Norveške, Velike Britanije, Španjolske, Francuske do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodi samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima  kao što je Krka ili Kamenjak u Istri, ali i na velikom broju privatnih parcela.

11. Požar proizvodi velike količine C02. Kako opravdavate to što ćete ispustiti veliku količinu CO2 u atmosferu?

Na Dinari se redovito (i nekontrolirano!) opožaruju velike površine zbog čega se u atmosferu ispušta ogromna količina CO2. Naročito se velika količina ispušta pri gorenju šuma i ljeti, kada izgara korijenje biljaka i humusni horizont tla. Dugoročni je cilj projekta takve velike količine CO2 prevenirati ispašom (koja smanjuje količinu suhe biljne tvari) i kontroliranim paljenjem malih površina zimi, kada zbog izgaranja samo površinskog sloja dolazi do znatno manjeg ispuštanja CO2.

12. Šteti li požar divljači, npr. svinjama i zečevima? Što je sa životinjama koje ovdje žive i prehranjuju se?

Jedan od razloga zašto se kontrolirano paljenje provodi zimi po vremenu bez vjetra je što tada nema mladunaca životinja, a odrasle jedinke lako pobjegnu vatri koja se zimi polako širi. Također, nakon takvog spaljivanja dolazi do obnove zeljaste vegetacije već s prvim proljetnim danima i životinje se ubrzo vraćaju na spaljene površine u potrazi za novom, svježom ispašom. Dapače, vrstama kao što je zec takva staništa, sa bujnom zeljastom vegetacijom u obnovi, čak nude i više hrane nego okolne površine.

Planinski travnjaci Dinare dva mjeseca nakon požara

13. Smije li se kontrolirano paljenje provoditi u Parku Prirode?

Park prirode je kategorija zaštite koja ne ograničava ovakve djelatnosti, naročito ako povećavaju kvalitetu staništa za bitne vrste ili staništa. Jedna od zadaća Parka prirode Dinara je očuvanje otvorenih staništa i vrsta koje na njima žive i nadamo se da će se kontrolirano paljenje provoditi i kao aktivnost budućeg upravljača područjem Parka.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Dinara je 12. park prirode u Hrvatskoj!

Hrvatski sabor je jednoglasnom odlukom donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara. Tako su dio područja Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišni i gornji dio toka Cetine te krška polja Hrvatačko, Paško i Vrličko danas proglašeni službeno 12. parkom prirode u Hrvatskoj. Nakon Parka prirode Velebit, masiv Dinare sa svojih 63.000 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije je naše najveće zaštićeno područje.

Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 čini  39 % kopnenog dijela RH zaštićenim. Osim što je i sama dio ekološke mreže Natura 2000, na samom području Parka nalazi se 11 važnih područja ekološke mreže Natura 2000 od kojih su dva područja očuvanja značajna za ptice te 9 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Dosadašnji najviši vrh Republike Hrvatske istoimen svom masivu, Dinara (Sinjal) na 1831 m također se nalazi na području Parka!

Područje Dinare osim što je kroz prošlost bilo jedno od značajnih povijesnih, tradicionalnih i kulturoloških područja, u prirodnom smislu je izvor bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te biološke raznolikosti prirodnih staništa. Trenutni podaci broje preko 1000 biljnih vrsta od čega 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Na međunarodnoj razini, prepoznat je fenomen dinarskog krša koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime.

Podsjetimo se koliko je naša Dinara bogata i raznolika:

  • Dinara u NATURA 2000 važnim staništima : planinski i pretplaninski vapenački travnjaci (planinske rudine), istočno submediteranski suhi travnjaci, vapnenački travnjaci i karbonatna točila.
  • Na području Dinare prema dostupnim podacima na planini je zabilježeno oko 750 biljnih vrsta, od čega je preko 110 strogo zaštićeno, a 55 endemično.
  • U višim predjelima nalazi se i najveća populacija dinarskog rožca (dinarska smiljka, Cerastium dinaricum), u Hrvatskoj strogo zaštićene biljke.
  • Dinara je značajno stanište za vuka (Canis lupus) i smeđeg medvjeda (Ursus arctos), dinarskog voluhara (Dinaromys bogdanovi), a najvažnije je stanište planinskog žutokruga (Vipera ursinii)
  • Dinara je važna za očuvanje bogate i endemske špiljske faune, u kojoj obitavaju strogo zaštićene vrste veliki šišmiš (Myotis myotis), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii) i južni potkovnjak (Rhinolophus euryale).
  • Na planini obitava jedina gnijezdeća populacija planinske ševe (Eremophila alpestris) u Hrvatskoj
  • Dinara predstavlja važno područje očuvanja za mnoge saproksilne kornjaše, jedno je od zadnjih mjesta gdje je pronađena rijetka vrsta kornjaša (Osmoderma barnabita)

Osim što je područje Dinare posebnih prirodnih vrijednosti, nikako se ne smije zaboraviti uloga domaćeg stanovništva. Njihov trud, održavanje tradicionalnih djelatnosti, prvenstveno stočarstva, velik je značaj i doprinos očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja. Osim toga, njihova privrženost, te način života uz Dinaru, dodatno je bogatstvo koje valja istaknuti.

Potencijal za revitalizaciju u skladu s očuvanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti je velik , a zaštita Dinare svakako će imati pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo ovog kraja.

Čestitamo svima koji su svojim radom i trudom doprinijeli u ovom važnom koraku za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj te postupku proglašenja Parka prirode Dinara.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Dinara back to LIFE: Prva godina iza nas

Ne treba dvojiti da će 2020. ostati zapamćena po neizvjesnosti i promjeni u načinu na koji živimo, radimo i provodimo svoje slobodno vrijeme. 

Početkom  izazovne 2020. godine, ne sluteći što nas čeka, hrabro smo krenuli u provedbu Dinara back to LIFE projekta. No, unatoč pandemijskim uvjetima, ostali smo i dalje hrabri te uz mnoge postignute ciljeve i nešto manje njih odgođenih, nastavljamo dalje. Što smo to postigli tijekom prve godine provedbe, a što još želimo učiniti u sljedećoj, pročitajte u nastavku.

Što smo postigli?

  • prikupljeni podaci o ciljnim vrstama ptica – ćukavici, vrtnoj strandici i kratkoprstoj ševi
  • prikupljeni podaci o orhidejama
  • prikupljeni podaci o pčelama i skakavcima
  • prikupljeni podaci o vegetaciji travnjaka
  • provedeno ispitivanje stavova i znanja javnosti o bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivom razvoju i vidljivosti projekta
  • izrađena studija o uslugama ekosustava za područje Dinare
  • pozitivno mišljenje monitora o napretku projekta
  • definirani poligoni restaracijskih aktivnosti
  • izrađena preliminarna verzija restauracijskog plana
  • oformljeno Savjetodavno vijeće projekta
  • provedena analiza medijskih objava o Dinari u 2019.a
  • podignuta web stranica i profil na društvenoj mreži
  • izrađen komunikacijski plan projekta
  • pripremljeni materijali za tematsku izložbu o Dinari
  • sudjelovanje na prezentacijama dva LIFEstockProtect projekta
  • provedeno fenološko istraživanje travnjaka, posjećene sve reprezentativne lokacije travnjaka, prikupljeni opisi staništa, botanički sastav travnjaka, zabilježena prisutnost i držanje stoke
  • započeli s umrežavanjem s lokalnom zajednicom (Grad Vrlika, TZ Grada Vrlike, Društveni centar ”Dinarsko srce”, Ekološka udruga Krka)
  • provedeno iskazivanje interesa lokalnih stočara za održavanje ispaše na Dinari

 

Ova fotografija nastala je prije točno godinu dana, na prvom službenom sastanku cijelog tima projekta “Dinara back to LIFE”. Trenutak je uhvaćen na Ježevićkom suhopolju, među posljednjem trenutcima obilaska područja koja projektom i planiramo restaurirati.

Prvu godinu projekta posvetili smo postavljanju temelja, svih onih pripremnih aktivnosti na temelju kojih će se provoditi restauracija. Uspješno smo oformili tim, pronašli smo zajedničku viziju, upoznali teren i zakoračili u istraživanje početnog stanja i stvaranje kontakata u zajednici.

Cilj te prve godine projekta bio je provesti početna istraživanja, dobiti podatke nultog stanja, te na temelju njih osmisliti restauracijski plan. Zahvaljujući prvim terenskim aktivnostima,, prikupili smo podatke o pčelama, pticama, orhidejama i zaraslosti vegetacije. Nažalost, zbog situacije uzrokovane COVID-19 pandemijom, nismo uspjeli organizirati sve aktivnosti koje smo planirali. Iako smo radili na njihovim pripremama, aktivnosti s kojima smo projekt željeli predstaviti zajednici, poput tematske izložbe i mnogih sastanaka, morali smo prilagoditi i odgoditi za vrijeme u kojem će to za sve nas biti sigurno. 

Obnova travnjaka i bunara

S obzirom na okolnosti i više smo nego zadovoljni koliko smo uspjeli postići u prethodnoj godini. Jako nas veseli što se tema Dinare sve više i više pojavljuje u medijskim naslovima, a posebno interes svih onih koji prate naš rad, sudjeluju u anketama i zanima ih na koji će sve način projekt doprinijeti prirodi i zajednici.

Restauraciju zaraslih travnjaka planiramo započeti u prvoj polovici 2021., a u istom razdoblju planiramo i početak obnove bunara koji su od velike važnosti za stočarstvo na Dinari. Restauracijom travnjaka želimo očuvati ugrožene stanišne tipove i vrste ptica, koji se zarastanjem gube, a važni su, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.

Zaštita područja masiva Dinare od posebnog je interesa za Hrvatsku radi očuvanja prirodnih vrijednosti, NATURA 2000 ekološke mreže, raznolikosti prirodnih staništa, divljih i ugroženih vrsta i staništa te drugih prirodnih vrijednosti. U 2020. godini iznesen je Prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode ”Dinara”, u kojem smo putem e-savjetovanja sudjelovali s 10 prijedloga za kvalitetniji Zakon o parku prirode Dinara.

Konačni prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode “Dinara” sutra je na rasporedu za raspravu u Hrvatskom saboru , a njegovim donošenjem Hrvatska će postati bogatija za još jedan, dvanaesti, park prirode.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Susret s lokalnim stočarima u Kijevu i Vrlici

Prošlog tjedna, projekt Dinara back to LIFE  i ciljevi prikupljanja iskaza interesa prezentirani su u Kijevu, zatim dan kasnije u Vrlici. U kijevskom i vrličkom Domu kulture uz pridržavanje epidemioloških mjera odazvalo se po dvadesetak stočara koji su imali priliku upoznati se s projektom, timom i aktivnostima koje će se raditi u sljedećoj godini, ali i čuti zašto je važnan njihov glas i interes za provedbu ispaše.

Melani Glavinić, komunikatorica na projektu, predstavila je projekt, njegove ciljeve i aktivnosti, a stručni suradnik za zaštitu prirode Ivan Budinski je prezentirao potencijalna područja za provedbu ispaše u sljedećoj godini, objasnio njihovu važnost te upoznao prisutne s mrežom Natura 2000 i vrijednim ptičjim vrstama dinarskih pašnjaka. U opuštenoj, domaćinskoj atmosferi osim kratkog predavanja i razmjene iskustava, uslijedila je rasprava u kojoj je većina stočara iskazala nezadovoljstvo dosadašnjim praksama vezanim uz zakup pašnjaka.

Neki od prisutnih stočara su već imali priliku upoznati dio projektnog tima na terenu prilikom prebrojavanja ili bilježenja vrsta pa su iskazali zadovoljstvo ovim službenim susretom. Prostora za suradnju i napredak ima, a dijalogom se može postići mnogo, zaključak je ovih susreta.

Nastavit ćemo organizirati ovakav tip susreta sa stočarima i svima koji su zainteresirani za projektne aktivnosti. Ovo je izvrsna prilika za vidjeti širu i stvarnu sliku stanja na terenu, ali i za prepoznati načine kako pomoći lokalnoj zajednici. Cilj nam je svima isti, očuvati Dinaru i težiti općoj dobrobiti domaćina. Hvala svima koji su sudjelovali, iskazali interes i podijelili svoje mišljenje s nama! – dodaje projektni tim.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Poziv na iskazivanje interesa lokalnim stočarima za provedbu ispaše na Dinari

Projektom „Dinara back to LIFE“ provodit će se restauracija travnjaka na području Dinare. Jedan od načina na koji će se restauracija provoditi je kontrolirana ispaša, a u kojoj mjeri i gdje će se provoditi, ovisi o interesu lokalnog stanovništva za sudjelovanje u projektu.

Kroz sljedeće tri godine u projektu „Dinara back to LIFE“ predviđeno je 30.000,00 € novčanih poticaja stočarima te nabava električnih pastira u vrijednosti 8.500,00 €. Navedena sredstva planiramo utrošiti na način da uspostavimo suradnju sa zainteresiranim stočarom/stočarima koji su voljni surađivati s projektnim timom na održavanju površina travnjaka provođenjem kontrolirane ispaše na pašnjacima na Dinari. Projekt vodi Udruga Biom u partnerstvu s Lokalnom akcijskom grupom „Cetinska krajina“, Hrvatskim šumama i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj je projektne aktivnosti, a time i točan način kako će se novac raspodijeliti, koliko god je to moguće prilagoditi stvarnim potrebama i interesu lokalnih stočara ili onih koji to žele postati. Definiranje točnih područja na kojima će se provoditi kontrolirana ispaša ovisi o interesu lokalnih stočara spremnih na potencijalnu suradnju te se zbog toga i objavljuje ovaj poziv.

U ime projektnog tima pozivamo sve koji se već bave ili se žele početi baviti stočarstvom da sudjeluju i iskažu svoj interes. Interes možete iskazati popunjavanjem upitnika (više detalja u nastavku teksta). Vaši odgovori pomoći će  našem projektnom timu u pripremanju plana kontrolirane ispaše i prilagodbi projekta, onoliko koliko je moguće, potrebama na terenu.

Ispašom se planira restaurirati oko 80 ha, u okviru područja iscrtanog na ovoj karti.

U ovoj fazi iz projekta želimo doći do boljeg uvida u postojeće stanje, broj stočara na području, broja onih koji svoja stada vode na ispašu na Dinaru ili planiraju s ispašom započeti tijekom 2021. godine.

Kako sudjelovati:

Potrebno je ispuniti upitnik s nekoliko jednostavnih pitanja i dostaviti ga na našu e-mail: dinarabacktolife@gmail.com ili odgovore popuniti ručno te ih poštom dostaviti na adresu:

 Udruga Biom, Matićeva 12, 21230 Sinj

 ili pozivom na broj telefona 021/274 946 od 8:00-16:00 sati.

Upitnik za iskaz interesa se nalazi ovdje.

Ispunjeni upitnik potrebno je dostaviti najkasnije do 04.12.2020.

Nakon iskazivanja interesa, početkom 2021. biti će objavljen natječaj na koji će se moći prijaviti svi zainteresirani te nakon čega će uslijediti odabir najboljeg ponuđača i sklapanje ugovora o kontroliranoj ispaši.

Provedbu projekta i najavu drugih aktivnosti pratite ovdje na web stranici projekta ili na društvenim mrežama.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Rezultati analize medijskih objava o Dinari u 2019. godini

Analiziranje medijskog sadržaja je neizostavni alat u medijima, a koristi se u procjeni učinkovitosti komunikacije o određenom subjektu, njegovom tonu i drugim obilježjima u javnosti.  Kada se prikupe objave u određenom vremenskom razdoblju o tom subjektu, analizom medijskog publiciteta može se vidjeti u kojoj mjeri je ostvaren cilj njegove komunikacije s medijima i publikom, kakav je sadržaj ili kontekst u kojem se subjekt pojavljivao i slično. Najvažnije, analiza će pomoći u jasnijem stvaranju vlastitog sadržaja, praćenju interesa medija, ali i za otkrivanje promjena u medijskim stavovima u budućnosti.

Jedna od aktivnosti projekta bila je prikupiti medijske objave na temu pojma „Dinara“ koje su objavljene u godini prije početka projekta „Dinara back to LIFE“ (2019.) i analizirati prikupljene podatke. Analiza prikupljenog materijala dati će uvid u medijski prostor o Dinari i značajnim temama bliskim projektu prije njegovog početka te dati smjernice projektnom timu kako provoditi, jačati, ali i prilagoditi komunikaciju projektnih aktivnosti trenutnim medijskim stavovima.

Prikupljanje i analiza medijskog sadržaja o Dinari, znači  pretraživanje medijskih objava na temu zaštite okoliša u projektnom području te njihovu analizu.

Građa za analizu dobivena je pretragom digitalnog arhiva za pojam „Dinara“, a na dobivenim objavama primijenjeni su i dodatni kriteriji koji su poboljšali opseg relevantnog sadržaja. Izostavljene su objave koje spominju pojam ”Dinara”, ali sadržajno nisu vezane uz prirodu i teme projekta.

Što je zabilježila analiza medija?

Ukupno je zabilježeno 69 objava  s pojmom ”Dinara” za vremensko razdoblje od siječnja do prosinca 2019. godine. U prosjeku, mediji su o Dinari objavljivali 6 objava mjesečno.

U dobivenom sadržaju, tematika prikupljenih članaka je najčešće vezana uz kvalitetu života i politiku, ali prevladavaju objave koje promoviraju projekt „Dinara back to LIFE“, najava proglašenja Parka prirode Dinara, održivi turizam i teme vezane uz planinarenje i aktivnosti planinarskih društava, dok značajan broj objava, uglavnom komentara, oštro kritizira plan istraživanja ugljikovodika na području Dinare.

Broj objava po mjesecima u 2019. godini

Najveći broj objava zabilježen je u mjesecu kolovozu (14) kada je predstavljen projekt „Dinara back to LIFE“, ali je i otkriven spomenik Domovini na Dinari. Slijedi mjesec srpanj (12) u kojem se objavio plan o proglašenju područja Dinare kao zaštićenog Parka prirode, a autori najvećeg broja objava su Goran Šimac (tris.com.hr) i Rade Popadić (dalmacijadanas.hr).

Ton objava i zastupljenost tema

Ton objava je dominantno afirmativan (78% ukupnih objava), a zabilježena je samo 1 objava negativnog tona. Mjera za procjenu tona objava (afirmativno, neutralno, negativno) određivala se na način da su afirmativne objave one koje idu u korist Dinare i njezine zaštite, one koje su zagovarale održivi razvoj i turizam i sl. Neutralne objave su uravnotežena izvješća o nekom događaju ili političkoj odluci, bez posebnog zauzimanja strana ili iskazivanja emocija, dok su negativno ocijenjene one objave koje su zagovarale radnje ili razvoj štetan za Dinaru te gledale samo isključivo potencijalnu i kratkoročnu ekonomsku korist bez kritičkog promišljanja o budućnosti, posljedicama i nasljeđu.

Status subjekta i publicitet

Publicitet pojma ”Dinara” u prikupljenim objavama je 86% primaran, što znači da se Dinari davao značajan medijski prostor čiji je sadržaj kvalitetan (što kod sekundarnog publiciteta nije slučaj; subjekt analize se samo spominje, ali se sadržaj njime ne bavi).

Možemo zaključiti da su internetske stranice i portali iskazali interes i popratili Dinaru te projekte vezane uz nju, što je posebno vidljivo u porastu broja objava koje govore o proglašenju Parka prirode, Naturi 2000 i predstavljanju projekta „Dinara Back to LIFE“.

Pozitivno je što pojedini portali, pogotovo lokalno usmjereni, pravovremeno reagiraju i pozivaju javnost na iskazivanje reakcija na projekte koji bi dugoročno mogli imati katastrofalne posljedice, poput istraživanja ugljikovodika na području Dinare.

Istraživanje što je medijska scena zabilježila o Dinari tijekom prošle godine, kakav sadržaj je publika pratila te koliko se prostora otvorilo za teme o kojima se manje pisalo, odlična je prilika projektnom timu u nastavku ostvarenja svojih komunikacijskih ciljeva.

Rezultati analize i cjelokupno izvješće dostupni su na linku.

Kategorije
Novosti

Poruka s Dinare: Čuvajte je kao oči u glavi!

Početkom godine projekt Dinara back to LIFE je predstavio svoj vizualni identitet putem društvenih mreža te zainteresirao domaće stanovništvo i širu javnost za restauracijske i društvene aktivnosti koje će se provoditi na dinarskom području. Zlatni i zeleni tonovi, obris planine i ptice dali su naslutiti kako je riječ o projektu kojim se žele pokrenuti važne promjene za prirodu i društvo od Knina do Trilja. Projekt je većim dijelom sufinanciran sredstvima osiguranim prijavom na natječaj europskog programa LIFE kroz koji Europska unija osigurava sredstva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode.

Ako prođete cestom kroz Ježević srest ćete najmanje dvoje domaćih pastira koji na Ježevićko suhopolje dovode svoje stado na ispašu. Težak i zahtjevan posao, priznat će, ali svakodnevno ih uveseljava. Veće brige tako odu u drugi plan. Većina njih je čula za projekt Dinara back to LIFE na čijoj realizaciji surađuju stručnjaci iz različitih područja, a cilj im je obnoviti i održivo koristiti zarasle travnjake dinarskog područja, ali i osvijestiti važnost i ulogu naše najviše planine i njenih velebnih travnjaka za biološku raznolikost. U projektnom timu su složni, oživjeti Dinaru i očuvati život na njoj moguće je jedino uz suradnju i podršku domaćeg stanovništva.

Dinara je ove godine doživjela medijski bum. Najprije se dogodio nesretni požar, potom je javnosti predstavljen prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara. Baš u to vrijeme, u javnosti se predstavio i projekt obnove, očuvanja i zaštite dinarskih travnjaka kao nositelja ekološke i biološke uravnoteženosti. Iako svjesni koliko je Dinara važna, ljudi često zanemaruju činjenicu da travnjaci ne pružaju samo lijep pogled već su jako vrijedna i svrhovita sastavnica prirodnog ljudskog okoliša. Stariji sigurno pamte kako su ljeti odlazili na stanove te izvodili svoje blago na ispašu. Vjerojatno nisu razmišljali koliko, uz vlastitu korist, doprinose očuvanju bioraznolikosti travnjaka Dinare.

Dinarski travnjaci su pravi raj za ljubitelje i poznavatelje planinskog biljnog svijeta, ali su i dom brojnim ranjivim i ugroženim životinjskim vrstama, posebice pticama koje zarastanjem travnjaka gube svoja prirodna staništa i nestaju s naših prostora.  Razlozi nestanka i zarastanja travnjaka ukorijenjeni su u društveni aspekt te su posljedica dugotrajnih nepovoljnih okolnosti – rata, iseljavanja, odlaska mladog stanovništva, neisplativosti bavljenja poljoprivredom te sustavnog prelaženja radno sposobnog stanovništva iz primarnog sektora djelatnosti u druge. Zapravo, nekadašnji način života na Dinari i tzv. transhumanca najviše je doprinosio očuvanju dinarskih travnjačkih prostranstava, a danas je takav način stočarenja gotovo nestao.

Fotografija: Broj ispitanika prema jedinicama lokalne samouprave

Zapuštanje i zarastanje travnjaka izravna je posljedica napuštanja stočarstva i tradicionalnih načina ispaše blaga. Jasno je stoga da ni u projekt njihove obnove i očuvanja nismo mogli krenuti bez podrške domaćeg stanovništva koje s Dinarom živi iz dana u dan. Kako bi što jasnije približili koncept zaštite prirode i održivog razvoja, potrebno je upoznati domaće stanovništvo s projektom, saslušati njihove stavove, razumjeti ih, ali i uključiti zainteresirane za projektne aktivnosti. 

Tomislav Hudina, voditelj projekta

Osim što su imali priliku sudjelovati u dosadašnjim aktivnostima putem društvenih mreža, početkom ljeta dio domaćeg stanovništva sudjelovao je u ispitivanju stavova i mišljenja o vlastitom doživljaju i potencijalu Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva kao zanimanja, metodama obnove travnjaka, njihovim potrošačkim navikama i slično. Ispitivanje je provedeno u gradovima i općinama koji su obuhvaćeni projektom, a početkom rujna predstavljeni su rezultati ispitivanja, dostupni na poveznici, koji će služiti projektnom timu za prilagodbu nadolazećih aktivnosti.

Fotografija: Dinara back to LIFE

Naravno da nam je Dinara važna, ali…

Domaći će za Dinaru često reći da je majka svih planina, da je drugačija, surova i da jedino oni koji žive s njom i od nje je mogu najbolje razumjeti. Stoga ni ne čudi kako se ispitanici slažu da Dinaru smatraju dijelom svog identiteta, neizostavnom kulturnom baštinom, mjestom za odmor, rekreaciju, punjenje baterija ili pak osjećaju povezanost s njezinim krajolikom. Osim što doprinosi duševnom, fizičkom i duhovnom zdravlju, većinu ispitanika Dinara nadahnjuje i inspirira. Gotovo svi ispitanici slažu se u jednom – Dinaru treba sačuvati za buduće generacije. Domaće stanovništvo se slaže, zadatak institucija i stručnjaka je očuvati Dinaru i raditi na zaštiti prirode. Ipak, da se o zaštiti prirode ne brine na pravi način, pokazuje nepovjerenje u javna tijela kao i relativna skeptičnost prema institucijama Europske unije.

Osim njene zaštite, rekreativnog, sportskog i turističkog potencijala, Dinara ima potencijal prehranjivati i odgajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali važno je raditi. Suhe zime, vjetroviti dani i vrela ljeta te po mnogo čemu jedinstveno prirodno područje, idealno je  za vrijedne ljude koji proizvode vrhunske proizvode; dinarski med, sir i mliječne prerađevine, vino autohtonih sorti, likere i razne pripravke od trava karakteristične za ovaj kraj. Prepoznavanje i važnost geografskog porijekla proizvoda, poštivanje tradicije, čak i osobno poznavanje proizvođača, lokalnom je stanovništvu važno. Domaće proizvode žele vidjeti u trgovinama, na tržnicama i internet prodaji, a za kvalitetan proizvod su spremni dati i kunu više.

Fotografija: Rezultati zadovoljstva ispitanika o ponudi domaćih proizvoda

Iako domaće stanovništvo uglavnom reagira pozitivno na stočarstvo i pčelarstvo, a većina ih smatra isplativim i privlačnim, njima se ipak ne žele baviti. Nedostatak motivacije ili uvjeta, manjak vremena pa i nezanimljivost razlozi su zbog kojih domaće stanovništvo sve više zaobilazi te djelatnosti. Kako bi ih motivirali i pružili podršku u razvijanju vlastitog koncepta ili jačali njihove kapacitete, projekt će nastojati povezivati lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, posebno stočare i pčelare. Osim što će se besplatno moći oglašavati na web stranici projekta, svi zainteresirani koji žele rasti i razvijati se te će imati priliku sudjelovati na edukacijama i učiti kako svoje poslovanje učiniti više održivim.

Kada je riječ o primarnim djelatnostima, ljudima treba dati vjetar u leđa. To je zbilja težak i hvale vrijedan posao. Potencijal proizvodnje na Dinari je velik, a tržište je ‘gladno’ kvalitetnih domaćih proizvoda iza kojih stoji znanje i tradicija. Ispitivanje je pokazalo da ljudi cijene etiketu kvalitete proizvoda, a postotak onih koji razmišljaju započeti sa stočarstvom, pčelarstvom ili ljekovitim biljem, iako malen nas veseli. Njih posebno želimo istaknuti i potaknuti na korak naprijed.

Sven Ratković, LAG ”Cetinska krajina”

Fotografija: Rezultati namjere bavljenja stočarstvom i pčelarstvom

”Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi!’

Ključ velikog bogatstva Dinare upravo je raznolikost njenih staništa. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak tri su različiti tipovi travnjaka. Njihovo sustavno nekorištenje, posebno smanjenje ekstenzivnog stočarstva tj. ispaše, svakim danom Dinaru sve više pretvaraju u neprohodnu šmriku čime gubi specifičnost prirodnih vrijednosti i raznolikosti. To se odražava i na usluge koje priroda pruža besplatno, a čovjek ih koristi. Također, ugrožene su i brojne vrste ovisne o suhim travnjacima koji im pružaju hranu i zaklon. Jednoznamenkaste brojke nekih ptičjih vrsta, poput ćukavice ili vrtne strnadice, vezanih za Dinaru nisu ohrabrujuće, ali pozitivno je što većina ispitanika vidi problem u zarastanju travnjaka te shvaća važnost ovakvog projekta obnove i održavanja u korist Dinare, ali i njihove kvalitete života.

Fotografija: Nika Budagashvili, vrtna strnadica

Koje metode su prihvatljive i najkorisnije u obnovi pojedinih travnjaka, pitanja su na koja će projektni tim uskoro dati odgovore i izraditi smjernice, no ako se pita ispitanike, oni podržavaju ispašu i ručno uklanjanje vegetacije, ali izražavaju negativan stav spram kontroliranog paljenja kojim bi se dinarski travnjaci oslobađali šikare. Ivan Budinski iz Udruge Biom komentirao je kako je ta negativna percepcija njemu dobro poznata i donekle razumljiva.

Ljudi najčešće ne razumiju što znači kontrolirano paljenje, čuju riječ ”paljenje” i odmah su negativni jer razmišljaju o požaru i uništavanju prirode. Većina ljudi, pa tako i većina naših ispitanika, vjerojatno nije upoznata s prednostima kontroliranog paljenja koje se sustavno primjenjuje diljem svijeta. Ljudi su kroz povijest naučili da je vatra (naravno, u kontroliranim uvjetima) dobra. Pratili su kako nastaju požari nakon udara munje, kako ta opožarena zemlja postaje plodnija i kako životinje preferiraju ispašu na tim područjima. Kada govorimo o kontroliranom paljenju s ciljem održavanja dinarskih travnjaka govorimo o paljenju u strogo kontroliranim uvjetima, u suradnji s vatrogascima i uz sve ostale mjere opreza i osiguranja.

Ivan Budinski, Udruga Biom

Fotografija: Rezultati podrške načinima obnove travnjaka

Da je projekt “Dinara back to LIFE” dobro osmišljen pokazuje zadovoljstvo gotovo svih ispitanika uz želje da se njime doprinese revitalizaciji čitavog kraja čiji potencijal je prepoznat, ali samo ga rijetki održivo koriste. Pozitivni komentari i želja ispitanika za biti dio oživljavanja Dinare, na ponos su projektnom timu koji je osim restauracijskih, osmislio i pripremio čitav niz društvenih i edukativnih aktivnosti koje će se odvijati na projektnom području sljedeće tri godine. Domaće stanovništvo uskoro će moći posjetiti izložbu posvećenu životu na Dinari, sudjelovati na besplatnim radionicama, doći na predavanja i informirati se o zaštiti prirode te pratiti istraživanja, rezultate i novosti. U sklopu projekta organizirat će se i volonterski kampovi i akcije, edukacije za vodiče u prirodi te korištenje električnih pastira.

Kada je projekt započeo, dočekan je s oduševljenjem, stoga ni ne čudi kako su kroz anketno ispitivanje nastavljeni pozitivni komentari poput Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi! / Dinara je naše blago! / Samo naprijed, čuvajmo prirodu – ona nadahnjuje. / Svaki projekt očuvanja prirode i poticanja razvoja ovoga kraja je hvalevrijedan, ali uz savjetovanje s domaćim stanovništvom – koji svjedoče koliko je zapravo Dinara važna za domaće stanovništvo te kako svaka pozitivna inicijativa i ideja zaštite i očuvanja prirode, nailazi na potporu i odobravanje lokalne zajednice.

Ovo je prvo Ispitivanje u okviru projekta, čiji nam rezultati služe kao smjernice i polazna su točka za sve naše planirane aktivnosti s lokalnom zajednicom kojoj je u konačnici projekt ”Dinara back to LIFE” namijenjen. Tijekom provedbe projekta nastavit ćemo pratiti zadovoljstvo svih sudionika kako bi projekt bio što uspješnije i kvalitetnije realiziran. Puno smo na terenu, pa i ovim putem pozivamo svih da dođu, upoznaju nas i razmijenimo znanja. Naši ljudi imaju jako puno tradicijskog iskustva koje izrazito cijenimo, tako da je učenje obostrano. Također, po završetku projekta na isti ćemo način ispitati mišljenja stanovnika obuhvaćenih projektnim područjem kako bismo ocijenili jesmo li ispunili očekivanja lokalne zajednice. Svakako, to ne znači da završetkom projekta ”Dinara back to LIFE” prestaje restauracija i održivo, savjesno korištenje dinarskih resursa. Na svima nama je odgovornost za budućnost naše Dinare.

– poruka je projektnog tima

Kategorije
Novosti Uncategorized @hr

Zašto brojimo pčele?

Brojite pčele? Nevjerica i čuđenje svaki put kada nas domaći ljudi sretnu na terenu kada – brojimo pčele. Zašto bi brojali pčele, koje pčele i kako ih uopće brojimo?

Pčele su među kukcima najpoznatiji i najbrojniji oprašivači. Postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive u košnicama, medonosne pčele, a neke su solitarne, odnosno žive same u malim “nastambama” u zemlji ili stablima. Pčele u prirodi traže zaklonjena mjesta za izgradnju košnica kao što su manje spilje ili duplje u stablima. Prije današnjih modernih, drvenih košnica ljudi su nekada košnice izrađivali od šupljih debala tzv. dubara ili dubina, čak su i pleli slamu u stožaste košnice tzv. pletare. Med koji proizvode im prvenstveno služi za vlastitu prehranu i hranjenje ličinki. Voskom oblažu košnice koje su nastale prirodno ili ljudskom rukom, dok propolisom kojeg proizvode i koji ima antibakterijska svojstva, oblažu pukotine košnica i premazuju “zidove”. Pčele proizvode i matičnu mliječ s kojom hrane maticu i odabrane ličinke koje trebaju “odgojiti” u nove matice. Čak i pčelinji otrov kojeg ubrizgavaju kroz žalac u obliku harpuna je stvoren samo za obranu, a upravo zbog svog oblika koji nije najbolje prilagođen koži sisavaca, pa tako i čovjeka, pčela koja nas ubode je osuđena na smrt. Naime, žalac joj zapne u našoj koži koja je potpuno drugačije građe od hitinskog oklopa osa i stršljena kakve imaju njezini prirodni neprijatelji, te ga ne može izvući iz kože bez čupanja unutrašnjosti abdomena, kao što to mogu ose ili stršljeni.

Osim vrsta pčela zanimljive su nam i razne vrste bumbara, srodnih pčelama, dosta robusnijeg tijela i često otporniji na niske temperature. Iako neke vrste također proizvode med sličan pčelinjem, ljudi ih ne uzgajaju zbog meda već kao oprašivače za voće.

Kako procijeniti je li neko stanište dobro za pčele i ima li dovoljno cvatućeg bilja?

Jedan od načina je i prebrojavanje pčela. No, što ako je neko stanište, livada ili planinski travnjak na prvi pogled odlično pokriven cvatućim biljem, ali na njemu nema pčela? Moguće je nekoliko razloga; sušna godina (kao ova), vrlo vjetrovito ili prehladno vrijeme ili jednostavno na tom području nema pčelara s njihovim košnicama. Zbog toga za prebrojavanje biramo lijepe, sunčane dane bez vjetra, a na samom staništu prebrojavamo sve vrste pčela i bumbara. Po dolasku na odabranu lokaciju, unosimo podatke o temperaturi, brzini vjetra u vlažnosti zraka potom odredimo pravocrtnu trasu kojom ćemo se pomicati pokušavajući u obzir uzeti što veći raspon nadmorske visine na ciljanom travnjaku koristeći kvadratno mjerilo 1×1 m kojeg spustimo na označenu GPS točku. Kvadrat ostavljamo i čekamo dvije minute kako bi se pčele i bumbari smirili ili se vratili na plohu, zatim ih brojimo pazeći da ne brojimo druge kukce oprašivače poput muha ili leptira. Na kraju bilježimo 3 najposjećenije cvatuće biljke, upisujemo u dnevnik i tablicu te taj proces ponavljamo na sljedećih 30 točaka. Ovaj proces ponavljamo na sedam odabranih livada na različitim lokacijama i nadmorskim visinama te s različitim stanišnim uvjetima. Brojanje vršimo dva puta u kasno proljeće i ljeto te jedan put u ranu jesen iz razloga što različite vrste cvatu u različito vrijeme. Primjerice, razne vrste majčine dušice cvatu u proljeće i ljeto ili razne vrste vrijeska cvatu u jesen, dok neke biljke ponavljaju cvatnju pa cvatu i u proljeće i u jesen. U jednoj godini tako se odrađuje 21 prebrojavanje pčela na ovaj način.

Kroz projekt je planirano čak 63 prebrojavanja što će nam , uz broj pčela, dati i točnije podatke o stanju cvatnje na raznim staništima. Ove podatke „provlačimo“ kroz koeficijente površine ciljane livade kao i pretpostavku o broju pčela radilica u pčelinjem društvu što nam daje puno bolji podatak o trenutnom broju pčela na toj lokaciji. Što to znači? Ako na nekoj lokaciji prebrojimo velik broj divljih pčela i bumbara, a malen ili nikakav broj medonosnih pčela to će reći da iako je stanište dobro za pčele, pčelari nisu prepoznali lokaciju kao potencijalnu za postavljanje košnica. Drugim riječima, moći ćemo usmjeriti pčelare i predložiti im gdje su najbolja mjesta za postavljanje košnica, a tako bi pčele mogle doprinijeti boljem oprašivanju i širenju cvatućih travnjačkih vrsta biljaka.

Jednostavno je; što je više pčela na dobrim lokacijama, bit će više kukaca oprašivača koji su hrana mnoštvu ptica. Više ptica znači i bogatiji ptičji svijet na Dinari.

Zujanje pčela i pjev ptica na procvalim planinskim livadama, ima li ljepšeg prizora?