Kategorija: Novosti

Kategorije
Novosti

Dostupni edukativni materijali

Nizom edukativnih i informativnih materijala krajem godine završili smo projekt Dinara back to LIFE. U želji da već ovog proljeća doživite Dinaru na drugačiji način, predstavljamo vam turistički vodič ”U šetnji Dinarom – krajobraz, kultura i tradicija Dinare” te edukativne i zanimljive kartice ”Upoznajmo svijet dinarskog krša”.

Kako bismo predstavili ljepotu te prirodnu i kulturnu baštinu planine Dinare, za one koji se s njome prvi put susretnu, ali jednako tako i za domaće stanovništvo, izradili smo dvojezični turistički vodič ‘U šetnji Dinarom’. U bogatom i drugačijem turističkom vodiču obuhvatili smo teme iz prirode, bioraznolikosti, vrsta koje se mogu susresti na planini, te važnosti suživota s Dinarom i kulturnog blaga. Uz ovaj vodič, boravak na Dinari za sigurno neće biti samo obična šetnja!

Učenje o prirodi i njenom očuvanju je važno od malih nogu, stoga smo za učitelje, roditelje i sve koji žele saznati više o prirodi koja nas okružuje, pripremili set edukativnih kartica ”Upoznajmo svijet dinarskog krša’. Kartice su zamišljene kao pomoć u interpretaciji prirode kroz teme krša, životinja i njihovih tragova, suživota čovjeka, Dinare i prirode te upoznavanja biljki. Također, kartice prate poučnu stazu na Gljevu, malom mjestu podno Kamešnice. Posebno smo ponosni na ovaj edukativni set budući da je primjenjiv ne samo za Dinaru već i naše druge krške planine.

Svi materijali su dostupni na poveznici, a tiskani primjerak turističkog vodiča i edukativnih kartica možete preuzeti u našem uredu na sinjskoj adresi (Matića 12)  ili u Gradskoj knjižnici Sinj.

Kategorije
Novosti

Smjernice za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima

Iako je projekt završio u studenom prošle godine, zadovoljstvo nam je s vama podijeliti Smjernice za restauraciju  i održivo upravljanje suhim travnjacima.

Dokument obuhvaća naša praktična iskustva provedbe restauracije te upute i pregled procesa provedbe restauracije, a nastao je u suradnji i uz podršku stručnjaka iz različitih područja i struka. Nadamo se da će Smjernice biti zanimljive i korisne, prvenstveno upravljačima zaštićenih područja. 
Preuzmi dokument
Kategorije
Novosti

Vatra na Dinari – prilika za edukaciju

Već nekoliko dana iznad zaseoka Bandić u Vučipolju dohvatio je veliki požar, a dosadašnje procjene ukazuju da je izgorjelo oko 100 hektara površine, uglavnom trave i niskog raslinja.

Obzirom na reakcije i zabrinutost dijela javnosti kada je u pitanju priroda Dinare i njeno očuvanje, osjećamo potrebu javiti se i reći nešto više o utjecaju požara na Dinaru te kako se kontrolirana vatra može uspješno koristiti u upravljanju travnjacima. Ovo je prilika da svi zajedno, još jednom ponovimo rizike i dobrobit kada je u pitanju vatra u prirodi. Iako nije ugodno vidjeti ogromnu vatru kako danima naizgled guta sve pred sobom, vjerujemo da Javna vatrogasna postrojba i DVD Sinj te njihove susjedne kolege imaju situaciju u svojim rukama i znaju najbolje što se događa na terenu.

Prizor požara

Požar vs. kontrolirano paljenje

Iako je projekt ‘Dinara back to LIFE’ u studenom prošle godine završio, kao što smo rekli – mi smo i dalje tu u želji da promoviramo dobre prakse očuvanja i održivog korištenja prostora i prirode Dinare. Jedna od ključnih stvari koje smo i sami provodili, ali i dalje nastojimo promovirati je kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka, u kontroliranim uvjetima, upravo kako bi se spriječili veliki ljetni požari. Za vrijeme trajanja projekta kontrolirano paljenje proveli smo u dva navrata 2021. i 2023. godine te smo surađivali s fantastičnom ekipom vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj. Vjerujemo kako nas nisu zaboravili, znaju za nas i sigurno ćemo im se rado odazvati za bilo koje pitanje ili pomoć.

O požaru koji je buktio 2020. godine na području Dinare smo već pisali ranije i dali svoje komentare i tada smo imali isti stav – ne podržavamo nekontrolirano paljenje. No kada je riječ o kontroliranom paljenju, kao načinu upravljanja prostorom, njega zagovaramo i ono je osmišljeno tako da se poštuju svi korisnici prostora, sva staništa i vrste koje žive na nekom području. Kako bismo osvijestili javnost i pobliže pojasnili što je to uopće kontrolirano paljenje, sva pitanja i moguće nedoumice koje bi vas mogle zanimati i ovoj temi nastojali smo sažeti u tekst 13 pitanja o kontroliranom paljenju (pročitajte ga ovdje), a snimili smo i kratki edukativni film kojeg možete pogledati niže.

U ovom trenutnom slučaju, razumijemo brigu građana za prirodu, planinarska skloništa i privatno vlasništvo, no vjerujemo procjenama i radu vatrogasaca, no što se tiče utjecaja ovog požara na prirodu, iako je vatra nastala u nekontroliranim uvjetima, ipak se ne trebamo pretjerano uzrujavati za prirodu. Naime, u zimskom periodu gore samo suhi vrhovi trave i nisko grmlje, dok drveće ostane uglavnom netaknuto, naročito veći hrastovi. Gorenje u ovo doba godine na prirodu će imati pozitivan učinak zbog čega će travnjaci, kao i brojne druge vrste, profitirati od ove neugodne situacije, u nadi da se vatra neće proširiti u preostale bukove šume ili stare sastojine bora krivulja.

 

Ipak, još jedom apeliramo – nekontrolirana paljenja, odnosno podmetnuti požari nisu način na koji bi se trebalo upravljati travnjacima ili bilo kojim staništem. 

Kategorije
Novosti

Objavili smo Izvješće za javnost (Layman’s report)!

Dizajn bez naslova - 1

U studenom prošle godine uspješno smo završili projekt Dinara back to LIFE. Četiri godine intenzivnog rada, pozitivnih rezultata i naučenih lekcija saželi smo u Izvještaj za javnost (tzv. Layman’s report).

Jednostavnim sadržajem opisali smo zašto i kako smo se uhvatili u koštac s restauracijom zaraslih travnjaka na Dinari ručnim uklanjanjem zarasle vegetacije, kontroliranim paljenjem i usmjerenom ispašom. Rezultate ovih aktivnosti prati i kratki opis njihovog utjecaja na staništa. Ono na što smo najviše ponosni je brojčano ‘nevidljivi’ utjecaj  koji smo postigli na zagovaračkom, odnosno zakonodavnom planu gdje su se, potaknuto aktivnostima i zalaganjem projekta, dogodile promjene u zakonodavnom okviru te će ubuduće biti jednostavnije provoditi projekte koji će biti orijentirani na restauraciju zaraslih travnjaka.

Također, velik dio projekta bio je posvećen radu s lokalnom zajednicom, edukaciji i podizanju svijesti o važnosti i bogatstvu bioraznolikosti travnjaka Dinare, ali i poticanju održivog ruralnog razvoja. U Izvještaju ćete pronaći što smo sve radili zajedno s brojnim volonterima, a u želji da i druge potaknemo na očuvanje dinarskih travnjaka izradili smo niz edukativnih materijala za sve uzraste.

Iako smo projekt priveli kraju, on je samo početak rada na očuvanju dinarskih travnjaka. Kroz četiri godine zajednica nam je pokazala što joj je važno, a projektni tim pokazao je da je obnova travnjaka moguća. Znanje i iskustvo koje smo stekli sigurno će nam pomoći u budućim projektima – ponovo na našoj Dinari, ali i drugim područjima. 

Pročitaj izvještaj
Kategorije
Novosti

Edukativni kratki film o kontroliranom paljenju zaraslih travnjaka

Što je kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka i zašto je to jedina poželjna vatra na Dinari, u novom kratkom edukativnom filmu projekta Dinara back to LIFE govori stručni savjetnik Ivan Budinski.

Kako bismo kontrolirano paljenje kao metodu održavanja travnjaka približili lokalnom stanovništvu i široj javnosti, odlučili smo se upravo o tome snimiti kratki film ”Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari”. Kadrovi su snimani na dijelu Dinare, u području Vrdova, iznad Bitelićke grede, kada smo prije gotovo godinu dana proveli kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka. Također, kao što možete vidjeti, na terenu nismo bili sami. Veliku zahvalnost za nadzor i podršku dugujemo Javnoj vatrogasnoj postrojbi i DVD-u Sinj, ostalim partnerima na projektu i našim volontera.

Paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Ovom metodom za cilj smo imali poboljšanje stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima, s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Za vrijeme trajanja projekta, kroz tri akcije ovom metodom obnovljeno je ukupno 56,7 hektara čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše blaga.

Za one koji žele znati više

Više o provedenom kontroliranom paljenju zaraslih travnjaka u veljači 2023. doznajte ovdje.

Kategorije
Novosti

Transhumanca je UNESCO-va nematerijalna kulturna baština!

Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na jučerašnjem zasjedanju u Kasani u Bocvani proširena višenacionalna nominacija Transhumanca – sezonska seoba stoke upisana je na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Uz Austriju, Grčku i Italiju, koje su pokrenule nominaciju i upisale je 2019. godine, nominaciji su se pridružile Hrvatska, Albanija, Andora, Francuska, Luxembourg, Rumunjska i Španjolska. Poziv Francuske zemljama za proširenje višenacionalne nominacije stigao je 2021. godine, a dio nominacijskog teksta koji se odnosi na Hrvatsku pripremili su etnolozi dr. sc. Lidija Nikočević i Grga Frangeš, u koordinaciji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.

Transhumanca (latinski trans – preko/iza, humus – zemlja/tlo) praksa je sezonske seobe stoke i pastira između nižih predjela i gorskih pašnjaka čiji korijeni vjerojatno sežu u paleolitik, a tijekom prvog stoljeća prije Krista rimskom ekspanzijom dolazi do daljnjeg širenja korištenja pašnjačkih prostora. Srednji vijek je razdoblje geneze vlaške, morlačke populacije koja je nositelj tradicijskih obrazaca transhumance koji su se u fragmentarnim, izmijenjenim i u nekim razdobljima oslabljenim oblicima očuvali do suvremenosti.

O praksi svjedoči nekoliko epigrafskih spomenika te pisanih dokumenata kao što su „Pisani kamen“ i „Dolabelin natpis“ u Gospićkom ugovoru iz 1887. Nominacija se u Hrvatskoj odnosi na sezonsku seobu stoke i pastira na području Dinarskog gorja. Danas se potražnja za tradicijskim proizvodima polako oporavlja u kontekstu izvorne gastronomske i turističke ponude, a ostatke transhumance fragmentarno nalazimo u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.

Očuvanje te vrste stočarstva od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku, kako s aspekta oživljavanja predmetnih područja, prepoznatljivosti identiteta i tradicije, tako i s aspekta bioraznolikosti putem očuvanja planinskih pašnjačkih staništa te gospodarskog iskorištavanja marginalnog planinskog tla.

Uz svjetsku razinu nominacije, na europskoj je razini ruta „Transhumance trail“ dobila certifikat na sjednici Upravnog odbora Proširenog parcijalnog sporazuma o Kulturnim rutama Vijeća Europe u svibnju 2023. godine kao jedina od ukupno osam predloženih ruta. Ruta je pokrenuta u Italiji, a njezine zemlje članice za sada su Albanija, Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Rumunjska i Švedska, uglavnom države koje sudjeluju i u višenacionalnoj nominaciji.

Izvor teksta: Ministarstvo kulture i Medija

Tim povodom, objavljen je i film ”Transhumance, the seasonal droving of livestock” (Transhumanca, sezonska seoba blaga) u kojem se pojavljuje nekoliko kadrova Badnja na Dinari te naši stočari Anđelko Gambrioža i Petar Maglov.

Iznimno nam je drago da je Dinara prepoznata kao jedan od važnih lokalitetima na kojim ase transhumanca zadržala u Europi. Našim radom na projektu Dinara back to LIFE radili smo i sa stočarima na Dinari koji prakticiraju transhumancu te se nadamo se da ćemo i kroz naše buduće projekte uspjeti doprinjeti da se ona zadrži i u budućnosti kao tradicija koja ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti.

Tomislav Hudina, voditelj projekta
Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Potpisan Memorandum o suradnji za očuvanje prirode Dinare

Potpisivanjem Memoranduma o suradnji za očuvanje prirode Dinare obilježen je završetak projekta „Dinara back to LIFE“, koji je započeo u siječnju 2020. godine.

S ciljem očuvanja dinarskih travnjaka i poticanjem održivog razvoja na području Dinare, projekt Dinara back to LIFE postigao je mnogo. Posljednje gotovo četiri godine obnovljeno je više od 700 ha dinarskih travnjaka, 20 bunara i lokvi, kilometri planinskih staza i suhozida, a svoj doprinos dali su brojni dionici. Ostvareni rezultati već sad imaju pozitivan učinak na očuvanje staništa ptica koje ovise o otvorenim dinarskim travnjacima. Osim toga, započeli su i važni zakonodavni procesi koji će pomoći u osiguranju održivosti očuvanja travnjaka u budućnosti.

No kako bi nas priroda Dinare i dalje darivala svojim bogatstvom, potrebno je dugoročno održivo upravljanje njenim prostorom i međusobna suradnja različitih dionika na očuvanju prirode. Upravo zbog toga, nakon višegodišnje demonstracije da je obnova travnjaka Dinare moguća i da su rezultati ostvarivi, projekt Dinara back to LIFE stavio je za cilj naglasiti važnost suradnje institucija iz različitih sektora koje imaju vrlo važnu ulogu u temama upravljanja prirodom, ali i svojim radom utječu na stvaranje pozitivnog okruženja u društvu i daju potporu ruralnom razvoju.

Tim povodom, službeni završetak projekta Dinara back to LIFE obilježen je svečanim potpisivanjem Memoranduma za očuvanje prirode Dinare u kojem su, uz projektne partnere, sudjelovale jedinice lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava te predstavnici javnih ustanova iz obje županije. Činom potpisivanja na taj način se želi osnažiti međusobna suradnja institucija za očuvanje prirode, jačati svijest o važnosti zaštite prirode te promovirati održiv razvoj dinarskog područja.

Na otvaranju svečanosti u Muzeju Sinjske alke, poruku dobrodošlice uputila je direktorica Udruge Biom Ivana Selanec te iskazala zahvalnost za očuvanje bioraznolikosti Dinare, ali i napomenula da je međusobna suradnja i podrška svih potpisnika Memoranduma i ostalih dionika ključna za njenu budućnost. Pozdravnu riječ uputio je i župan Šibensko-kninske županije dr.sc. Marko Jelić koji je iskazao važnost prostora Dinare:

U životu sam imao priliku puno putovati i živjeti u različitim gradovima, ali ništa se ne može usporediti s onim osjećajem kad se ujutro probudim i kroz prozor ugledam Dinaru! Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija su posebice obilježene ovom moćnom planinom, iz koje izviru dvije rijeke koje nam daju vodu, pa samim time i život - Cetina i Krka. Kao i naši preci, i mi ovisimo o Dinari, stoga moramo osvijestiti važnost njezinog očuvanja i zaštite. Zbog sve većeg pritiska turizma na njezine prirodne resurse, potrebno je što prije osnovati Javnu ustanovu Park prirode Dinara, čije bi idealno sjedište bila općini Kijevo.

Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije

Uz župana Šibensko-kninske županije dr. sc. Marka Jelića, svečanosti potpisivanja Memoranduma prisustovali su pročelnica Upravnog odjela za okoliš Splitsko-dalmatinske županije Marija Vuković, gradonačelnik Sinja Miro Bulj, gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić, gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin, te načelniici Općine Kijevo Martin Ercegovac i Općine Hrvace Dinko Bošnjak, kao i ravnateljica Javne ustanove „Priroda“ Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim djelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ Domagoj Lažeta. Izrazitu podršku projektu pružuilo je i Ministarstvo poljoprivrede kroz rad svojih predstavnika unutar savjetodavnog vijeća projekta.

Ciljevi projekta restauracije travnjaka predstavljeni su kroz ”Otvoreni tip staništa – travnjaci’‘ snimljen u drugoj godini projekta kada je započelo ručno uklanjanje drvenaste vegetacije, za vrijeme trajanja velikog volonterskog kampa u kojem je sudjelovalo dvadesetak studenata iz cijele Hrvatske. Kasnije je voditelj projekta Tomislav Hudina predstavio rezultate projekta i naglasio kako je najveći uspjeh, osim obnove travnjaka i stočarske infrastrukture, suradnja sa šesnaest lokalnih stočara te brojnim drugim lokalnim dionicima koji su se uključili u aktivnosti.

Potpisivanje Memoranduma

Memorandum o suradnji za očuvanje prirode Dinare dokument je kojim se želi uistinu očuvati prirodne vrijednosti dinarskog područja. Svi potpisnici Memorandum, jedni prema drugima, ali i prema javnosti, obvezuju se raditi na očuvanju prirode i njenom održivom korištenju. Memorandum obuhvaća sedam točaka s primjerima, odnosno prijedlozima aktivnosti kako doprinijeti;

  • Suradnjom poticati očuvanje održivih tradicijskih praksi i kulturnih vrijednosti područja;
  • Čuvati i obnavljati dijelove tradicionalne infrastrukture vezane uz stočarstvo;
  • Podizati interne kapacitete te razmjenjivati znanje i vještine na temu održivosti i očuvanja bioraznolikosti;
  • Suradnjom i zajedničkim aktivnostima podizati kapacitete i vještine lokalne zajednice za razvoj održivih praksi;
  • Surađivati i međusobno pružati podršku pri izradi planskih i strateških dokumenata da bi se što više uvažile potrebe očuvanja bioraznolikosti;
  • Osigurati razvoj ruralnog područja koji se temelji na uvažavanju prirodnih vrijednosti.
PHOTO (96)
PHOTO (111)
PHOTO (106)
PHOTO (104)
PHOTO (108)
PHOTO (118)
PHOTO (114)
PHOTO (124)
PHOTO (121)
PHOTO (128)
PHOTO (133)
PHOTO (130)
PHOTO (140)
PHOTO (137)

Na pitanje, što se očekuje od potpisinika, voditelj projekta Tomislav Hudina je odgovorio:

- Nadamo se da će imati dalje sluha za slične projekte i inicijative, koji ne moraju biti pokrenuti s naše strane, nego će se možda i oni se sami interesirati da pokrenu nekakve nove suradnje, neke nove projekte, te da što god radili uvijek imaju na umu očuvanje Dinare i tog područja koje je iznimno biološki raznoliko, ali i bogato kulturnim i povijesnim naslijeđem.

Tomislav Hudina, voditelj projekta.

U duhu zajedničkog rada za prirodu Dinare i njene stanovnike, preostalo je samo ponoviti Čuvajte naše blago i dodati komentar kojeg smo već ranije, tijekom anketiranja stanovništva na početku projekta, čuli : ne za nas već za generacije koje dolaze.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Treći kratki film: Čuvari dinarskih pašnjaka

Blago je vrijedilo i čuvalo se, rečenica je kojom započinje treći kratki film Dinara back to LIFE projekta. U nekoliko minuta kadrova Dinare, predstavljena je priča mlade obitelji Totić i životno iskustvo stočara Petra Validžića.

Za njih, dan počinje vrlo rano brigom o brojnom stadu, a ostatak dana se razlikuje po mnogo čemu. Petar je jedan od rijetkih stočara koji još uvijek izvodi svoje blago na planinske pašnjake na Martinovim košarama i okolici, dok Gabrijel i Ivano uz svoje svakodnevne i školske obaveze, pomažu roditeljima održavati obiteljski posao i brinuti za blago.

Iako su generacijski udaljeni, veže ih ljubav prema blagu, učenju i – Dinari.

U nastavku pogledajte njihovu priču u kratkom filmu ”Čuvari dinarskih pašnjaka”.

Ovim putem se još jednom zahvaljujemo obitelji Totić i Petru Validžiću na podršci i sudjelovanju u ovom kratkom filmu.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Posjet predstavnika LIFE programa

Prošli tjedan održan je zajednički posjet projektu Dinara back to LIFE od strane predstavnika Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) i ELMEN EEIG – organizacije koja je odgovorna za praćenje provedbe LIFE projekata.

Pred kraj naših aktivnosti i u susret završetku projekta, posjetili su nas monitor projekta iz ELMEN EEIG-a gosp. Nikica Skroza i projektni savjetnik (project advisor) iz CINEA-e gosp. Joseph van der Stegen kako bi se detaljnije upoznali s provedenim aktivnostima, raspravili o otvorenim pitanjima te uvidjeli naučene lekcije u protekle gotovo četiri godine.

U opuštenoj atmosferi prvog dana posjeta, voditelj projekta predstavio je aktivnosti projekta i dosadašnje ostvarene rezultate te izvijestio o napretku aktivnosti na kojima se još radi. Teme o kojima smo raspravljali zajedno s project advisorom i monitorom odnosile su se na:

  • aktivnosti restauracije travnjaka i njihovu evaluaciju; s posebnim naglaskom na kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka
  • procjenu trenutačnog statusa ciljnih travnjaka i stočarskih aktivnosti,
  • obnovu stočarske infrastrukture; suhozidi, bunari i lokve

Također, razgovaralo se o After LIFE planu, odnosno o tome kako će se započete aktivnosti, inicijative i komunikacija kroz projekt nastaviti i nakon njegovog završetka.

Drugi dan bio je ujedno rezerviran za najzanimljiviji dio posjeta odnosno obilazak područja na kojima su provedene aktivnosti restauracije travnjaka, te infrastrukture vezane za stočarstvo. Projektni tim vrlo je zadovoljan postignutim rezultatima, kao i utjecajem koji je Dinara back to LIFE imao na staništa, ali i na društvo i donositelje odluka.

Jedinstvena je prilika ugostiti predstavnike CINEA-e i osvrnuti se na dosadašnju provedbu projekta. Povratna informacija o provedbi uvijek je dobrodošla za provoditelje projekta, a razmjena iskustva i znanja jako je korisna i za širenje perspektive i šire sagledavanje konteksta. LIFE program je jedan od najboljih instrumenata za zaštitu prirode i daje nam određenu fleksibilnost koja je gotovo pa uvijek potrebna u projektima očuvanja prirode, posebice onim koji traju dulje.

Ovaj posjet donio nam je još jedan dašak pozitivne energije i motivacije da uđemo i u samu završnicu projekta te isporučimo preostale rezultate i organiziramo završna događanja.
Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Preporuke za sadnju bilja i vlastiti doprinos urbanoj bioraznolikosti

Posljednjih godina sve više smo okruženi temama o klimatskim promjenama, porastu masovne gradnje i urbanizacije prostora, čime se smanjuje broj zelenih površina i njihova kvaliteta u urbanim sredinama. Njihovo nestajanje, osim na gubitak raznolikog biljnog i životinjskog svijeta, utječe i na kvalitetu života ljudi. Uz svakodnevno promoviranje održivog načina života, naglašavanju ”povratka” prirodi, ipak se na našu opću dobrobit javlja potreba za poboljšanjem ‘zelenog’ zdravstvenog stanja sredina u kojima živimo.

Okruženi bogatom bioraznolikošću Dinare i u želji za održivom poljoprivredom i pčelarstvom, razboritijim planiranjem i upravljanjem javnim površinama te djelovanjem lokalne zajednice, pravo je vrijeme za dati i svoj doprinos za vrijedne oprašivače i zdraviju urbanu sredinu!

Upravo zbog toga smo kroz projekt Dinara back to LIFE pripremili Studiju o unaprjeđenju urbane bioraznolikosti sadnjom medonosnih biljaka pri uređenju javnih površina koja, osim analize stanja u naseljima podno Dinare, donosi preporuke za odabir vrsta stabala i grmlja te njihovu sadnju. Biljke kojima smo dali na važnosti i preporučamo ih, osim što će obogatiti javne površine, istovremeno će pružiti izvor hrane važnim oprašivačima poput pčela.

Studiju je izradio krajobrazni arhitekt dipl.ing. Igor Belamarić, a obuhvatila je gradove, odnosno općine na području provedbe Dinara back to LIFE projekta; Civljane, Hrvace, Otok, Kijevo, Knin, Sinj, Trilj i Vrliku. Iako je Studija namijenjena jedinicama lokalne samouprave, korisna je i nama, običnim građanima, koji imaju, održavaju ili tek planiraju izgraditi vrt oko svoje kuće. 

Vjerujući kako svatko od nas može učiniti nešto za sredinu u kojoj živi, ali i kako bi potaknuli jedni druge na promišljanje i djelovanje, Studiju smo pojednostavili u kratku i zanimljivu brošuru Kako mogu pomoći urbanoj bioraznolikosti. 

U brošuri je objašnjeno kako svi mi kao obični građani malim promjenama u svojoj okolini možemo doprinijeti očuvanju urbane bioraznolikosti. Osim toga, niz je preporuka biljaka za sadnju, poput kupina, dunjarica, pavitina, dudova i mnogih drugih,  koje će oplemeniti prostor i sačuvati raznolikost i bogatstvo njegove kulturno-prirodne baštine. Također, ukazali smo i na biljke, invazivne vrste, koje osiromašuju prostor i koje nije dobro imati jer predstavljaju prijetnju domaćim vrstama, zdravlju ljudi i sveukupnoj ekonomiji.

Prije planiranja svog vrta, zavirite u besplatnu i svima dostupnu brošuru Kako mogu pomoći urbanoj bioraznolikosti, odaberite svima korisne biljke i zajedno sačuvajmo zdravlje našeg okruženja!

Brošuru možete preuzeti na našim događanjima Udruge Biom i projekta Dinara back to LIFE, u uredu Udruge Biom ili preuzeti PDF verziju na linku:

Preuzmi brošuru

Kontakt za medije i javnost
Melani Glavinić

IMPRESSUM

Udruga BIOM
Čazmanska 2, Zagreb
t. 01/5515-324
e. info@biom.hr 

Područni ured Sinj 
Matića ulica 12, Sinj
t. 021/274 946
e. ured-sinj@biom.hr

Primajte obavijesti o projektu