Kategorije
Novosti

Dinara je sačuvana priroda – polovica zaštićenog područja pod slabim je ili nikakvim utjecajem čovjeka

Analiza ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja obuhvaćenog projektom Dinara back to LIFE, koje zauzima sve skupa 49.610 hektara, pokazuje da se oko 40% ukupne površine nalazi pod slabim ljudskim utjecajem, dok je 3,5% ukupne površine područja bez izraženog ljudskog utjecaja, što govori da je projektno područje i dalje sačuvana priroda.

Stupanj ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja

Površine koje su bez izraženog ljudskog utjecaja (navedenih 3,5%) su stijene i točila, ekosustavi koji se uglavnom nalaze na teško dostupnim lokalitetima, a površine pod slabim ljudskim utjecajem (40%) su šumski ekosustavi te klekovina bora.

Travnjaci na polovici područja – zahvaljujući čovjeku

Na najvećem dijelu područja, 55% ukupne površine prisutan je umjeren do jak ljudski utjecaj. Riječ je prvenstveno o travnjacima (uključujući i pašnjake), no pod umjerenim do jakim ljudskim utjecajem nalaze se također tekućice i stajaćice te obrađivano zemljište, koje još uvijek, većinom, karakterizira značajan udio prirodne vegetacije. Manje od 0,5% ukupne površine nalazi se pod jakim ili vrlo jakim ljudskim utjecajem – pod jakim ljudskim utjecajem nalaze se vinogradi, koji zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine, dok se pod vrlo jakim ljudskim djelovanjem nalaze samo izgrađena i industrijska područja, odnosno tek 0,35% ukupne površine projektnog područja.

Velika većina projektnog područja su kopneni ekosustavi, dok slatkovodni ekosustavi (površinske tekućice i stajaćice) zauzimaju manje od 0,1%. Od kopnenih ekosustava većina otpada na travnjake – preko 50% ukupne površine projektnog područja. Travnjački ekosustavi obuhvaćaju slabo do umjereno gospodarene travnjake i pašnjake. Visok udio travnjačke vegetacije, naročito u vršnom području, posljedica je tisućljetne prisutnosti čovjeka te ekstenzivnog stočarenja. Pritom dominiraju suhi travnjaci s oko 45% ukupne površine, dok na znatno manjoj površini pridolaze planinski i pretplaninski travnjaci – 8,7% ukupne površine.

Karta ekosustava projektnog područja

Drugi najveći udio kopnenog ekosustava otpada na šume – oko 40% ukupne površine, pri čemu prevladavaju bjelogorične šume s oko 39% ukupne površine. Crnogorične i mješovite šume zauzimaju znatno manje površine (0,7% i 1,4%), pridolaze uglavnom na sjevernom dijelu područja te su većinom vezane uz nešto više nadmorske visine. Razlikujemo također i šumarke, no oni zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine. Od bjelogoričnih šuma, površinom se na projektnom području ističu šume i šikare hrasta medunca, koje zauzimaju niže položaje te se, uglavnom, nalaze u obliku šikara. Pored hrastovih šuma, pridolaze također i šume bukve, no one su većinom razvijene na nešto višim položajima. Pritom se naročito ističu sastojine na blagim sjevernim obroncima Dinare, sjeverno od samog vrha, a koje predstavljaju posljednji ostatak izvornih bukovih šuma koje su nekada na Dinari prekrivale puno veće površine. Od crnogoričnih šuma, na manjim površinama pridolaze šume običnog i crnog bora, u pretplaninskom pojasu i smrekove šume te, mjestimično, nasadi četinjača.

Čovjek zauzeo – tek 0,35% površine

Obrađivano zemljište zauzima tek 1% ukupne površine te je najčešće vezano uz obližnja naselja i znatnim je dijelom danas zapušteno i prepušteno sukcesiji. Izgrađena i industrijska područja zauzimaju svega 172 hektara, odnosno 0,35% ukupne površine područja te obuhvaćaju naselja, prometnu infrastrukturu, gradsko zelenilo, odlagališta otpada, rudokope i gradilišta.

Cijeli znanstveni rad ‘Studija procjene usluga ekosustava za područje projekta „Dinara back to LIFE”’ pročitajte – ovdje.

Kategorije
Novosti

Upitnik o institucionalnom upravljanju travnjacima – za bolju budućnost Dinare

Kvalitetno upravljanje područjem prirodnih dobara jedan je od temelja za budućnost razvoja Dinare, a institucije različitih sektora ključne su kako bi to upravljanje bilo usklađeno i održivo. Kako bismo dobili uvid u način rada te potencijalne prepreke pri provedbi upravljanja, u sklopu Dinara back to LIFE projekta provodimo upitnik o institucionalnom upravljanju područjem suhih travnjaka na Dinari. Time ćemo saznati gdje i mi sami možemo najviše pomoći…

Dinara, a time i njeni travnjaci, sve popularnije su odredište brojnih turista, planinara, ljubitelja prirode i avanturističkih sportova. Zajedno sa stočarima, pčelarima, lovcima, sakupljačima gljiva i ljekovitog bilja, oni čine korisnike suhih travnjaka.

EU prepoznala važnost travnjaka

Budući da su travnjaci važni kako za zaštitu prirode tako i za gospodarske djelatnosti, poput stočarstva, pčelarstva i lovstva, odluke i politike kojima se njima upravlja proizlaze iz različitih institucija nadležnih za pojedina područja.

Suhi travnjaci su prepoznati na razini Europske unije kao staništa koja nestaju i upravo zbog toga su jedan od ciljeva očuvanja u sklopu europske ekološke mreže Natura 2000 koju čini i Dinara. Područje je prepoznato kao vrlo vrijedno i iz kuta zaštite prirode i na nacionalnoj razini tako da je ove godine Dinara proglašena Parkom Prirode te u roku od godine dana očekujemo osnivanje posebne institucije koja će upravljati Parkom – Javne ustanove „Park prirode Dinara“.

Važni i za prirodu i za čovjeka

Uz vrijednost koju travnjaci imaju u pogledu zaštite prirode, oni su i važan resurs za ljudske gospodarske aktivnosti, koje trebaju biti usklađene s potrebama njezine zaštite. Tu se prvenstveno radi o korištenju travnjaka u svrhu stočarstva, pčelarstva i lovstva, gdje je za donošenje politika nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a u provedbi sudjeluju druge institucije, koje se bave poticanjem gospodarskog razvoja ruralnih područja.

Bez kvalitetne i usmjerene institucionalne podrške, korisnici travnjaka stavljeni su u kompleksan sustav u kojem se događaju preklapanja, koja otežavaju i korištenje i očuvanje travnjaka. Potencijalni nedostatak koordiniranog institucionalnog upravljanja travnjacima na projektnom području može biti jedan od važnijih čimbenika koji doprinose i napuštanju zemljišta te uzrokuju smanjenje interesa za korištenjem travnjaka.

Analiza institucionalnog upravljanja provest će se putem upitnika koji je namijenjen ključnim javnim tijelima odgovornim za upravljanje travnjacima u projektnom području koje zahvaća Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, gradove Knin, Vrlika, Sinj i Trilj te općine Civljane, Kijevo, Hrvace i Otok. Osim njih, tu su i institucije iz sektora poljoprivrede i održivog razvoja.

Upravljanje, gospodarenje, mogući konflikti i suradnja

Glavne teme koje kroz upitnik želimo ispitati su: upravljanje i gospodarenje područjem te praćenje uspješnosti ostvarivanja ciljeva, potencijalni konflikt različitih nadležnosti u istom području te komunikacija i suradnja između institucija.

S ciljem doprinosa budućem upravljanju područjem, ali i boljem usmjeravanju naših vlastitih aktivnosti, nadamo se dobrom odazivu institucija, ali i budućoj dugogodišnjoj suradnji u svrhu održivog upravljanja i očuvanja suhih travnjaka Dinare.

Kategorije
Novosti

Suradničko vijeće na Regionalnom dnevniku HTV-a

Novinarka HRT-a Anamarija Škorić posjetila nas je na suradničkom vijeću održanom 14. lipnja u Vrlici gdje je snimila prilog o Vijeću, kao i projektu Dinara back to LIFE, objavljen na Regionalnom dnevniku HRT2.

U prilogu je naglašena važnost očuvanja i obnove travnjaka kao ključnog staništa za bioraznolikost na ovom području. U tu svrhu, kako objašnjava HRT-ova novinarka, potrebno je prvo raskrčiti zarasle pašnjake te na njih dovesti stoku i na tom terenu očistiti pojilišta.

U prilogu je govorio stočar Ivan Ćorić iz Garjaka koji je naveo kako se trenutno nekim pojilištima ne može niti pristupiti jer su potpuno zarasla u šibljike. Biomov savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski naveo je u prilogu uspješnost aktivnosti kontroliranog paljenja provedenog zimus na Vrdovu jer su se na paljenoj plohi za dva mjeseca pojavile vrtne strnadice – jedna od triju ciljnih ptica ovog projekta. Stručnjak za komunikacije na projektu Kruno Bošnjaković naglasio je važnost suradnje s ljudima s ovog područja, što je temeljni razlog za pokretanje Suradničkih vijeća.      

HRT-ov prilog najavljuje i kamp Dinara back to LIFE na kojem će najesen sudjelovati 20 studenata koji će učiti o upravljanju staništima te naučeno provoditi na terenu na Vrličkom Suhopolju.

Prilog je završen dijelom o izložbi „Povratak prirodi“ kojom su okupljene karakteristične fotografije s ovog područja, povezane sa stavovima i razmišljanjima ljudi koji ovdje žive o tome što im Dinara znači.

Za zaokruženiju informaciju, napominjemo da su partneri na projektu Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina te Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Novosti

Učenici iz Hrvaca naučili da više pčela znači – više cvijeća

16 učenika iz Hrvaca sudjelovalo je na Biomovoj radionici na temu “oprašivači” na kojoj su zainteresirani osnovnoškolci učili o važnoj ulozi pčela u oprašivanju, o tome gdje žive i kako možemo pomoći da im povećamo brojnost.

Radionica je otpočela razgovorom o važnosti travnjaka i oprašivača te osobnim iskustvima učenika u uzgoju pčela. Djeca su naučila zašto su pčele važne za prijenos peluda i za oplodnju te su odigrali „igru pčele“ – u ovoj su igri djeca prenosila makete peludnih zrna na makete raznobojnih cvjetova, a za nagradu su s „cvjetova“ skupljala makete nektara i odnosila ih u košnicu.

Djeca i Biomov voditelj radionice su pregledali koliko su dobro uparili nijanse peluda s nijansama cvjetova pa su naučili kako pčele ne znaju s kojeg cvijeta na koji cvijet trebaju prenijeti pelud kako bi došlo do oplodnje, no ako imamo velik broj pčela i ostalih oprašivača daleko je veća šansa da se većina cvjetova oplodi.

U daljnjem razgovoru djeca su doznala kako postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive same, a ne u košnicama, i svoja jajašca polažu u šupljine u trsci ili u drvetu, a neke čak i u procijepe između stijena ili suhozida. Jedan od načina da im pomognemo i povećamo im brojnost jest izrada kućica s unaprijed pripremljenim mjestima na koje mogu leći jajašca. Nakon što su djeca i Biomov voditelj radionice zajednički izradili dvije kućice za kukce, novi dom budućim pčelama postavljen je na dva stabla u škols–kom dvorištu.

Radionica Oprašivači održana je s 16 učenika 2. razreda Osnovne škole Dinka Šimunovića u Hrvacama, učiteljice Nine Bilić, a vodio ju je Tomislav Sotinac, Biomov stručni suradnik za zaštitu prirode.


Kategorije
Novosti

Održana prva Suradnička vijeća – mnoštvo ideja i široka podrška projektu Dinara back to LIFE

U Vrlici i u Sinju početkom ovoga tjedna održani su prvi sastanci Suradničkog vijeća na kojima su predstavnici stočara, lovaca, pčelara, turistički djelatnici, predstavnici lokalne samouoprave i planinarskih društava dobili osnovne informacije o projektu Dinara back to LIFE te predložili ideje koje bi se u ovaj projekt uklopile i obogatile ga. U sklopu sastanaka održana je i tematska izložba ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ na kojoj je izloženo 15 fotografija i razmišljanja podinarskog stanovništa o tome što im Dinara znači.

Zdravko Budimir

Na prvom sastanku, 14. lipnja kod gostoljubivih domaćina iz restorana Ero u Vrlici bilo je 20-ak sudionika, stočari s šireg područja Ježevića, predstavnice turističke zajednica iz Knina i Vrlike, pčelari s vrličkog područja, predstavnici planinarskih društava, kao i mali turistički iznajmljivači.

30.000 eura za stoku i opremu čeka stočare

Koordinator provedbe projekta Dinara back to LIFE Zdravko Budimir predstavio je projekt od njegovih početaka iz 2017. kad je krenulo pisanje projektnog teksta, elemente projekta i njegove ciljeve. Stručna suradnica za zaštitu prirode Ivana Selanec fokusirala se na projektne aktivnosti koje bi mogle biti od koristi dionicima, kao što su restauracija staništa, suhozida i travnjaka.

Predstavnici stočara i turističke zajednice Vrlika

Radom u manjim skupinama na Vijeću gosti su iznosili svoje prijedloge, a velika skupina stočara, većinom s područja Vrlike, iskazala je interes za čiščenje suhozida, te za obnovu pojilišta i bunara, što je i predviđeno projektom Dinara back to LIFE. Stočari su naglasili kako je danas otežano ići visoko na planinu jer nedostaje puteva pa će stočari odabrati staze za koje oni smatraju da ih treba obnoviti, a projektni partneri će sudjelovati u organizaciji akcija obnove. U sklopu projekta predviđen je trošak od 30.000 eura za podršku i poticanje nabavke stoke i druge opreme što će se provesti u nadolazećim mjesecima, a stočari su zainteresirani za nabavku magaraca, no navedeno je da je teško nabaviti i jedno pule, a kamoli više njih.

Edukativna staza za promatranje staništa traži svoje mjesto

U sklopu projekta Dinara back to LIFE na projektnom će području biti oformljena edukativna staza za promatranje staništa, biljaka i ptica, o čemu je bilo govora na radionici o turizmu na sastanku Suradničkog vijeća, a na kojem se razgovaralo o uvrštavanju tura za promatranje prirode i tura za promatranje ptica u turističku ponudu te o mogućnostima edukacija koje bi provodio BIOM vezano uz prepoznavanje ptica, različitih vrsta staništa, prepoznavanja biljnih vrsta, travnjačkih staništa i slično. Kao najveći problem predstavnice Turističkih zajednica Knina i Vrlike navele su nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare. Ova će edukativna staza biti opremljena QR kodovima preko kojih će izletnici i planinari dobiti dodatne informacije o travnatim staništima koja su zaštićena ovim projektom, o zanimljivim biljkama koja nastanjuju to područje te o pticama koje se ondje gnijezde – vrtnoj strnadici, ćukavici i kratkoprstoj ševi – a obnova njihovih staništa je i predviđeni cilj projekta. Staza će biti i digitalizirana pa će kao takva biti dostupna i online.

Planiranje edukativne grassland birdwatching staze

Jedan od sudionika radionice naveo je napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića gdje su još vidljivi ostaci kuća. Predstavnik HPD Zolj iz Kijeva naveo je i lokaciju ilirske gradine na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Spomenut je i problem loše ceste prema Bračevom Docu koji je kao lokacija bitan pčelarima i planinarima, a mogao bi postati i zanimljiva turistička lokacija. Ovi neiskorišteni turistički sadržaji potencijal su za širenje turističke ponude i zanimljivi sadržaj turističkoj zajednici za razvijanje.

Što klimatske promjene čine Dinari?

Na sastanku je sudjelovao i mladi njemački filmaš Manuel Inicker koji snima dokumentarac o utjecanju klimatskih promjena na prirodu općenito, što će predočiti filmom kojeg će početi snimati na Dinari s koje će se spustiti do izvora Krke i uz tok rijeke doći do mora snimajući promjene koje se događaju uslijed klimatskih poremećaja.

Na radionici o edukacijama iskusni pčelari su ponudili svoju pomoć i znanje potencijalnim kolegama u razvijanju posla. Navedena je i potreba izrade turističke ture koja bi obuhvatila lokacije pčelara i stočara, te je naveden primjer dobre praske iz Slovenije gdje je razvijen specifičan segment zdravstvenog turizma – inhalacijskih soba gdje se pomoću dima pčelinjeg voska liječi dišne bolesti. Predloženo je i da se hobističke pčelare potakne na udruživanje kako bi se izbjeglo problem bolesti i nekontrolirane ispaše pčela.

Zimsko kontrolirano paljenje za veću bioraznolikost

Na Suradničkom vijeću u hotelu Alkar u Sinju 30-ak sudionika razgovor je otpočeo osjetljivim pitanjem požara i kontroliranog paljenja. Stručni savjetnik za prirodu Ivan Budinski objasnio je kako zimsko kontrolirano paljenje zapravo potiče bioraznolikost, a šuma nije ugrožena jer je u to doba godine vlažna i ne gori, dok su požari ljeti uglavnom neprirodni, odnosno najčešće su izazvani ljudskom rukom i ostavljaju nemjerljivo veću štetu, a upravo zimsko paljenje sprečava širenje ljetnih požara.

Ivan Budinski

Predstavnik LU Hrvaca predložio je korištenje vode iz Peruče za gašenje i probijanje vatrogasnih puteva na Dinari, što je prijedlog o kojem bi lokalna zajednica trebala razmisliti. Predstavnica Hrvatskih šuma na pitanje o pošumljavanju borom objasnila je kako se pošumljava upravo ovom vrstom jer je autohtona, no dodala je kako će se intenzitet pošumljavanja uvelike smanjiti. Naveden je i problem miniranog područja sjeverozapadno od Vučipolja.

Lovci i planinari već čiste, Biom će pomoći

Na radionici o restauraciju planinari i lovci naveli su potrebu obnove suhozida, što je projektom i predviđeno, s naglaskom da se suhozide obnavlja ondje će ih se koristiti, inače će ponovno zarasti. Planinari i lovci opisali su svoje dosadašnje aktivnosti održavanja staza, čišćenje smeća, uključujući čišćenje iz jama, te čišćenje bunara. Biom je ponudio svoju pomoć u ovim aktivnostima ljudstvom i alatom te je upućen apel da se aktivisti konzultiraju s Biomovim stručnjacima o terminima čišćenja jama kako se ne bi uznemiravalo ptice dok se ondje gnijezde. Naveden je problem onečišćavanja lokvi lešinama, što će se pokušati riješiti postavljanjem foto-zamki, u čemu će tkđ. pomoći partneri ovog projekta.

Ivana Selanec

Na radionici o edukacijama iznesen je poticaj na osnivanje OPG-ova, o čemu se u sklopu projekta može organizirati edukacije zainteresiranima. S obzirom da je ovo područje nedavno proglašeno parkom prirode, očekuje se povećani dolazak izletnika i planinara, a budući da vlasnici OPG-ova nemaju informacije o broju turista koji dolaze, informirat će ih se o brojkama ljudi koji posjećuju područje te će biti utvrđen interes posjetitelja.

Imat ćemo edukativne staze – traže se vodiči

Radionica o turizmu bila je fokusirana na stazu za promatranje travnatih staništa i njenim potencijalima, kao i mogućim lokacijama te na edukaciju vezano uz ovaj novi turistički sadržaj. Naime, u sklopu projekta Dinara back to LIFE bit će organizirane edukativne radionice o travnatim staništima, biljkama i pticama za turističke i planinarske vodiče, a turistička će zajednica u idućim mjesecima ići u komunikaciju sa zainteresiranima za sudjelovanje u ovoj edukaciji. Navedene su moguće lokacije ove staze. Jedna mogućnost je staza preko Vrdova od njegovog istočnog do zapadnog ruba koje je stanište projektnih vrsta te je ovo područje lako dostupno vozilima, a, s obzirom da je riječ o visoravni, staza bi bila kondicijski minimalno zahtjevna. Druga mogućnost je postojeća planinarska staza od Vučipolja do planinarske kuće sv. Jakov, a jedna je i područje između Donjih i Gornjih korita na Kamešnici. U sklopu projekta bit će oformljena jedna staza, a ovim će iskustvom biti postavljeni temelji da turističke zajednica slične ovakve staze postave i na drugim lokacijama.

Izložba i opuštanje

Sastanak Vijeća u krasnom ambijentu Hotela Alkar završio je pregledavanjem izložbe ‘Povratak prirode’ i neformalnim druženjem prisutnih koji su izražavali zadovoljstvo poslušanim i podršku planovima, u kojima će i sami sudjelovati, na što su pozvani i svi drugi zainteresirani.

Razgovor o stazi Vučipolje – pl. kuća sv. Jakov
Vrlika – sudionici i izložba
Sinj – sudionici
Kategorije
Novosti

Biom slavi 15. rođendan u Sinju

Dragi članovi, volonteri i prijatelji,

Petnaesti rođendan Udruga Biom će proslaviti i na području Dinare, u Sinju – pridružite se našim sinjskim Biomovcima u petak 11.6. u 17 sati na imanju BZ Patriot, Dabar 51.

Kroz ovo neformalno druženje bit će priče o gorućim temama na Dinari, o projektima koje provodimo na ovom području, kao što su revitalizacija staništa na širokom području Dinare i očuvanje vlažnih staništa na Vranskom jezeru, dok smo za najmlađe pripremili kreativan sadržaj. Svi su dobrodošli, a najaviti nam se možete i na info@biom.hr.

Od službenog osnutka Bioma prošlo je 15 godina i u tom razdoblju udruga je narasla u organizaciju koja broji čak 35 zaposlenika. Biom je u tom vremenu proveo i preko 300 različitih projekata s ciljem očuvanja bioraznolikosti te postao dio najvećeg svjetskog partnerstva organizacija za zaštitu prirode BirdLife Internationala.

A još smo tako mladi!

Kategorije
Novosti

Prvi sastanci Suradničkog vijeća projekta Dinara back to LIFE – pridružite se!

U Vrlici i u Sinju početkom idućeg tjedna održat će se prvi sastanci Suradničkog vijeća projekta Dinara back to LIFE na koje pozivamo sve zainteresirane građane, predstavnike udruga, društava i institucija koje se žele upoznati s projektom, i kao suradnici biti njegov dio. Sastanak u Vrlici održava se u ponedjeljak 14.6 u restoranu Ero od 18 do 20 sati, dok je sastanak u Sinju dan kasnije, u utorak 15.6., u Hotelu Alkar (18 do 20h).

Osnivanjem Suradničkih vijeća i održavanjem sastanaka želimo okupiti suradnike i druge zainteresirane za temu projekta i pružiti im mogućnost da se u projekt uključe, prate njegovu provedbu, te svojim idejama obogate i daju dodatnu vrijednost projektnim aktivnostima. 

“Dinara back to LIFE” je projekt s ciljem restauracije dinarskih travnjaka zbog njihove važnosti za prirodu i ukupnu biološku raznolikost, a u Suradničko vijeće pozvani su svi zainteresirani za područje i teme projekta – predstavnici lovaca, pčelara, stočara, planinarskih društava, jedinica lokalne samouprave, turistički djelatnici, vlasnici OPG-ova, kao i sva druga zainteresirana javnost. Sastanci Vijeća otvoreni su za sve! 

Na sastancima ćemo predstaviti i putujuću tematsku izložbu fotografija “Povratak prirodi – Dinara back to LIFE”, inspiriranih ljudima s projektnog područja i njihovim riječima. Naime, u svibnju i lipnju 2020. predstavnici projekta Dinara back to LIFE su putem ankete prikupljali stavove i mišljenja javnosti o Dinari i njezinim vrijednostima koje su važne za ljude. Kroz odabir 15 komentara i prikladnih fotografija sažete su zajedničke vrijednosti koje Dinara pruža svima te je svaki od odabranih komentara povezan s pojedinom fotografijom. Cilj izložbe je naglasiti koliko je Dinara važna za prirodu i za ljude te ukazati na ulogu svih nas u očuvanju njezinog prirodnog bogatstva.

Kategorije
Novosti

Obnovljena četiri bunara na Vrdovu!

Na Vrdovu iznad Hrvaca u tijeku su veliki radovi – od šest bunara koje će se obnoviti u sklopu projekta Dinara back to LIFE, završeni su poslovi na obnovi četiri bunara. Bit će obnovljeno sve skupa pet bunara na Vrdovu i jedan u Ruminu, starih između 150 i 200 godina, a koji će do još u daleku budućnost služiti za napajanje stoke. Obnova bunara jedna je od aktivnosti koje ćemo provesti u sklopu projekta Dinara back to LIFE.

Na radovima na Vrdovu, koji su počeli sredinom svibnja i vode ih Hrvatske šume, angažirano je šest radnika pod stručnim vodstom majstora Antonija Jurića. Majstori koji rade na obnovi bunara unajmili su kuću na Vrdovu u kojoj su se do kraja svibnja morali i grijati jer je bilo hladno pa su ložili vatru (Vrdovo je na prosječnih 900 metara nadmorske visine), a morali su i pričekati s radovima jer je zemlja bila vlažna.

Kad su radovi otpočeli, na obnovljenim je bunarima prvo uklonjeno napadalo granje i urušena zemlja, pri čemu su bunari očišćeni ručno, da se ne bi dodatno urušavali. Nakon čišćenja od granja i mulja, te kad se došlo do ilovače, u bunarima su napravljene podložne ploče debljine 12 do 15 cm. Na ploče su posložene vace (kameni komadi uži s vanjske i širi s vanjske strane), slagala se jedna po jedna vaca, bez fugiranja prostora između njih o donjim slojevima bunara jer tuda dotiče voda u bunar. Vace u gornjim slojevima bunara su fugirane, kako bi bunar bio čvršći i stabilniji.

Posao nije gotov – na Vrdovu će majstori još obnoviti Duželića bunar koji je bio pun zemlje, što je očišćeno uz pomoć mašinerije, i trenutno se radi na ponovnoj gradnji bunara, nakon čega se spuštaju na Cetinu gdje će obnoviti Venišicu. Taj će posao biti ponajveći jer je bunar izrovan pa će biti potreban i bager. Na Venišici će biti napravljena i ulazna rampa da stoka može sigurno dolaziti piti. Do kraja lipnja i do početka najvećih vrućina bit će obnovljen i taj, posljednji bunar predviđen za obnovu u ovom projektu.

Kategorije
Novosti

Kontrolirano paljenje – tradicionalna praksa kojoj se vrijedi vratiti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u svrhu održavanja staništa i sprječavanja daljnjeg zarastanja te posljedično gubitka životnog prostora za vrste ovisne o otvorenim staništima uobičajena je metoda koja se koristi u svijetu, a tradicionalno se koristila i u našim krajevima, te se povremeno koristi i danas

Hladno znači sigurno

Sa smanjenjem broja stoke i napuštanjem tradicionalnog stočarstva sve manje je prisutna pa time i manje vidljiva onima koji s njome nisu upoznati pa otud često dolazi i zabrinutost onih koji se s njome nisu ranije susretali.

Smisao kontroliranog paljenja je da se provodi u doba godine kada je hladno te kada je glavnina životinja u hibernaciji negdje u tlu ili ispod kamenja. Provedbom kontroliranog paljenja u hladnom dijelu godine kada je tlo mokro, sprječava se gubitak površinskog sloja tla s humusom koji u ovim situacijama ne izgori. Kod ljetnih požara, za razliku od zimskih, razvijaju se puno više temperature pri čemu izgori površinski sloj tla, ali i puno više životinja koje u tom dijelu godine obitavaju na tim staništima te se ne mogu brzo sakriti.

Lakše rekoloniziranje

Nepobitna je činjenica da će i kontroliranim paljenjem tijekom zime stradati ponešto beskralješnjaka koji prezimljuju u obliku jajašaca ili odraslih jedinki u busenima suhe trave ili ispod lišća, ali upravo paljenjem manjih segmenata zaraslih travnjaka omogućujemo da se ta staništa u proljeće lako rekoloniziraju iz okolnih područja koja nisu bila spaljivana.

Još jedna od prednosti kontroliranog paljenja je i prevencija ili barem usporavanje širenja ljetnih požara jer se na područjima koja su bila kontrolirano paljena tijekom zime vatra značajno sporije širi jer nema toliko gorive mase pa je i to jedna od dobrobiti kontroliranog paljenja.

Kategorije
Novosti

Obnova bunara na Vrdovu – stočarevo blago opet će imati tekućinu zlata vrijednu

Ovog proljeća započela je restauracija bunara na Vrdovu iznad Hrvaca, koje su stočari koristili stotinu do dvjesta godina u kontinuitetu da bi se posljednjih 50 godina povukli i ljudi, a s njima i njihovo blago. Bunari su se urušavali, a zlata vrijedna tekućina postajala je mulj. Jedna od aktivnosti projekta Dinara back to LIFE je restuaracija šest bunara, pet na Vrdovu i jednog u podnožju ove visoravni, a kako bismo – vratili život na Dinaru.

Radovi na obnovi bunara obuhvatit će čišćenje bunara, izvlačenje obrušenog kamenog materijala, razvrstavanje i nabavljanje svog potrebnog materijala, te ponovno zidanje. Obnovom bunara čuvamo tradicionalne i kulturne vrijednosti Vrdova, a ujedno im vraćamo funkciju kako bi ih stočari mogli koristiti za napajanje blaga.

Od šest bunara koje obnavljamo u sklopu projekta Dinara back to LIFE, pet je kružnog oblika, jedino je Džudželića bunar nepravilnog oblika jer je jedini na vrhu brda. Svi su ostali bunari napravljeni u glini u prirodnim depresijama gdje se voda prirodno slijevala i popunjavala bunare. Svi su bunari sagrađeni kamenim „hvacama“, svi osim jednog kružnog su oblika, stari 100 do 150 godina.

Lovrića bunar

Svi bunari koji će se obnoviti u projektu Dinara back to LIFE, osim Venišice, nalaze se na uzvisini Vrdovo. Vezani su uz planinske kuće koje nose nazive po prezimenima ljudi koji su ih napravili i u njima preko ljeta boravili dok su napasali stoku na travnatoj zaravni Vrdovo. Lovrića bunar nalazi se 400 metara zapadno od Lovrića staja, dubok je 4 metra, širok 2,5 metra, okrugao je i otvorenog karaktera – voda se u bunar prirodno skuplja jer se nalazi u prirodnoj depresiji. Sagrađen je prirodnim glinenim materijalom te je obzidan kamenom.

Venišica

Venišica nije bunar u pravom smislu riječi, nego prirodni izvor koji su ljudi obzidali kamenom kako voda ne bi otjecala. Nalazi se kraj naselja Rumin, sjeverno od Cetine kod Hrvaca.

Todića bunar 1

Prvi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se na predjelu Ledinice / Melišice na Vrdovu. Obitelj koja je napravila bunar je prezimena Bulović, a izgrađen je u nizu bunara položenih u smjeru sjever-jug. Kružnog je oblika, u prirodnoj je depresiji, u vodonepropusnom tlu gnjili (glina u lokalnom govoru), a uzidan je kamenim vacama – kamenim blokovima s jednim licem obrađenim. Trenutno je bunar prekriven da stoka ne bi upadala. Prema pričama mještana, neki od ovih bunara se obnavljaju i kontinuirano koriste već 200-300 godina. 

Todića bunar 2

Drugi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se zapravo u nizu triju bunara, udaljenih dva-tri metra jedan od drugog, napravljenih jer je na tom predjelu Vrdova bila velika koncentracija stoke – ovaca, koza, goveda i magaraca. S obzirom na mnoštvo stoke, bila je velika potreba za vodom pa su napravljena tri bunara jer je bilo lakše napraviti tri manja bunara nego jedan ogroman. Pozicija na kojoj su ukopani i uzidani vrlo je pogodna za bunare jer je zemlja glinasta, odnosno vodonepropusna. Ovi su kružni bunari prilično duboki, idu do 4 i pol metra dubine, i svi su napravljeni istom tehnologijom – uzidani kamenim vacama u glinastom tlu u prirodnoj depresiji.

Bulovića bunar

Bulovića bunar nalazi se 500 metara sjeverno od zaseoka Bulovići na Vrdovu, u prirodnoj je depresiji u glinastoj zemlji – gnjili, ozidan je kamenim vacama te je kružnog oblika. Trenutno je u najlošijem stanju od svih šest bunara koje ćemo obnoviti ovim projektom – gotovo je posve urušen. Najvećih je dimenzija od svih bunara koje se obnavlja te ćemo ga nastojati obnoviti u izvornom stanju. Bunar su koristile obitelji Đapić, Bulović i Ezgeta.

Džudželića bunar

Džudželića bunar je na lokaciji Džudželina glavica na Vrdovu, a sagradila ga je obitelj Đapić. Izgrađen je na uzvisini na maloj litici i jedini je bunar koji nije napravljen u prirodnoj depresiji u koju bi se slijevala voda. Prethodno je postojala prirodna kamena škrapa, pa su graditelji ušli u škrapu, popunili pukotine i dobili bunar. Džudželića bunar i danas se koristi jer ondje žive dva brata i dvije sestre koji imaju stado tokom cijele godine.