Kategorije
Novosti

Održan edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE – studenti učili o restauraciji te očistili 28 hektara travnjaka

Ovog rujna započele su restauracijske aktivnosti projekta Dinara back to LIFE, a prva takva aktivnost bila je provedba edukativno-volonterskog kampa, čiji su sudionici učili o restauraciji staništa i održivom upravljanju okolišem te otpočeli s uklanjanjem zarasle vegetacije s dinarskih travnjaka.

Edukativno-volonterski kamp okupio je studente iz cijele Hrvatske, koji su na putu da postanu stručnjaci iz područja biologije, geografije, agronomije, šumarstva i drugih srodnih područja. Osamnaest studenata provelo je dva tjedna, od 5. do 19. rujna u mjestu Ježević, gdje su uz vodstvo projektnog tima stjecali prva iskustva u projektima restauracije staništa.

U 14 dana, studenti su u povoljno stanje doveli 28.8 ha zaraslih travnjaka (karta dolje).

Cilj kampa je bio da studenti u dva tjedna steknu praktična znanja i iskustvo restauracije travnjaka iz prve ruke, ali i da im se kroz edukativni program približi rad institucija uključenih u očuvanje prirode, te upravljanje travnjacima.

Zaraslu vegetaciju šmrike (Juniperus oxycedrus) studenti su uklanjali ručnim alatom, a u videu pogledajte prizor s akcije.

Uz aktivnosti restauracije staništa, za sudionike kampa svakodnevno su organizirane radionice i predavanja na kojima su kolege iz institucija koje se bave planiranjem upravljanja u očuvanju i zaštiti travnjaka predstaviti svoj rad i najvažnije izazove s kojima se susreću.

Studenti su se na predavanjima upoznali sa samim projektom i njegovim ciljevima, s fokusom na restauraciju staništa. Zatim, učili su o konzervacijskoj biologiji, interdisciplinarnoj primjenjenoj znanstvenoj grani čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti, te kako je primjenjujemo na projektu Dinara back to LIFE. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja održalo je predavanje o zaštićenim područjima i ekološkoj mreži Natura 2000 te o ključnim akterima u njihovom upravljanju. Hrvatske šume educirale su studente o gospodarenju šumskim zemljištem na području krša, te su izveli studente na terene koji su opožareni ili pošumljavani, a kako bi im u praksi predočili dio izazova i rješenja.

Luka Škunca, Biom, predavanje o GIS-u

Ministarstvo poljoprivrede održalo je edukaciju o europskim politikama vezanim iz biološku raznolikost i poljoprivredu, LAG Cetinska krajina približio je studentima problematiku i neka rješenja izazova pri korištenju poticaja, dok se predavanje Agronomskog fakulteta bavilo važnošću istraživanja i prikupljanja podataka pri planiranju i  provedbi aktivnosti restauracija, s naglaskom na rezultatima najnovijeg znanstvenog istraživanja o iskoristivosti pašnjaka na Dinari. Studentima je održana i pokazna prezentacija GIS-a te su praktično isprobali program za analiziranje geopodataka.

Edukativno-volonterski kamp zatvoren je akcijom „Zelena čistka“ u kojoj su sudionici kampa restaurirali jedan od zaraslih puteva uz Perućko jezero, te uz mentoriranje volontera i suradnika iz udruge „4 Grada Dragodid“ učili o suhozidnoj gradnji i obnavljali dio oštećenih podzida.

Učenje o restauraciji podzida, i zidanje

Nadamo se da je sudionicima kampa ovo iskustvo bilo vrijedno i da će im pomoći u daljnjem obrazovanju i profesionalnom usmjeravanju.

Na početku restauracije na Ježevičkom Suhopolju
Kategorije
Novosti

Video: Uklanjanje šmrike – mukotrpan, ali vrlo koristan posao

Studenti, volonteri i koordinatori s kampa Dinara back to LIFE početak rujna provode među ostalim, u restauraciji Ježevičkog Suhopolja kako bi ga oslobodili za ptice, sisavce, kukce…

Ježevičko Suhopolje stoljećima je bilo pašnjak na kojem su svoje stanište pronalazile ćukavica (Burhinus oedicnemus) i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla). Međutim, u posljednjih pola stoljeća dolazi do masovnog iseljavanja s ovog područja u nekoliko valova, čime se drastično smanjio i broj stoke u podinarskom području. Zbog izostanka ispaše dolazi do zarastanja pašnjaka, čime ove ptice polako gube stanište.

Ćukavica voli otvorena pustinjska i polupustinjska staništa te svoja jaja, koja su nalik na kamen, leže na tlo, među kamenjem. Kako se sukcesijom travnjak zatvara, tako ćukavica gubi svoje stanište. Upravo se to događa na Ježevičkom Suhopolju – ono je sve zaraslije i time neprivlačno ćukavici. 2019. godine na ovoj lokaciji zabilježena su dva para ćukavica, 2020. godine zabilježen je jedan par, dok ove godine nije zabilježen niti jedan par ovih ptica.

Jedan od ciljeva projekta Dinara back to LIFE je restaurirati Ježevičko Suhopolje kako bi se na njega vratile kratkoprsta ševa i ćukavica. Svaki dan u poslijepodnevnim satima, kad sunce pomalo popusti svoju rujansku snagu, studenti, volonteri i koordinatori upućuju se na ovu suhu zaravan, opremaju se rukavicama i alatom za uklanjanje vegetacije te režu, pile i kopaju smriču. Juniperus je „idealni“ pokrivač tla – raste nisko kao loptasti grm gustog granja i gustih iglica ispod kojeg ne raste trava. Uklanjanjem šmrike s ove lokacije na Ježevičkom Suhopolju dobit ćemo čisti travnjak kao idealno stanište za ćukavicu i kratkoprstu ševu. Posao time, međutim, nije gotov – travnjak treba održavati, što ostaje na stočarima iz Ježevića koji će dovoditi svoje blago na ispašu na ovu lokaciju koja je sada pogodnija i za stoku jer je prisutan veći udio trave te je očišćeni teren bez grmolikog raslinja daleko pregledniji pa je stoku lakše čuvati.

Prva, ključna faza restauriranja se zaokružuje – čišćenje šmrike na 20-ak hektara Ježevičkog Suhopolja privodi se kraju. Vrijedni studenti, uz pomoć koordinatora i volontera, po četiri sata svaki dan pile, režu, kopaju, skupljaju granje na gomile te otvaraju ovaj prostor ne samo za projektne ptice, nego i za ovce, magarce, pčele, skakavce, druge biljke…

Na videu dolje prikazan je ukratko jedan tipičan terenski rad – orezivanja, piljenje, kopanje, skupljanje granja na hrpe. Pogledajte!

Kategorije
Novosti

Predstavljen novi znanstveni rad o Dinari – preduvjet za izradu modela za kartiranje travnjaka

Prošli je tjedan u Vodicama održan 56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja provedenih u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Ovaj je skup najveći znanstveni skup agronomske i srodnih struka u Hrvatskoj, koji ima i međunarodnu dimenziju okupljajući znanstvenike iz Europe i svijeta.

Na simpoziju su ispred projektnog partnera Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet, sudjelovali su prof. dr sc. Josip Leto i doc. Dr sc. Hrvoje Kutnjak te su usmeno izložili jedan cjeloviti znanstveni rad i jedan sažetak u vidu postera.

Cilj rada docenta Kutnjaka i profesora Lete bilo je prikazati mogućnosti procjene relativne produktivnosti suhih kamenjarskih travnjaka područja u podnožju dinarskih planina korištenjem satelitskih snimaka Sentinel-2. Hipoteza ovog rada je da postoji korelacija između travnjačke nadzemne biomase s reprezentativnih ploha travnjaka i vrijednosti NDVI-a (normalizirani razlikovni vegetacijski indeks) što bi bio preduvjet za obračunavanje produktivnosti travnjaka na širem području.

U sklopu programa Copernicus, Europska komisija u suradnji s Europskom svemirskom agencijom osigurala je servis za motrenje Zemlje. Posebnu primjenu za motrenje promjena vegetacije našli su sateliti Sentinel-2A i 2B sa svojim multispektralnim senzorima koji osim visoke prostorne rezolucije od 10 m osiguravaju i visoku temporalnu rezoluciju snimaka svakih 5 dana

Profesori Kutnjak i Leto svojim su radom, prvim korakom u izrađivanju modela kartiranja travnjaka iz podnožja Dinare, utvrdili pravilnost u produktivnosti suhih travnjaka do 500 metara nadmorske visine. Dobivene projekcije sugeriraju da 2946,9 ha spomenutih travnjaka na projektnom području predstavlja godišnji pašni potencijal za oko 646,8 UG (uvjetnih grla stoke), odnosno, izračunata je prosječna produktivnost od 1,00144 t/ha što bi teoretski bilo dovoljno zadovoljenje pašnog opterećenja od za 0,219 UG ha god-1 (kod ovakvih izračuna treba biti oprezan jer i dalje ostaje problem kvalitetne delineacije travnjaka i drugih tipova zemljišnog pokrova putem satelitskih snimaka čija je prostorna rezolucija 10 m pa je detekcija travnjaka u ovom sučaju bila ograničena samo na one travnjake koji nisu u nekom obliku mozaika koji uključuju stijene i drveće s grmljem). Dobivena je korelacija prinos travnjaka i NDVI-a te opisana linearnim modelom y=378×X–89,99 srednje jakosti (R2=0,352) koji je moguće koristiti za kartiranje produktivnog potencijala pašnjaka i predstavlja osnovu za daljnji razvoj i nadogradnju modela za površine sa specifičnostima drugih nadmorskih visina.  

Osim spomenutog rada prezentiran je i sažetak u vidu postera gdje su u širem smislu prezentirani ciljevi i vizija projekta Dinara back to LIFE kao i sažeti presjek svih do sada provedenih istraživanja (od ornitoloških, florističkih i agronomskih), a koja zajednički provode svi partneri na projektu.

Cijeli rad može se pročitati na ovom linku: https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2021/09/Kutnjak.pdf

Profesori su u Vodicama predstavili i plakat koji sažima ovaj projekt.

Kategorije
Novosti

Pčele na Kašetarnici – u Sinju održana radionica o oprašivanju

Kako pčele oprašuju cvjetove i na koji način pravi pelud dođe na pravi cvijet bila je tema radionice za djecu Kukci cvjetoljupci koju je Biom organizirao početkom mjeseca u Gradskom parku Sinj. Radionica je održana u sklopu eko-umjetničke akcije Kašetarnica Sinj, a ovom je prilikom predstavljen i projekt Dinara back to LIFE, kojim obnavljamo travnjake na kojima će se nakon restauracije povećati bioraznolikost, a onda će biti i više biljaka, kao i više kukaca koji bi ih oprašivali.

O ovome smo podučili 15-ak djece i 10-ak odraslih koji su sudjelovali u igri na temu oprašivača. Sudionici igre skupljaju „nektar“ i nose ga u “košnicu” te prebacuju “pelud” s “cvijeta” na “cvijet” te se na kraju  igre pregledava koliko je “peluda” našlo pravi “cvijet”. Svaki cvijet je različitih nijansi, kao i peludna zrnca, pa igrači nekad slučajno pogode pravi cvijet, a ponekad ne, kao i pčele.

Niti pčele ne znaju koji je pelud s kojeg cvijeta jer je njima važan nektar, ali ako pčela ima mnogo i obilaze puno cvjetova raste i vjerojatnost da će pelud s npr. žutog cvijeta doći na cvijet iste vrste, čime djeca shvate oplodnju i oprašivanje biljaka.

Zainteresirani su ovom prilikom mogli kušati pet vrsta meda (vrisak, medun, kesten, dalmatinski cvjetni i bagrem) te su mogli mirisno kušati jastučiće s vriskom, pelinom, majčinom dušicom, lavandom, smiljem i ružmarinom. Radionicu su vodili Biomov stručni suradnik za zaštitu prirode, te Biomova volonterka Doris Sotinac.

Kategorije
Novosti

Započeo kamp Dinara back to LIFE – vraćamo travnjak pticama i stočarima

U Ekološkoj stanici Vrlika započeo je edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE na kojem 18 studenata uči o revitalizaciji prirodnih staništa i naučeno primjenjuje u praksi. Na kampu sudjeluju studenti agronomije, šumarstva, biologije, krajobrazne arhitekture, geografije, ekološke poljoprivrede, geofizike i geologije iz cijele Hrvatske – Vinkovaca, Osijeka, Požege, Đakova, Čakovca, Ivanić Grada, Buzeta, Bribira, Knina, Dubrovnika, Trogira, Kaštela, Splita i Zagreba. Osim studenata, u kampu pod Dinarom sudjeluju i brojni domaći te ESS volonteri, kao i Biomovi koordinatori te predavači iz MINGOR-a, Hrvatskih šuma, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, javnih ustanova za zaštitu prirode, LAG-a Cetinska krajina i drugi.

Uvod u projekt Dinara back to LIFE

Kamp će potrajati dva tjedna, do 19. rujna i u tom će razdoblju budući stručnjaci na području zaštite prirode usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju. Jutra su rezervirana za edukaciju gdje se studentima predstavlja teme važne za planiranje upravljanja. Prvog dana predavanja stručne suradnice za zaštitu prirode Ivane Selanec predstavljen je projekt Dinara kamp to LIFE i projektne aktivnosti u kojima će studenti sudjelovati.

Studenti na predavanju

Drugog dana teoretske nastave studenti su upoznati s konzervacijskom biologijom i njenom primjenom na primjeru projekta Dinara back to LIFE. Studenti će na ovom kampu sudjelovati u projektu konzervacije, što je interdisciplinarna primjenjena znanstvena grana kojoj je cilj očuvanje biološke raznolikosti, odnosno očuvanja raznolikog života na zemlji, temeljeno na prirodoslovnim i društvenim znanstvenim granama. Dinara back to LIFE je konzervacijski projekt koji stremi tome da se prirodu očuva kroz održivo korištenje.

Studenti su prvi dan počeli i s praktičnom nastavom na Ježevičkom Suhopolju gdje će bivši pašnjak veličine 40 hektara očistiti od raslinja i vratiti u prethodno stanje koje je bilo pogodnije stanište za projektne vrste ptica – ćukavicu i kratkoprstu ševu – dok će treća vrsta, vrtna strnadica, svoje stanište pronaći nešto više, na Vrdovu. Nakon što su uz pomoć stručnih suradnika i koordinatora označili granice katastarskih čestica, studenti su prionuli poslu uklanjanja drvenaste vegetacije, prvenstveno šmrike na odabranoj plohi.

Utvrđivanje granica katastarskih čestica

Među ovim vrstama, kako je objasnio Biomov stručni savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski, najveći problem predstavlja šmrika, odnosno juniperus, koji naraste u veliku loptu i onemogućava rast trave. Šmrika je posebna i po tome što je ovca ne jede, dok magaraca nema, stoga su u održavanju ovakvih travnatih staništa, kakva preferiraju nabrojane tri projektne vrste ptica, najbolja kombinirana stada ovaca i magaraca.

Polazak na teren

Dodatna otegotna okolnost pri održavanju pašnjaka, kako je naglasio Budinski, je i od države nametnuta zabrana stočarima da uklanjaju bilo kakve drvenaste biljke s pašnjaka, iako su ih dobili u zakup kao pašnjake, a zbog širenja raslinja polako se pretvaraju u šibljike, odnosno prestaju biti pašnjaci!

Područje Ježevičkog Suhopolja vrlo je pogodno za držanje stoke jer im je vrlo blizu, na udaljenosti od nekoliko stotina metara od naselja, odnosno staja do kojih se brzo i lako dolazi. Dodatna pogodnost je i dostupnost vode, i na Perući i na imanjima koja imaju vodovod.

Posao čišćenja obavlja se alatima pogodnim za ovakvu vrstu posla, ali i sigurnima za baratanje pri radu. Marljivi i dobro raspoloženi studenti su škarama, kratkim i dugim pilama te sjekirama orezivali biljke do tla, koje se takve vjerojatno neće obnoviti, a ako mladice i krenu pojest će ih stoka koju će stočari uskoro dotjerati na svježe obnovljeni pašnjak.

Studenti, volonteri i koordinatori kampa ispred Ekološke stanice Vrlika
Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode
Označavanje granice katastarske čestice
Vladimir Marinko, prijatelj projekta Dinara back to LIFE
Polazak na posao uklanjanja grmlja
Na Ježevičkom Suhopolju, s Dinarom u pozadini
Raslinje se mora sasjeći do tla kako ne bi ponovno raslo
Orezano grmlje skupljamo na hrpe gdje ćemo ga isjeckati
Hrastov ljiljak
Zadovoljstvo obavljenim poslom
Kategorije
Novosti

Edukativna radionica „Kukci cvjetoljupci“ u Sinju – koja je uloga pčela u prirodi?

Za ovogodišnje izdanje ekološko-umjetničkog projekta Kašetarnica, Udruga Biom pripremila je edukativnu radionicu inspiriranu travnjacima i bogatim životom Dinare.

Brojne ptice, pčele, biljke i drugi kukci pronašli su svoj dom upravo na dinarskim travnjacima, a ovom radionicom djeci i odraslima želimo na zanimljiv način i dočarati taj svijet.

Posjetitelji će rješavanjem našega kviza moći naučiti nešto o dinarskim pticama, ali i divljim i medonosnim pčelama te cvatućim biljkama. Djeca će moći s nama zaigrati interaktivnu igru „Kukci cvjetoljupci“ kako bi saznali više o ulozi pčela u prirodi. Također, svi će posjetitelji moći kušati razne pčelinje proizvode, kao i pokušati prepoznati aromatične dinarske biljke prema njihovom mirisu. Nadamo se kako ćete posjetiti Biomov štand i otkriti Dinaru na jedan nov način!

Radionica je dio projekta “Dinara back to LIFE” kojim se restauriraju dinarski travnjaci, istražuju ptice, pčele i druge sastavnice prirode, te promiče njihova važnost.

Radionica “Kukci cvjetoljupci” održava se 1. rujna od 17 do 20 sati u Gradskom parku Sinj. Namijenjena je djeci i mladima.

Raspored ostalih događanja na Kašetarnici možete pogledati ovdje.

Kategorije
Novosti

Kamp Dinara back to LIFE otvara veliki ciklus obnove staništa

Edukativno-volonterski kamp koji počinje 5. rujna i potrajat će dva tjedna u blizini Vrlike otvorit će veliki ciklus restauracijskih aktivnosti u sklopu projekta Dinara back to LIFE kojim idemo prema cilju ovog projekta – obnova i širenje staništa za projektne ptice i travnjake. Odabrani su studenti koji će sudjelovati na kampu – mladi budući stručnjaci studenti su agronomije, šumarstva, krajobrazne arhitekture, biologije, geografije i drugih srodnih smjerova. Odabrani studenti dolaze iz svih krajeva Hrvatske – Istre, Međimurja, Slavonije, Banije, Dalmacije, središnje Hrvatske…

Jutarnju teoretsku nastavu na dvotjednom kampu o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju prirodom provodit će stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, LAG-a Cetinska krajina, kao i Biomovi eksperti. Nakon podnevnog odmora, poslijepodne se ide na terenski rad na kojem će studenti pod kontrolom Biomovih koordinatora čistiti Ježevićko Suhopolje od šmrike i drugog grmlja, a kako bi se bivše travnjake, sada zarasle, vratilo u ranije stanje te time otvorilo prostor za povratak triju projektnih vrsta ptica – ćukavice, kratkoprste ševe i strnadice.

Ježevićko Suhopolje

Na kampu će, osim rada i učenja, biti vremena i za izlete u bližu okolicu – Sinj, Vrliku, okolne planine itd.

Studenti će biti smješteni u Ekološkoj stanici u zaseoku Vučemilovići kod Vrlike, bivšoj osnovnoj školi obnovljenoj prije 10 godina, a koju sad koristi PMF za terensku nastavu. Velika i lijepa zgrada iznad Peruće pruža sve uvjete za ugodan rad, učenje i odmaranje.

Ekološka stanica Vrlika

Organizatori studentima osiguravaju prijevoz iz njihovih mjesta po Hrvatskoj do Vrlike, prijevoz po terenu, hranu i smještaj, potrebne alate i opremu za rad, kao i vodstvo na terenskom radu, te povratak iz Vrlike.

Ovaj edukativno-volonterski kamp početak je velikog ciklusa restauracije koji će uključivati i angažman radnika koji će ručno uklanjati raslinje, zimsko kontrolirano paljenje, te nabavku stoke koja će pašaranjem održavati travnjake. Ambicija projekta je restauracija preko 100 hektara travnjaka.

Dvorište Ekološke stanice

Projekt Dinara back to LIFE, kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina te Udruga Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Novosti

Dinara je zvijezda filmova – ‘Lisice’, ‘Winnetou’, ‘Oprosti za kung fu’ snimani su u ovom fotogeničnom kraju

Osim što čuva bogatu bioraznolikost, Dinara je nadahnuće i filmašima koji su u njenom podnožju snimili neke vrlo upečatljive filmove. Kamenit, krševit i ogoljeni krajolik Podinarja, posebice okolica Ježevića, bio je scenografija za prikaze teškoća života u surovom kraju, za obiteljske drame, serijal o izmišljenom indijanskom poglavici, ali i za ljubavnu komediju. Stariji filmovi podsjećaju na Podinarje kako je izgledalo prije pola stoljeća – s minimalno raslinja i golo. Donosimo pregled tek nekolicine filmova, najpoznatijih, iz raznih faza kinematografije, koji su snimani u podnožju ove filmske zvijezde!

‘Winnetou’ s ljepoticom Dinarom

Njemački film ‘Winnetou i njegov prijatelj Old Firehand’ iz 1966. snimljen je prema motivima iz romana Karla Maya, a govori o poglavici Apača i Old Firehandu koji traže bandu ubojica. Uvodne scene ovog njemačkog westerna snimljene su na Velikom suhopolju kod Ježevića, nastavak filma (od 3. minute do 6:30), snimljene su na Malom suhopolju, sjeverozapadno od Velikog suhopolja. Njemačkom redatelju svidio se i predio jugoistočno od Velikog suhopolja, Modrića glavica-Krčevine kojim zatvara film. Osim njemačkih, u filmu su igrali i hrvatski glumci poput Borisa Dvornika, dok je umjetnički direktor filma bio Vladimir Tadej, koji je ugradio dinarsku scenografiju u priču o indijancima. Cijeli film na YouTube.

‘Lisice’ – posve gol krajolik

‘Lisice’ Krste Papića iz 1969. vrlo često su uvrštene među najbolje filmove hrvatske kinematografije, a kao ključni element metafore o strahu od progona pojavljuje se surov i pust okoliš Dinare. Dobar dio ‘Lisica’ snimljen je na potezu ispod Crvenih grada, u kraju koji je sada posve zarastao u šmriku i oblici se teško prepoznaju. U ovom se filmu vrlo dobro vidi kako je podnožje Dinare izgledalo posve drugačije nego danas, grmlja je bilo puno manje, dok je bjelograbić bio kompletno obršten od koza. Osim krajolika, u filmu su karakteristične sporedne likove odigrali i stanovnici vrličkog kraja. Cijeli film.

‘Oprosti za kung fu’ i ljubavni problemi na dinarskom kršu

Komična drama ‘Oprosti za kung fu’ Ognjena Sviličića iz 2005., u kojoj roditelji traže muža neudanoj trudnoj kćeri, velikim je dijelom snimana u okolici Ježevića te je riječ tkđ. o jednom od hvaljenijih hrvatskih filmova. Film je sniman na potezu između Koljana i Ježevićkog Suhopolja, a sadrži i scenu na autobusnoj stanici Vučemilovići, zaseoku u kojem se će uskoro održati volonterski kamp projekta Dinara back to LIFE. Cijeli film.

‘Sonja i bik’

‘Sonja i bik’ je komedija, prvijenac redateljice Vlatke Vorkapić iz 2012. godine. Osim dijelova filma snimanih u Trogiru i Zagrebu, početak filma ima u pozadini Ježevićko Suhopolje, te je za potrebe snimanja bio instaliran i granični prijelaz na cesti kroz Ježević. Film.

Nakon što provedemo projektne aktivnosti uklanjanja raslinja, projektni tim Dinare se nada da će netko snimiti film, ali dokumentarni, o intenzivnijem povratku ćukavice, kratkoprste ševe i vrtne strnadice na ovo područje kojeg one vole, no s manje šiblja, a više travnjaka. Dotad uživajmo u umjetnosti kojoj je dobrim dijelom doprinijela i Dinara.

Kategorije
Novosti

Požare spriječiti i lakše gasiti – održavanjem mozaika staništa s travnjacima

Neupitno je da se provedbom kontroliranog paljenja u atmosferu ispušta CO2 i drugi plinovi koji nastaju izgaranjem biljne biomase na travnjacima. No, provedbom kontroliranog paljenja ublažavaju se višestruko negativniji utjecaji proljetnih i ljetnih velikih požara koji su nekontrolirani, u kojima izgori često i duboki sloj humusa u kojem je pohranjena znatna količina ugljika, stradaju brojne životinje koje ne mogu brzo pobjeći ili se sakriti te njihova mladunčad ili gnijezda. Kontrolirano paljenje prepoznata je i široko korištena metoda za održavanje travnjaka koja se između ostalog i propisuje u pravilnicima i drugim podzakonskim aktima kao metoda za održavanje pojedinih stanišnih tipova. 

U području Mediterana i Submediterana u kojem se nalazi i naše projektno područje (ali zapravo i cijela hrvatska obala i priobalje) klimatski i okolišni uvjeti su takvi da zapravo uopće nije u pitanju hoće li biti velikih proljetnih i ljetnih nekontroliranih požara već je samo pitanje kad će pojedina ploha izgorjeti. Održavanjem mozaika travnjaka, poljoprivrednih površina, vinograda i maslinika te šikara i šuma također se postiže pozitivan učinak na usporavanje širenja požara i njegovo lakše obuzdavanje u ljetnim mjesecima jer se vatra na travnjaku širi mnogo sporije nego u šumi ili šikari pa se tu daje mala ali važna prednost gasiteljima kako bi obuzdali neželjene požare u ljetnim i proljetnim mjesecima. Nažalost mnogi toga nisu svjesni pa se ubrzo nakon požara s dolaskom prvih jesenskih kiša hrli u akcije sadnje borova na opožarene dijelove koji će prije ili kasnije ponovno biti zahvaćeni požarom i opet će stradati kuće, vozila, vinogradi, maslinici i slično, što bi se moglo znatno lakše prevenirati kada bi se održavao mozaik staništa s travnjacima koji bi dali priliku da se požar lakše ugasi.

Nadalje, koze mogu biti dio rješenja, ali na plohama koje su jače zarasle potrebno je prvo odraditi kontrolirano paljenje ili ručno uklanjanje (ako je teren dovoljno pristupačan) i onda to kombinirati s kozama, ali i drugom stokom poput magaraca te krava i ovaca koje isto hoće pojesti mladice dok ne odrvene. Na taj način postiže se puno bolji i dugotrajniji pozitivni utjecaj na travnjake odnosno zaustavljanje zarastanja i čak vraćanja procesa zarastanja unatrag. Predlaganjem ploha na kojima se planira provesti kontrolirano paljenja uzimamo u obzir i faktor blizine stada koja mogu doći tijekom ispaše na područje koje je bilo kontrolirano paljeno tijekom zime kako bi u proljeće kad se drveće i grmlje krene obnavljati (ono što je samo djelomično izgorjelo) i kad već naraste mlada trava i ostalo zeljasto bilje stoka nastavila posao održavanja travnjaka i zaustavljanja zarastanja.

Kategorije
Novosti

Obilazak terena: Zarastanje travnjaka na Dinari – bez stoke nema budućnosti

Viši predjeli Dinare prekriveni su velikim površinama travnjaka koji su nekad prehranjivali cijelu Dalmaciju tijekom ljeta. Naime, u ljetnim mjesecima u podnožju Dinare travnjaci su već suhi i žuti te više ne pružaju dovoljno hrane za stoku. Stoga se stoka seli na više nadmorske visine gdje se vegetacija kasnije razvija te su na visinama iznad 1000m travnjaci još uvijek zeleni u srpnju i kolovoz. Iako je to višestoljetna praksa prisutna na svim dinarskim planinama, koju su prakticirali svi stočari, na području Dinare danas tek rijetki tjeraju stoku u planine. A bez prisustva stoke i stočara, travnjaci dugoročno ne mogu opstati, bez obzira na površinu koju zauzimaju.

Bukov vrh

Izostankom ispaše polako se mijenja floristički sastav tako da nestaju vrste prilagođene na povremenu ispašu i gaženje, a izostankom utjecaja stočarstva, ubrzava se sukcesija prema šumi. Naime, stočari su nekada redovito nosili sa sobom malu sjekiru kojom su revno uklanjali mala stabalca bora ili šmrike koja bi se pojavila na travnjaku. Time su ponovo oslobodili prostor za razvoj travnjačkih vrsta koje su im bile potrebne za prehranu stoke, te sprečavali širenje šume na travnjake.

Duler

Takva praksa je danas rijetka jer, osim što nedostaje stočara i stoke, na površinama koje se daju u koncesiju za pašarenje (državno zemljište kojim upravljaju Hrvatske šume) više nije dopušteno uklanjanje drvenaste vegetacije, što na visinama iznad 1000m dovodi do brzog širenja vrsta poput crnog bora, kako smo nedavno zabilježili tijekom terenskog obilaska.

Duler – pogled na Bukov vrh

Obišli smo područje od Golubićkog Suvog Polja preko Brezovca i Dulera do Samara i dalje prema vrhu Dinare na kojima nekoliko stočara čuvaju trenutno oko 2000 ovaca, četrdesetak krava i manji broj koza te im je ovo 6. godina da ljeto provode na ovom području. Polja Rađin do i Duler se još redovito kose tijekom srpnja dok se na Brezovcu samo napasa stoka, a na Samaru već dugi niz godina nema redovite ispaše niti košnje. Usprkos trudu te redovnoj košnji i ispaši, na svim poljima se jasno vidi polagano, ali sigurno širenje crnog bora na padinama. Širenje bora je još više izraženo na višim nadmorskim visinama (npr. područje Bukovog vrha) gdje stoka rjeđe pase, a travnjaci se ne kose.

Mladi crni bor

S obzirom da na Dinari dominiraju površine travnjaka koje su u državnom vlasništvu, može se očekivati da će, usprkos uspješnom izdavanju koncesija, ukoliko se mlada stabalca redovito ne uklanjaju, s vremenom neminovno doći do širenja šume na velikom dijelu današnjih travnjačkih površina. U konačnici će navedeno značajno umanjiti površinu dostupnu za ispašu čime će ova područje postajati sve manje atraktivna za dovođenje stoke čime će se zarastanje dodatno ubrzavati. Tada će, bez obzira na ispašu stoke te uložen trud stočara i Hrvatskih šuma, travnjaci sve brže zarastati sve dok se na kraju ne pretvore u šumu, kada će za očuvanje bioraznolikosti povezane uz otvorena travnjačka staništa kao i tradicionalnog načina života te ljetne ispaše u planinama biti kasno.

Tomislav Hudina, voditelj projekta, dvojica dinarskih stočara Petar i Josip, Luka Škunca, stručnjak za GIS, i Hrvoje Kutnjak, stručni suradnik za agronomiju