Iznimno nam je zadovoljstvo najaviti konferenciju projekta “Dinara back to LIFE” pod nazivom “Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima”.
Na konferenciji ćemo okupiti predstavnike iz različitih sektora zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede, jedinica lokalnih samouprava i lokalnih akcijskih grupa, kako bi raspravili uloge i prilike međusektorske suradnje u upravljanju travnjacima. Također, predstavit ćemo “Smjernice za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe projekta restauracije travnjaka.
Konferencija će trajati četiri dana u prostorijama Muzeja Sinjske alke (lokacija na karti) a posljednjeg dana je predviđen posjet području restauracije travnjaka na Dinari. Sudionici će imati priliku uživati u bogatom i vrlo interaktivnom programu.
Prijavite se odmah i osigurajte svoje mjesto na sljedećem linku:
Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Sve sudionike očekuje osiguran ručak. Zajednički izlet posljednjeg dana konferencije nije obavezan. Putovanje i smještaj su na vlastiti trošak.
Za više informacija preuzmite program konferencije:
Početkom veljače proveli smo kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari i tako uspješno nastavili aktivnost koju smo započeli prije dvije godine.
Kontrolirano paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Kako bi upoznali javnost s planom provedbe novog kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari, ali i pojasnili razloge zbog kojih se ovakva aktivnost provodi, sredinom siječnja održali smo predavanje u Sinju. Zainteresiranoj javnosti približili smo kontrolirano paljenje kao način obnove travnjaka na području Dinare u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Naglasili smo kako će nam prikupljeno iskustvo i podaci pomoći u izradi smjernica namijenje institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.
Vrdovo, Bitelićka greda
Ranije iskustvo s provedbe probnog kontroliranog paljenja iz 2021. godine olakšalo je logističku pripremu, a nadzor i podrška Javne vatrogasne postrojbe te DVD-a Sinj, ostalih partnera na projektu te naših volontera omogućilo je provođenje aktivnosti. Povoljni vremenski uvjeti – suho, bez padalina i vjetra pokazali su se već u prvom tjednu veljače stoga smo mogli započeti s kontroliranim paljenjem zaraslih travnjaka na Dinari. Također, važno je naglasiti da se ova aktivnost provodi temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Kontrolirano paljenje uvedeno je u Program gospodarenja temeljem Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Ekološke mreže, koji kontrolirano paljenje propisuje kao mjeru očuvanja za neke stanišne tipove i vrste, između ostaloga i za vrtnu strnadicu i Istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) (Natura 62A0) na kojima radimo u sklopu Dinara back to LIFE projekta.
Kontrolirano paljenje proveli smo na području Vrdova, iznad Bitelićke grede, s ciljem poboljšanja stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Vrtna strnadica (Emberiza hortulana) strogo je zaštićena vrsta ptice koja gubi stanište zbog zarastanja travnjaka a njena prisutnost zabilježena je uglavnom na područjima koja su ranijih godina bila opožarena. Obnovljene su dvije plohe ukupne površine 50 hačime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke. Ovakvu metodu prepoznaje sektor zaštite prirode širom svijeta te se metoda koristi kako bi se održavale površine koje zarastaju, odnosno koje se nalaze u različitim stadijima sukcesije koju je zbog očuvanja odnosno održavanja željenih staništa potrebno usporiti ili zaustaviti.
Prethodno
Sljedeće
Kontrolirano paljenje nije požar
Površine se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi, a velika se pažnja posvećuje i tome da se utjecaj na druge organizme, prvenstveno životinje, svede na minimum. Glavni rizici kod provedbe ove metode su kao i kod bilo kojeg drugog namjernog loženja vatre na otvorenom; prvenstveno, proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj kontroliranog paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju dobrom pripremom, pažljivim izborom površine za paljenje, odabirom povoljnih vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja te te prisustvom dovoljnog broja pripremljenih sudionika u koordinaciji s nadležnom vatrogasnom postrojbom. Kontrolirano paljenje se provodi zimi kada površine imaju znatno manju količinu suhe gorive tvari te se na njima vatra, u slučaju požara, sporije širi što vatrogascima daje priliku lakše kontrolirati požar ako do njega dođe u ljetnom periodu.
Za razliku od kontroliranog paljenja, požari imaju brojne negativne utjecaje na različite organizme i njihova staništa. Obično se događaju u toplijem dijelu godine u uvjetima suše a stanje se pogoršava u slučajevima vjetrovitog vremena. U požarima dolazi često do izgaranja velikih površina uključujući i onih koje želimo očuvati poput šuma, maslinika, vinograda, ali i kuća i gospodarskih zgrada. Osim izgaranja često gotovo cjelokupne biomase na opožarenom području dolazi do uništavanja površinskog sloja tla te tako izgaraju i korijenje i sjemenke biljaka a uglavnom stradava i većina životinja koje su nedovoljno brze ili ne mogu odletjeti. Opožarena područja kasnije su izložena mnogo snažnijoj eroziji tla vjetrom i vodom pogotovo na nagnutim terenima. Valja naglasiti i kako požari ostavljaju mnogo veći ugljični otisak, odnosno njima se oslobađa mnogo veća količina pohranjenog ugljičnog dioksida nego što je to slučaj s kontroliranim paljenjem jer je i količina organske tvari koja izgori u požarima mnogo veća od one koja izgori prilikom kontroliranog paljenja. Iako se i opožarene površine ponovno prije ili kasnije zazelene i vegetacija se ponovno počinje razvijati a dolaze i životinje, taj proces traje mnogo dulje nego u slučaju kontroliranog paljenja. U tom slučaju, već s dolaskom prvih kiša počinje ponovni razvoj vegetacije jer podzemni dijelovi biljaka budu uglavnom neoštećeni.
Kontrolirano paljenje u drugim zemljama
Kontrolirano paljenje je raširena metoda koja se provodi u velikom broju država, od mediteranskih i baltičkih zemalja te Ujedinjenom Kraljevstvu pa sve do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Ujedinom Kraljevstvu se pale travnjaci koji zarastaju u drvenaste vrste, dok Norvežani koriste kontrolirano paljenje na velikim površinama u svrhu održavanja pašnjaka za ovce pri čemu se sprječava zarastanje u kleku i vrijes. U Španjolskoj je kontrolirano paljenje rašireno na različitim staništima u svrhu njihovog održavanja, a u SAD-u se paljenjem sprječava zarastanje prerije u kleku i održava bolja ispaša za divlje biljojede u mozaičnim staništima, npr. hrastovim šumama s proplancima. Također se kontrolirano pali u borovim šumama da bi održavao travnati pokrov u šumi i omogućila obnova borova. Kod mnogih od ovih primjera, inicijalni argument nije bio održavanje staništa već kontrolirano spaljivanje gorive mase (suhe grane, listinac, suha trava, gorive biljne vrste) jer se paljenje u hladnijem dijelu godine pokazalo kao uspješna prevencija i prostorno ograničenje katastrofalnih ljetnih požara. Jednostavno, nakon kontroliranog paljenja zimi, kada izgori samo najgorivija masa, na istim površinama se ljetni požari ne mogu širiti iako je i dalje prisutna goriva masa (humus, borovi i sl.) jer je za iniciranje vatre potrebna baš ta, najgorivija masa. Portugalci su tek nedavno, nakon katastrofalnih požara, oživjeli tradiciju kontroliranog paljenja kao mjeru prevencije ljetnih požara.
Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.
U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodilo samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Nacionalni park Krka ili značajni krajobraz Kamenjak u Istri. Međutim, prvenstveno stočari, ali i poljoprivrednici, i danas paljenje u zimskim mjesecima koriste za održavanje privatnih travnjaka, ali i poljoprivrednog zemljišta koje se privremeno ili trajno ne koristi za proizvodnju što znači da je takva tradicija još prisutna. Nažalost, veliki dio ovih praksi se danas provodi nekontrolirano.
Dosadašnji požari velikih površina na Dinari uništili su staništa kojima će trebati desetljeća ili stoljeća da se obnove i da se u njih vrate vrste koje su tu živjele. Takva ”tradicija” nekontroliranog paljenja više nikada ne bi trebala imati mjesto u modernom upravljanju prostorom, ali i u općenitom odnosu čovjeka i prirode. Najgori primjer su velike površine uništenih starih bukovih šuma u koje se vatra proširila s okolnih travnjaka. Kontrolirano paljenje pak, kao metoda ”oplemenjivanja” i metoda održavanja travnjaka, način je u kojem vatra poštuje sve korisnike prostora, staništa i vrste koji žive na njoj. U tom slučaju se travnjaci održavaju paljenjem, a oni koji provode tu aktivnost dužni su paziti da se vatra ne proširi na šumska ili druga staništa.
Pogledajte kako je izgledala provedba kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari iz naše perspektive.
Dinara je dio mreže zaštićenih područja EU Natura2000 i jasno je definirano koje vrste i staništa su bitna, stoga da bismo ih mogli očuvati trebaju nam razni tipovi travnjaka, šuma i prijelaznih staništa za čije se održavanje koriste različite tehnike a kontrolirano paljenje je jedna od njih. Uz to, prema prirodnom bogatstvu se treba odnositi s velikim poštovanjem, jer ono nije samo za nas već i za buduće generacije.
Prošlog tjedna u Dubrovniku je održan 58. hrvatski i 18. Međunarodni simpozij agronoma te Međunarodnog samita o obnovljivim izvorima energije (INSORE2023) na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika iz 20 zemalja.
Među brojnim radovima, a bilo ih je preko 300, dva sažetka su predstavili djelatnici Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta prof. Kutnjak Hrvoje i Lucija Rajčić. Predstavljeni rezultati istraživanja su proizašlih iz projekta Dinara back to Life.
Lucija Rajčić i prof. Hrvoje Kutnjak
Rad “Procjena krmne vrijednosti travnjaka Dinare na temelju prikupljanja geoprostornih podataka” (Hrvoje Kutnjak, Lucija Rajčić, Ivana Čačić, Josip Leto) je objavljen u Sekciji “Hrana i kvaliteta hrane”U ovom sažetku su po prvi puta predstavljeni rezultati prostorne analize i istraživanja hranidbene krmne vrijednosti travnjaka na području Dinare koji su rezultat istraživanja iz razdoblja 2020-2022 godine. Cilj istraživanja bio je dati doprinos razumijevanja ovisnosti kvalitete krme s pašnjaka obzirom na prostorni položaj i nadmorsku visinu. Geolocirani uzorci biljne mase travnjaka (uz uzorak je zabilježena i koordinata) su prikupljani na širem području Dinare, Troglava i Kamešnice te je laboratorijski analiziran sastav vlakana i proteina korisnih za ishranu stoke, a rezultati su kartirani. Mjerena i je i produktivnost travnjaka gdje je utvrđeno da je prosječna produktivnost travnjaka po jedinici površine na nadmorskim visinama iznad 600 m veća za preko 40 % u odnosu na one niže. Ovi rezultati su značajna kontribucija izradi pašne karte projektnog područja odnosno PP Dinara te mogu dati doprinos izradama smjernica za održivo korištenje travnjaka i poticaj razvoju tog područja
U drugom radu, “Uvid u fenološku dinamiku krških pašnjaka nakon kontroliranog paljenja – studija slučaja s Dinare” (Lucija Rajčić, Josip Leto, Hrvoje Kutnjak) je objavljen u sekciji “Agroekologija, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša”
U ovom sažetku su predstavljeni rezultati kratke analize fenološke dinamike travnjaka na Vrdovu prije i poslije kontroliranog paljenja u veljači 2021. g. U analizi su se koristile vremenske serije NDVI-a, najčešće korišteni vegetacijski indeks koji služi za praćenje fotosintetske aktivnosti biljaka, dobiveni obradom satelitskih snimaka u razdoblju od siječnja 2018. g. do listopada 2022. g.Cilj istraživanja bio je usporediti fenološku dinamiku travnjaka na Vrdovu tijekom nekoliko vegetacijskih sezona prije kontroliranog paljenja (2018., 2019. i 2020.), u vegetacijskoj sezoni kada je izvršeno kontrolirano paljenje (2021.) te u vegetacijskoj sezoni nakon kontroliranog paljenja (2022.).
Rezultati su pokazali da vrijednosti NDVI-ja nakon kontroliranog paljenja nisu bile statistički različite od vrijednosti u sezonama prije kontroliranog paljenja. Ipak, uočen je trend pomaka vrhunca vegetacijske sezone iz srpnja/kolovoza na lipanj kao i povišenje fotosintetske aktivnosti u vrhuncu vegetacijske sezone (najviše vrijednosti NDVI-ja tijekom proučavanog razdoblja izmjerene su u lipnju 2021. g. i lipnju 2022. g.). Za bolje shvaćanje utjecaja kontroliranog paljenja na fenologiju travnjaka trebalo bi provesti opširnije istraživanje koje bi obuhvatilo dugogodišnji period kao i druge čimbenike koji mogu utjecati na izmjereni NDVI (primjerice atmosferski uvjeti, vlaga tla i sl.).
Uzbuđeni smo i sretni što možete pogledati zabilježene kadrove s obnove suhozida, bunara i lokva, ali i doživljaje s prošlogodišnjeg edukativno-volonterskog suhozidnog kampa Ježević 2022.
Koliko je suhozidna gradnja utkana u identitet Dinare, zašto je takav stil gradnje bio stoljećima važan, kako se gradi ”u suho” i što kažu sudionici kampa – pogledajte u ovom videu.
U revitalizaciji dinarskog područja kao održivog mjesta za život i rad, posebno je važno započeti od poljoprivrednika i ulagati u razvoj lokalne proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Jedan od ključnih faktora je da lokalno proizvedena hrana na bliži i autentičniji način, što lakše stigne do lokalnih zadovoljnih kupaca.
U sklopu projekta Dinara back to LIFE prepoznali smo važnost održivog prehrambenog sustava te krećemo s izradom studije ”Ključni koraci u uspostavi kratkih lanaca opskrbe na području Dinare’‘ i trebamo vašu pomoć u prikupljanju informacija.
Foto: Monika Vrgoč
U svrhu što bolje analize postojećeg stanja poljoprivredne proizvodnje i njenog potencijala na području Knina, Sinja, Trilja i Vrlike te općina Hrvace, Kijevo, Otok i Civljane pozivamo sve koji se bave poljoprivredom i stočarstvom na području Dinare da ispune anketni upitnik. Ispuniti mogu svi proizvođači, bilo da im je to primarna ili sekundarna djelatnost, bez obzira imaju li registriran OPG, obrt, firmu ili nisu uopće registrirani kao proizvođači. Upitnik je u potpunosti anoniman i njegovo ispunjavanje traje svega 10 minuta, a prikupljeni podaci će nam pomoći dobiti uvid u stvarno stanje lokalne proizvodnje.
Prikupljanje ovih podataka prvi je korak u izradi studije, a njezinom izradom cilj je kreirati podlogu koju institucije i jedinice lokalne samouprave mogu koristiti u poticanju uspostave kratkih lanaca opskrbe.
Početkom 2023. nastavljaju se nove aktivnosti kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari u svrhu očuvanja bioraznolikosti. One se provode temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti.
Tim povodom pozivaju se svi zainteresirani za temu restauracije travnjaka kontroliranim paljenjem na predavanje ”Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari” koje će se održati 13. siječnja 2023. godine u 17:00 sati u zgradi Palacine (Ul. Andrije Kačića Miošića 5, Sinj).
Na predavanju će se predstaviti plan provedbe, pojasniti razlozi zbog kojih se aktivnost provodi te dati odgovore na pitanja građana. Kontrolirano paljenje provest će se početkom 2023. godine, kada je mogućnost proširenja vatre izvan područja koja su određena za kontrolirano paljenje minimalna, i provest će se u suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom Sinj, čime se jamči sigurna provedba i nadzor.
Planirano kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka dio je i projekta “Dinara back to LIFE” kojem je jedan od glavnih ciljeva obnova travnjaka na području Dinare. Testirajući različite tehnike uklanjanja vegetacije kojom travnjaci zarastaju, projektni tim prikupit će iskustvo i podatke, te temeljem njih izraditi smjernice namijenjene institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.
Više informacija o projektu i planiranim aktivnostima građani mogu pronaći ovoj web stranici ili putem emaila dinarabacktolife@gmail.com
Kao i 2021. godine na suradničkom vijeću okupili smo sudionike da bi im predstavili što smo sve ostvarili i kako nam oni u tome doprinose, te od njih prikupili mišljenja o tome što je bilo dobro a što loše u dosadašnjoj provedbi.
U kijevskoj dvorani dobrodošlicu nam je uputio načelnik općine Martin Ercegovac te je još jednom izrazio zadovoljstvo i pružio podršku projektu. Naglasio je važnost okupljenih stočara, te njihov trud i napor kojeg ulažu u svoj svakodnevni rad sa stadom te im zahvalio na svemu što čine za dobrobit zajednice.
Iako smo kroz projekt upoznali vrijedne stočare, nismo propustili priliku prisjetiti se prvog zajedničkog sastanka prije dvije godine kada je vizija naše suradnje bila još u povojima. Tada su pažljivo i s dozom opreza slušali o budućim aktivnostima u projektu te kako oni mogu doprinijeti našem radu i promjenama na Dinari. Danas nam je bilo drago osjetiti njihovo zadovoljstvo i čuti riječi kako nismo zakazali.
Bilo je zanimljivo na karti i fotografijama vidjeti rezultate dosadašnjih aktivnosti obnove travnjaka, i lokacije travnjaka koje prisutni stočari napasuju. Takve očišćene i prostrane travnjačke površine važno su stanište za vrste ptica koje tu žive i gnijezde
Osvrnuli smo se i na negativan utjecaj koje ljudske aktivnosti mogu imati na vrste koje nastanjuju naše travnjake. Projekt ulaže jako velik ljudski i administrativni napor kako bi se zarasli travnjaci, lokve i bunari vratili u povoljno stanje, a pred nama je i izazov da educiramo sve dionike o aktivnostima koje su štetne za prirodu i zagovaramo da se one ne događaju.
Koje su novosti u 2023. godini?
U sljedećoj godini plan je nabaviti električne pastire, zvučne ogrlice te električne škare za šišanje ovaca, koji će stočarima pomoći u zadaćama. Takvo saznanje je ugodno iznenadilo okupljenje te vjeruju kako će im ta oprema sigurno biti na korist.
Također, udruga Biom je započela s provedbom projekta obnove i očuvanja malih slatkovodnih ekosustava krških planina u sklopu kojeg će se upravo na Dinari kartirati vodena tijela, te stvarati preduvjeti za njihovu obnovu.
Dodatno zanimanje privukla je tema o mogućnostima korištenja vune. Projektni tim se povezao s proizvođačem eko vunenih peleta koji se koriste kao hrana za biljke, te rade na tome da se organizira susret gdje će proizvođač predstaviti svoju ideju i mogućnosti suradnje sa stočarima pod Dinarom.
U ugodnoj atmosferi i mini domjenku, pogledali smo prvi kratki film projekta o obnovi travnjaka. Neki od prisutnih stočara sudjelovali su u snimanju pa je doživljaj bio još snažniji. Sa stočarima su se upoznali Mario i Ivan, naši vrijedni radnici, koji svakodnevno obilaze Dinaru i ručno uklanjanju zaraslu vegetaciju. Svi su se složili kako Dinara izgleda moćno na filmskom platnu. Tijekom susreta, pridružila nam se članica Udruge mladih Kolarica iz Kijeva te predstavila autohtone proizvode koje izrađuju.
Iako Dinaru čeka još puno posla,put kojim projekt, stočari ali i suradnja sa svima koji joj žele dobro, čini se da ide u dobrom smjeru. Jedni drugima smo velika podrška i vjetar u leđa. Vidjeti živu Dinaru u očima njenih domaćina nije teško, ma kako njihov svakodnevni posao bio zahtjevan.
Prethodno
Sljedeće
Posebno je pohvalno i važno što ste nas okupili sve ovdje, međusobno nas upoznali. Puno znači kada znaš još nekog i s kim možeš podijeliti dobro i loše, tko ti može uskočiti, donijeti nešto, pomoći... – zaključio je stočar Radić i dodao kako bi dio problema oko ispaše na višim predijelima riješio put kroz Dinaru.
Na zajednički izlet otisnuli smo se s našim partnerima Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama i LAG-om Cetinska krajina a pridružili su nam se i partneri s drugog projekta Still Water Revival. U moru traganja odabrali smo projekt započet u siječnju ove godine, LIFE Resque Alpyr, koji djeluje na području Alpa i Pireneja, a domaćin našeg posjeta bio je Biološki fakultet Sveučilišta u Barceloni.
Iz zaleđa Barcelone put je vodio prema Pirenejima. Nama koji smo usko vezani s Dinarom, otvorili su se vizualno donekle slični planinski vidici. Cesta uz umjetno jezero Panta de Sant Antoni koje se poput našeg Perućkog jezera stisnulo između planina vodi nas prema mjestu Sort. Šarmantno mjesto smješteno u planinama uz rijeku Noguera Pallaresa i bit će nam polazište za obilazak Pireneja sljedećih nekoliko dana. Inače, Sort na katalonskom znači sreću (imati sreću) pa zbog svog naziva privlači velik broj posjetitelja. Smatra se da igračima lutrije donosi sreću, pa se zato gradić može pohvaliti i s neubičajeno velikim brojem dobitnika lutrije. Gotovo 60% naselja na ovom dijelu Pirineja bavi se turizmom preko ljeta i zimi (skijanje).
Izlet na Pla Muntaner and Comes de Rubió
Domaćini s Fakulteta biologije, skupa sa stručnjacima Nacionalnog parka Aigüestortes i Estany de Sant Maurici proveli su nas planinskim pašnjacima na kojima se sa zarastanjem bore ručnim uklanjanjem drvenaste vegetacije i paljenjem. Kod njih, zarastanje pašnjaka događa se zbog smanjenja brojnosti blaga, ali i zbog prelaska pastira s tradicionalnih praksi i držanja velikog broja ovaca i koza na sve intenzivniji uzgoj krava. Na nekim mjestima postoji prevelik pritisak broja stoke koja polako uništava površine gaženjem i izmetom, što za posljedicu ima nestanak interesantnih vrsta poput biljaka mesožderki. U obilasku smo vidjeli nekoliko autohtonih krava i konja, a cijelo područje napasuju četiri lokalna stočara.
Zanimljivo kod tih travnjaka je što su to tzv. komunalni ili zajednički pašnjaci – nisu privatni ni državni. Oni su u Europi jedinstveni po tome što pravo na napasivanje, ali i na sudjelovanje u njihovom upravljanju imaju samo oni stočari koji uistinu i žive u tom mjestu. Živjeti znači zbilja živjeti cijelu godinu, a ne imati vikendicu ili boraviti neko vrijeme. Oni koji se klasificiraju da tu žive, izrađuju plan upravljanja/korištenja tih travnjaka koji traje jednu godinu, a plan im pomaže raditi stručni šumar. Stočari uglavnom imaju konje i krave, a kako nema vukova, ta stoka praktički boravi na otvorenom bez pastira. Uz poticaje iz Zajedničke poljoprivredne politike, Park prirode također dodatnim novčanim sredstvima potiče stočare.
Izlet na jezero Muntanyó d’Àrreu
Drugi problem s kojim se sreću je eutrifikacija, laički rečeno povećanje dostupnosti hrane što dovodi do zamuljivanja planinskih glacijalnih jezera organskom masom. Za razliku od našeg krša na kojem se voda teško zadržava, pirinejska jezera su drugačija. Dok su u kršu lokve važne točke napajališta, na Pirenejima im pristupaju drugačije, jer nemaju problem s vodom za napajanje stoke.
Ova nekad bistra planinska jezera, dom vodenjacima i vretencima, ljudskim utjecajem su postali i dom raznim vrstama riba poput malenih bjelica ili više vrsta pastrva. Neke od tih riba su unešene i prije više stotina godina ili nisu prirodno naseljavala jezera na tim visinama. Uz njih, važan čimbenik je i stoka koja fertilizira jezero svojim prisustvom, što sve dovodi do zamuljivanja jezera, promjene ekosustava te nestanka jednog dijela flore i faune. Jedan od načina vraćanja jezera u prirodno stanje je izlovljavanje riba od strane podugovorenih lokalnih ribiča, ali i blokiranje pristupa stoke jezerima. Kod njih, takva aktivnost neće imati loš utjecaj na stočarstvo jer domaće, ali i divlje životinje lako pronađu vodu koja je dostupna cijele godine na stotinama potoka i riječica kojima su ispresijecale ovu prekrasnu planinu.
Naši domaćini su do sada uspješno radili na dva LIFE projekta. U prvom testnom su razrađivali metodologiju eradikacije ribe te ispitivali je li ona u potpunosti moguća, ali i kako provoditi monitoring jezera. Nakon tog su kroz drugi LIFE krenuli aktivno raditi na daljnoj eradikaciji određenog broja jezera. Odlazak na Pirineje i upozavanje ovih projekata, učinio nas je bogatijima za novo iskustvo. Iako su primarno naši projekti i zadaci drugačiji od španjolskih, otvorilo nam je nove perspektive o očuvanju prirode i vjerujemo da je svatko za sebe pronašao koristan sadržaj kojeg će moći koristiti u budućnosti.
Nakon obilazaka planinskih jezera, uz razmjenu dojmova i iskustava s našim domaćinima, na putu ka aerodromu, vraćamo se kroz šume u kojima se izmjenjuju breze, planinski borovi ali i stabla lješnjaka, a cvatući rododendroni na čudan način uokviruju naše doživljaje s Pireneja.
Uživajte u galeriji!
Prethodno
Sljedeće
Ukratko o LIFE Resque Alpyr
Specifične vodene vrste i staništa (jezera, močvare i livade) planinskih područja Alpa i Pirineja imaju „nepovoljan/neadekvatan” status očuvanosti jer su bile podvrgnute dugotrajnim i značajnim antropogenim promjenama, poput proliferacije invazivnih vrsta riba, prekomjerne ispaše ili gaženja od strane stoke. Nedavno su se pošumljavanje močvara i napuštanje zemljišta pojavili kao dodatni problemi očuvanja planinskih područja. Projekt LIFE RESQUE ALPYR radi na rješenju za neke od najvažnijih ekoloških prijetnji visokim planinskim jezerima i vodenim staništima. Projektni tim ima za cilj iskorijeniti strane vrste riba u vodenim tijelima, poboljšati upravljanje stokom i kontrolirati pošumljavanje. Konkretno, cilj je poboljšati status očuvanosti 11 staništa od interesa za zajednicu u 4 Natura2000 područja koja se nalaze u španjolskim Pirenejima i talijanskim Alpama.
Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima
Iznimno nam je zadovoljstvo najaviti konferenciju projekta “Dinara back to LIFE” pod nazivom “Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima”.
Zabilježite datum! Konferenciju planiramo od 21. do 24. ožujka, 2023., a mjesto održavanja bit će u Sinju.
Cilj nam je okupiti dionike i suradnike iz sektora zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede, jedinica lokalnih samouprava i lokalnih akcijskih grupa, kako bi raspravili uloge i prilike međusektorske suradnje u upravljanju travnjacima.
Na konferenciji će projektni tim predstaviti “Smjernice za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe restauracije travnjaka. Smjernice su namijenjene institucijama koje su uključene u upravljanje i planiranje upravljanja travnjacima, te se nadamo da će preporuke na temelju stečenog iskustva uistinu i biti koristan resurs.
Naš tim intenzivno radi na pripremi programa i logistike konferencije. Na vaš mail poslat ćemo i službenu pozivnicu, a dovršetak programa i otvaranje prijavnica za konferenciju očekujemo u siječnju 2023.
U sklopu projekta DinAlpConnect, naši volonteri Europskih snaga solidarnosti i djelatnici Parka prirode Učka sredinom studenog su se uključili u seobu stada ovaca na Učki. S učkarskim pastirima, uputili su se iz sela Mala Učka prema prenoćištu u Potpićnu, odakle su pastiri sljedeći dan nastavili put prema zimištu na jugu istarskog poluotoka.
Transhumanca ili transhumantno stočarstvo je obrazac polunomadskog življenja, odnosno sezonska kretanja ljudi i njihove stoke između planinskih područja (pašnjaka) u toplijem dijelu godine i nizinskih područja (pašnjaka) u hladnijem dijelu godine. Transhumanca je u prošlosti bila karakteristična za Sredozemlje, a posljednjih desetljeća je potisnuta ili gotovo nestala, što je uzrok izrazitih promjena u krajoliku; pašnjaci zarastaju, preuzima ih grmlje i šuma, lokve se pune muljem, nestaje krajobrazno i biološko bogatstvo. Iznimku predstavlja područje ljetnog planinskog obitavališta ovčjeg stada obitelji Maliki, u selu Mala Učka. Članovi obitelji Maliki, danas su najznačajniji ovčari Učke i Ćićarije. Kada su 1970-tih godina pristigli na Učku, od preostalih su starosjedilaca izučili vještinu izrade ovdašnjeg tvrdog sira i skute, te su se uspješno prilagodili lokalnom tržištu. Svojedobno je stado obitelji Maliki brojalo 1600 ovaca, dok ih je danas oko 600.
Volonteri su u ranim jutarnjim satima, s pastirima i ovcama, krenuli niz padine Učke te su do popodnevnih sati uspješno dopratili stado do Potpićna, namlađeg naselja u Istri. Većina ovaca trenutno nosi buduću janjad te je put prošao ugodnim ritmom šetnje. Praćeni blagim vremenskim prilikama, sudionici ove nesvakidašnje aktivnosti, imali su priliku uživati u pejzažima Učke, kao i za učenje o kontekstu u kojem vrijedni transhumantni stočari obavljaju svoj posao.
Ovakav pozitivan primjer nam budi nadu kako ćemo uskoro svjedočiti transhumanci i na Dinari. Iskreno se veselimo ako ćemo jednog dana biti u ulozi pratitelja pastira i stada preko dinarskih pašnjaka i jedva čekamo napisati svoje iskustvo. U jedno smo sigurni, ovakva prilika ne ostavlja ravnodošnim a svoj doživljaj podijelo nam je Matthieu, jedan od sudionika.
Matthieuov doživljaj transhumance
Zovem se Matthieu i volonter sam Europskih snaga solidarnosti (ESS) za udrugu BIOM u ovoj godini. Od veljače većinu svog vremena provodim baveći se aktivnostima proučavanja i zaštite ptica, a dio tih aktivnosti su i obnova staništa na Dinari i Učki. Ovi otvoreni pašnjaci stvarani su stoljećima ekstenzivnim stočarstvom i pogodna su ne samo za ptice već i za mnoge druge životinjske i biljne vrste. Nažalost, takvi pašnjaci nestaju u Hrvatskoj, zajedno s tradicionalnom poljoprivrednom praksom i seobom stoke, tzv. transhumancom.
Dolazim iz francuskih Pireneja gdje je transhumanca još uvijek prisutna. Imam snažna sjećanja iz djetinjstva kako pastiri vode svoju stoku dva put godišnje kroz grad mog djeda i bake. Dolazili bi oko lipnja iz doline i hodali do planinskih pašnjaka gdje bi životinje slobodno pasle tijekom ljetne sezone. Obrnutu seobi bi odradili nekoliko mjeseci kasnije prije dolaska mraza i snijega. Sjećam se kako bi navečer, dok bi gledali televiziju, začuo zvuk zvonca iz dalje, puno prije nego što bih stvarno vidio stada kako dolaze. Kasnije bi prošlo prvo stado; ovce pa krave… čvrsto i poslušno slijedeći jedni druge dok ih pastirski psi čuvaju da se nitko iz stada ne izgubi ili udalji. Svaki put kada ljeti idem planinariti, uvijek me veseli vidjeti ta stada ovaca, krava i konja kako pasu. Oduvijek su dio krajolika i za mene predstavljaju izravnu vezu s prošlošću poput živuće tradicije.
Do sada nisam imao priliku sudjelovati u transhumanci pa kada su me pitali da se pridružim Malikiju u njegovoj seobi stoke, bio sam entuzijastičan i prilično znatiželjan. Na Učku sam otišao s još tri ESS volontera iz Bioma i Lukom Škuncom koji je dio projekta Dinara back to LIFE koji je aktualan na Dinari i gdje je u prošlosti transhumanca bila vrlo snažna i značajna. U rano jutro stigli smo do Male Učke i susreli se s jednim od posljednjih pastira. Rekao nam je da ima 600 ovaca te da će ih podijeliti u dvije grupe a mi ćemo pratiti prvu.
Nekoliko minuta kasnije vidjeli smo prve ovce kako silaze s polja, a za njima jedan od pastira i njegovi psi. Najmanji pas je bio posebno uzbuđen dok je pratio ovce, lajao je i trčao s jedne strane na drugu. Nekoliko riječi i zviždanje pastira bilo je dovoljno da usmjeri njegovu energiju. Ubrzo je val ovaca postao poput debele pokretne trake koja se spuštala nizbrdo prema drveću u obližnjoj šumi. Pustili smo ih da idu dalje od nas s prvim pastirom, a mi smo ostali na kraju skupine s drugim, kako bismo osigurali da se nijedna životinja ne izgubi ili ne počne lutati izvan skupine.
Tijekom 14,5 km našeg putovanja do Potpićana, prošli smokroz dosta raznolik krajolik. Brzo smo izašli iz šume i krenuli širim putem uz plinovod s mističnim pogledom na mutnu dolinu. Kad smo stigli nizbrdo, dijelom smo hodali po cesti prelazeći manja mjesta i veća polja. Usput smo napravili nekoliko pauza kako bi se životinje nahranile i odmorile. Ovce su se isprva plašile naše prisutnosti, ali su se nakon nekog vremena navikle na nas kao i mi na njih pa sam na kraju dana mogao hodati usred stada. Nisam mogao puno pričati s pastirima jer znam sveganekoliko riječi na hrvatskom, ali bilo mi je jako lijepo s njima. Oni su dragi ljudi, predani svom poslu i jako poštuju svoje životinje. Također me se dojmila veza koju pastiri imaju sa svojim psima i način na koji psi znaju kako uvijek moraju držati stado na okupu.
U Potpićanu je bio kraj našeg izleta, a pastiri i sa svojim stadom nastavili su dalje. Imat će još jedan dan hoda prije nego što stignu do konačnog odredišta. Dalia Matijević iz Parka prirode Učka vratila nas je do našeg auta i s nostalgijom smo krenuli prema Zagrebu. Uz to, bilo mi je žao što nisam uspio probati sir kojeg proizvode jer su ga već ranije prodali.
Kad se vratim na Pirineje, razmislit ću o ovom iskustvu obnove staništa i transhumanci jer sada bolje shvaćam važnost očuvanja tradicionalnog ekstenzivnog stočarstva na takvim, posebnim područjima. Također je bitno očuvati pašnjake i bioraznolikost na njima. Oni se pretvaraju u bogata mjesta kada sve procvjeta a to je divan prizor za svakog planinara koji tuda prolazi. Također pružaju hranu i stanište tijekom cijele godine za mnoge različite životinjske vrste kojima šumska staništa nisu prikladna.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Kolačići trećih strana
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.
Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!