Monitoring paljene plohe na Vrdovu – godinu kasnije sve je puno zelenije

Proveli smo istraživanje plohe na Vrdovu, na kojoj je provedeno kontrolirano paljenje u zimu 2021. godine, a kako bismo na terenu utvrdili razlike između ove i kontrolne plohe.

U veljači 2021., u našoj prvoj takvoj restauracijskoj akciji, kontrolirano paljenje provedeno je na području veličine oko 7 hektara. Našim nedavnim istraživanjem, preko godinu dana od provedene restauracijske akcije, floristički se plohe ne razlikuju, ali vizualno se odmah vidi razlika. Naime, ploha na kojoj je provedeno kontrolirano paljenje je zelenija pošto na njoj nema starog, prošlogodišnjeg suhog lišća, koje i omogućuje gorenje jer bez tog suhog materijala nije ni moguće paljenje.

Utvrđeno je i kako su tanji izdanci drvenaste vegetacije na toj plohi sasušeni, dok su nešto deblje grane „preživjele“ paljenje, tako da je malo grmlje uspješno uklonjeno, dok veće grmlje i stabla ne pokazuju negativne posljedice ove aktivnosti.

Na temelju navedenog možemo zaključiti da kontroliranim paljenjem u zimskim mjesecima ne nastaju negativne posljedice za travnjak niti za starije grmlje i stabla, a istovremeno se uklanja suha biomasa koja, ako se ne uklanja redovito, može podržati širenje katastrofalnih požara u ljetnim mjesecima.

Veleučilište u Kninu prenosi vrijedna znanja o poljoprivredi krša

Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu kao mogućnost studiranja nudi preddiplomske stručne studije Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja i Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša, koje smo prepoznali kao posebnu vrijednost jer smatramo da je budućnost poljoprivrede i stočarstva ovog prostora upravo u mladim ljudima koji se obrazuju u ovom usmjerenju. 

Želimo potaknuti maturante da razmisle o stjecanju stručnih kvalifikacija za ove djelatnosti koje imaju važnu ulogu u održivoj budućnosti poljoprivrede. 

Tim povodom razgovarali smo s Anitom Pamuković, Prodekanicom za poslovanje i suradnju s gospodarstvom Veleučilišta, o znanju kojeg studenti stječu na smjeru Poljoprivreda krša, o poslovima za koje se obrazuju, mogućnostima zapošljavanja nakon studija i drugim temama.

Koliko dugo postoje preddiplomski stručni studiji Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja i Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša?

Potreba za poljoprivrednim stručnjacima na krškim područjima Republike Hrvatske rezultirala je osnivanjem Veleučilišta “Marko Marulić” u Kninu 2005. godine u prvom redu s namjerom ustrojavanja i izvođenja stručnih studija. Veleučilište provodi preddiplomske stručne studije Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja i Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša, zatim još dva preddiplomska stručna studija – Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom i Prehrambena tehnologija. Također provodi i specijalistički diplomski stručni studij Ekonomski i normativni okvir poduzetništva.

Vježbe u labosu

Koja je bila ideja kod osnivanja ovih studija?

Misija Veleučilišta je obrazovanje kompetentnih stručnjaka iz navedenih područja pripravnih za suočavanje s izazovima nacionalnog i međunarodnog tržišta rada te prijenos znanja i tehnologija uz promicanje poduzetničkog duha, akademske izvrsnosti, etičnog ponašanja, sloboda i tolerancije te izgradnje konkurentnog gospodarstva na lokalnoj i regionalnoj razini.

Veleučilište je otvorena, uključiva i održiva ustanova prepoznatljiva po visokoj kulturi organizacijske kvalitete, suvremenom pristupu nastavnom procesu i društveno-odgovornom djelovanju, koja se ponosi promicanjem akademskog integriteta, sloboda i tolerancije na svim razinama.

Konferencijska dvorana

Riječ je o vrlo starim znanjima, a novim studijima o toj temi. Koliko su dobro sačuvana ta znanja?

Preddiplomski stručni studiji Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja i Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša kroz iskustvo, znanje i tradiciju studentima pruža temeljna znanja iz poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na očuvanje tradicije i okoliša upravo zahvaljujući nastavnom programu kojeg nastavnici Veleučilišta i vanjski suradnici uspješno provode kroz teoriju, praktičnu nastavu i iskustva iz prakse te je velika pažnja posvećena praktičnim vještinama. Program studija kompatibilan je s nizom studijskih programa na domaćim i svjetskim visokoškolskim ustanovama.

Koliko je predznanje studenata-polaznika ovih studija o ovim područjima? Kome su namijenjeni ovi studiji?

Najčešće ove studije upisuju studenti koji su završili jednu od srednjih strukovnih škola (poljoprivredna i srodna zanimanja) i studenti čije se obitelji već bave nekom od poljoprivrednih djelatnosti. Stoga ovi studenti žele steći nova znanja i iskustva koja će kasnije uspješno primijeniti u stočarskoj i biljnoj proizvodnji.

Informatički kabinet

O čemu studenti uče?

Studenti tijekom studija uče kako efikasno upravljati poljoprivrednim gospodarstvom uz očuvanje okoliša, kako koristiti tehnologiju i voditi tehnološke procese.

Tijekom prvih pet semestara, student stječe temeljna teorijska, metodološka i praktična znanja iz ovih područja. U petom semestru studentima se daje mogućnost da izbornim predmetima prošire svoja znanja, odnosno da se kroz grupu odabranih izbornih predmeta uže specijaliziraju za određene tehnologije proizvodnje. U šestom semestru student odrađuje stručnu praksu uz potporu voditelja stručne prakse te uz potporu mentora izrađuje završni rad u kojem primjenjuje studijem stečene kompetencije.

Kako i gdje studenti obavljaju stručnu praksu?

Program Veleučilišta takav je da je omjer teorije i praktične nastave otprilike jednak, studenti se uključuju kroz projekte, terensku nastavu i stručnu praksu. Zahvaljujući tome, nakon studija već imaju realan pregled nad svojom budućom strukom.

Veleučilište ima dobru suradnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i drugim tvrtkama u zajednici te nemaju problema s provođenjem stručne prakse.

Za kakve se poslove studenti osposobljavaju na ovim studijima?

Veleučilište obrazuje buduće stručnjake poljoprivrede koji stječu nova znanja i vještine te prate aktualne i moderne trendove u poljoprivredi koje će kasnije prenijeti drugima u svojoj okolini.

Završetkom preddiplomskog stručnog studija Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja / Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša student dobiva naziv stručni prvostupnik/ca inženjer/ka Poljoprivrede krša – Biljna proizvodnja / Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša te je ovlašten izvršavati stručne poslove u okviru svog zanimanja.

Naši studenti će po završetku studija biti sposobni kreativno koristiti dostignute sposobnosti teorijskog i praktičnog učenja u stjecanju novih znanja i spoznaja iz biljnih i animalnih znanosti uz mogućnost nastavka obrazovanja kroz formalne i neformalne oblike.

Studentski dom

Kako se u sklopu vašeg Veleučilišta definira odgovorno ponašanje prema prirodnom okolišu?

Uvažavajući specifičnosti krških područja, a s ciljem što bržeg razvoja tog podneblja te zadržavanjem mladih stručnjaka na rodnoj grudi, posebna pažnja se posvećuje stočarskoj i biljnoj proizvodnji uz primjenu najsuvremenijih dostignuća u tim područjima, uključujući i ekološki aspekt proizvodnje. Ovakvim će osposobljavanjem gospodarenje poljoprivrednim imanjima na krškim područjima, pa i šire u Hrvatskoj biti povjereno stručnjaku-praktičaru sa završenim preddiplomskim stručnim studijem Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja i Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša.

Pokrivaju li i kako ovi studiji temu travnjaka/pašnjaka?

Oba ova studija koncipirana su na održivosti krških područja. U sklopu preddiplomskog stručnog studija Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša imamo predmet Travnjaštvo i konzerviranje krme koje obrađuje i teme vezano za prirodne travnjake i njihovo održivo gospodarenje. Studenti uče na koji način učinkovito koristiti krmu s prirodnih travnjaka, kako pravilno organizirati napasivanje na pašnjaku te identificirati glavne smjernice u gospodarenju mediteranskim travnjačkim resursima. 

Soba u studentskom domu

Planirate li uvođenje novih studija ili programa na teme povezane s Dinarom?

Na Veleučilištu se već neko vrijeme razmišlja o izmjeni studijskih programa na način da se navedena dva smjera objedine u jedinstveni studij „Poljoprivreda krša“. Cilj je bio kreirati studij koji će obuhvatiti temeljna znanja iz područja opće poljoprivrede (biljne i stočarske proizvodnje) te ostaviti studentima mogućnost izbora grupe nastavnih predmeta u specifičnim područjima poljoprivrede na završnoj godini studija. Ovakav studijski program Poljoprivrede krša u fokus stavlja, prije svega, mogućnosti održivog korištenja prirodnih resursa i razvoja poljoprivrede u osjetljivim ekosustavima krša, s naglašenom potrebom zaštite okoliša, očuvanja bioraznolikosti te proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi. Poseban naglasak je stavljen na proučavanje specifičnosti krških područja i mogućnost organiziranja održive poljoprivredne proizvodnje uz suvremenost i atraktivnost studijskog programa prije svega studentima kao i tržištu rada te potencijalnim poslodavcima. S obzirom na navedene specifičnosti, smatramo ne samo da je opravdano nego i potrebno obrazovati stručnjake u području poljoprivrede koji će stečenim kompetencijama unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju u području krša uz neophodno očuvanje iznimno osjetljivog okoliša i njegove bioraznolikosti.

Sastanak Hrvatskih šuma sa stočarima o davanju zemljišta u zakup u GJ Lupoglav

Hrvatske šume završile su program gospodarenja za Gospodarsku jedinicu ‘Lupoglav’ te je u tijeku proces davanja zemljišta u zakup na ovom području.

Tim povodom Hrvatske šume će održati sastanak sa stočarima zainteresiranima za uzimanje zemljišta u zakup na području Gospodarske jedinice ‘Lupoglav’, ali i šire. Sastanak će se održati 23. lipnja (četvrtak ) u 10 sati, u Domu kulture u Vrlici. Na sastanku će sudjelovati predstavnik Šumarije Sinj koja upravlja ovim područjem.

Stočari će ovom prilikom moći iskazati interes za uzimanje zemljišta u zakup, nakon čega će Hrvatske šume raspisati natječaj za davanje tog zemljišta u zakup na što će se stočari moći prijaviti.

Europski stručnjaci na radionici za izradu Smjernica za upravljanje suhim travnjacima

Dinara back to LIFE projekt početkom svibnja okupio je 40-ak europskih stručnjaka iz područja očuvanja bioraznolikosti kako bi dali svoj doprinos za buduću provedbu sličnih projekata.

Međusobno učenje i razmjena znanja jedna je od najvećih prednosti LIFE projekata, a iskustvo ovih svjetskih stručnjaka zasigurno će učiniti rezultate Dinara back to LIFE uspješnijim.

Smjernice za upravljanje suhim travnjacima

Razlog zbog kojeg se ovoliki broj stručnjaka okupio je sudjelovanje u izradi Smjernica za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima. Dinara back to LIFE u tri i pol godine trajanja testira mjere za restauraciju i očuvanje travnjaka te na temelju prikupljenih podataka i iskustava izrađuje smjernice i preporuke za institucije koje u Hrvatskoj upravljaju travnjacima. Kako bi smjernice obuhvatile europski kontekst i saznanja iz drugih projekata očuvanja, proces njihove izrade uključuje konzultiranje sa stručnjacima iz tog područja koji na sličnim projektima rade već desetljećima.

Brendan Dunford, Engin Yilmaz i Elsa Varela samo su neki od stručnjaka koji su donijeli novu perspektivu i inspiraciju, a doprinos stručnjaka sigurno će pomoći da smjernice pronađu što širu primjenu u granicama Hrvatske, ali i izvan. 

Na susretu su raspravljene tri glavne teme:

Ispaša za biološku raznolikost

Stočarstvo kao zanimanje i način života ključ su održavanja travnjaka. U odnosu na nekoliko posljednjih desetljeća, danas se cijeli sustav promijenio, a stočarima je potrebna potpora više nego ikad prije.

Kao ključni izazovi prepoznati da bi se zadržalo stočarstvo i da bi se ispaša provodila na način da ima što bolji učinak na biološku raznolikost su

  • nedostatak institucionalne potpore stočarima
  • nedostatak znanja o tome što funkcionira a što ne
  • biološka raznolikost se ne vrednuje dovoljno prilikom davanja i zadržavanja zakupa pašnjaka

Kontrolirano paljenje kao metoda obnove suhih travnjaka

Kontrolirano paljenje je tradicionalni i uvjetno prirodni način održavanja travnjaka. Ova raje dionica obrađivala nužnost kontroliranog paljenja za održavanje bioraznolikosti, prvenstveno vrsta koje preferiraju opožarena staništa. Raspravljalo se i o tome koliko kontrolirano paljenje ne povećava ugljični otisak jer se provodi u hladnom razdoblju godine, kada je intenzitet gorenja jako mali i ne oštećuje se rizosfera. Bitna tema je bila i prostorno planiranje koje bi povećavalo otpornost krajolika na požare tako da bi se stvorio mozaik koji uključuje površine ispaše i/ili kontroliranog paljenja preko kojih se ljetni požari ne mogu širiti.

Izazovi:

  • slabo poznavanje znanstvene literature koja opisuje pohranu ugljika na travnjacima i ugljični otisak travnjaka održavanih ispašom i paljenjem
  • problemi sa legislativom, prvenstveno neusklađenost šumarstva, zaštite okoliša i zaštite prirode
  • tehnička provedba na velikim površinama
  • prihvaćanje kontroliranog paljenja od javnosti
  • potencijalni sukob sa lovcima

Financijski instrumenti dostupni za obnovu travnjaka

Dinara back to LIFE početak je rada na zaštiti dinarskih travnjaka, i ukazao je na mnoge izazove s kojima će se upravljačke institucije susresti u planiranju aktivnosti očuvanja travnjaka. Nepostojanje stabilnog izvora financiranja za aktivnosti očuvanja samo su dio problema, a kako bi se došlo do pozitivne promjene treba krenuti od koordinacije i suradnje kako različitih sektora tako i različitih zakonskih regulativa.

Izazovi:

  • nepostojanje održivog ekonomskog modela ekstenzivnog stočarstva i drugih djelatnosti koje doprinose očuvanju suhih travnjaka
  • neusklađena zakonska regulativa
  • manjak suradnje različitih sektora (šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda, zaštita prirode) u upravljanju područjem suhih travnjaka

Održana radionica jedan je od početnih koraka u pripremanju sadržaja Smjernica za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima. U sljedećih godinu dana projektni tim će intenzivno raditi na izradi preporuka za održivo upravljanje travnjacima, te će biti javno predstavljene u prvoj polovici 2023. godine.

Sudionici su iskoristili priliku zajedničkog okupljanja da bi predstavili i neke od svojih projekata koji su inspiracija i primjer dobre prakse kako pristupati zaštiti prirode:

Vladimir i Tanja – dobri ljudi koje je srce odvelo na Peruću i u stočarstvo

Diplomirani inženjer tekstila Vladimir Marinko, rođen prije 78 godina u Marincima na Cetini, u mirovinu se vratio u svoje rodno mjesto, danas na jezeru Peruća, kako bi udisao slatki zrak svoje mladosti, a kao avanturista i čovjek spreman na izazove posve spontano počeo se baviti i stočarstvom. Prošle jeseni Marinko je dobio ponudu za preuzimanje stada od 40 koza što je, motiviran našim projektom i vizijom područja te kao čovjek mladenačkog duha, objeručke prihvatio, u što se, spletom okolnosti i na poticaj intuicije i ljubavi, uključila i njegova 51-godišnja nećakinja Tanja Marinko Mastilović, koja se prethodno bavila zdravljem ljudi.

Tanja sa stadom

Ponosni Dalmatinac Marinko već je preko 10 godina živio u Marincima, zaseoku Garjaka kad je prošle jeseni došao u priliku preuzeti kozje stado od 40-ak grla. Upravo tada u kratku posjetu mu je dolazila nećakinja kojoj je predložio da se zajedno upuste u ovaj stočarski projekt, na što su se zajedno odvažili, iako ni jedno ni drugo nisu imali prethodnog iskustva u ovom poslu, ali intuitivno su zaključili da je riječ o prilici koju treba prigrliti. Stado su preuzeli i upustili se novi posao, posve drugačiji od svega što su dotad bili radili, a kao novi stočari imali su mnoštvo pitanja i izazova na koje su odgovarali uz pomoć svojih kolega stočara i susjeda. Ovo dvoje urbanih ljudi time su na sebe preuzeli odgovornost rada na povećem stadu koza koje je smješteno u obiteljskoj kući staroj stotinu godina te ušli u stil života koji je održiv i u skladu s prirodom.

Vladimir i njegov specijalitet – uštipci

Pri prvom pozivu članovima našeg tima u svoj dom, Vladimir, kao susretljiv i topao čovjek poručio nam je – “kod mene ćete uvijek doći na topao doček i hladno piće” – a tako i jest. Novima u ovom poslu, Tanji i Vladimiru pomažemo i stručnim savjetima, a kroz projekt je djelomice očišćena i staza kojom njihove koze prolaze kako bi se napojile na Perući. Osim staze, Marinko gaji nadu i da bi se moglo obnoviti izvor Turski bunar između Koljana i Garjaka, kao i podzidati u međuvremenu očišćenu lokvu koja se nalazi 10-ak metara nizvodno od izvora, na 200-tinjak metara iznad Peruće.

Koze na putu prema Perući

Kako izgleda dan s kozama ovisi o vremenu. U zimsko doba godine, kad je mraz i hladno, koze ostaju u staji gdje ih se napaja te hrani sijenom. Kad to vrijeme dopušta, koze su u toplije doba dana na ispaši s jednim članom ovog stočarskog tima gdje pasu lišće, tvrdu travu i izdanke, a posebno vole pupove graba, drijena, kupine, brijesta i bršljana te žireve. Koze posebno vole imelu, čime ih čuvar povremeno pogosti. Drugi u to vrijeme u staji sprema prihranu – ječam, zob, kukuruz te se brine o najmlađim jarićima. U toplije doba godine, životinje su preko dana u sjeni.

Vladimir

Novi kozari naučili su vrlo brzo da se koze ne izvodi po kiši i niskoj temperaturi, kao i da su vrlo pitome te da ih se vrlo lako čuva jer se ne udaljavaju od svog čuvara. Ono što je važno, također su naučili, je da su vitamini i selenij za koze veoma bitni jer bez njih se koza vrlo brzo pasivizira i u roku tri dana doslovce padne s nogu.

Marinko se sjeća kako je u vrijeme njegove mladosti, dok se u ovom kraju intenzivno bavilo stočarstvom, područje Ježevićkog suhopolja i obale Cetine bilo bez raslinja te da šmrike „nije bilo nigdje blizu, niti jedne jedine“. Moglo je se naći tek daleko „ispod grede“ na strmijim padinama Dinare te pokoju iznad kuća, a i te malobrojne bi se orezivalo i koristilo za dimljenje mesa. Ježevićko suhopolje tad je bilo „kamenjar i travnjak“, bez raslinja, jedna zaravan s tisućama grla stoke. Prisjeća se kako je u to vrijeme na području između sela i sadašnje ceste, na čistini i oko stijena, viđao ćukavicu. Stoke je tada bilo mnogo. Samo njegov zaseok Marinci imao je „sedam dimova“, a svaka kuća po magaricu i svaka magarica po pule – na potezu od Ježevića do manastira Dragović, procjenjuje Marinko, bilo je 200 magaraca. Životinje se nije čuvalo nego bi prvo same otišle na pojenje na Cetinu, a potom iznad kuća na ispašu gdje bi magarci i koze pojeli malobrojnu šmriku koja bi izrasla. Takav čisti teren bio je idealan za ovu našu ciljnu vrstu na čijem povratku intenzivno radimo.

Osim kao čovjek koji se u svojoj zreloj dobi odvažio na ulazak u bavljenje stočarstvom, Marinko je hrabrost pokazao i ranije kad je put od 600 kilometara od kuće u kojoj je tada živio, do kuće u kojoj se rodio – doslovce prepješačio. Ovaj Dalmatinac kao mladić se otisnuo u svijet te proveo radni vijek u beogradskoj javnoj tvrtki za uvoz i izvoz tekstila te potom u svojoj privatnoj tvrtki. Živio je u naselju Borča s banatske strane grada otkud je gledao brodove kako Dunavom putuju te je mislima putovao i on – za rodnu Dalmaciju. Na proslavi svog 62. rođendana, godinu dana nakon što je ostao udovac, ustao je od slavljeničkog stola te obavijestio rodbinu i prijatelje da se vraća u rodni kraj – pješke. Osim snažne odluke, imao je uz sebe šator, vreću, lampu i ruksak. Pred sobom je krajem ljeta 2006. imao put od 600-tinjak kilometara, kojeg je proveo hodajući većinom uz glavne ceste i spavajući u šatoru na benzinskim crpkama i u dvorištima kuća dobrih domaćina. Nakon 20-ak dana hodanja stigao je na obalu Peruće, proslavio Gospojinu u manastiru Dragović i vratio se autobusom obitelji. Iduće godine ponovno dolazi kako bi uredio svoju buduću kuću za život, da bi 2009. došao u Marince i ostao živjeti – sretan, ispunjen i zadovoljan, danas kao čovjek koji se upustio u stočarsku avanturu, koliko god dugo- ili kratkotrajna bila.

Vitalni Marinko je svestran čovjek koji je napisao i nekoliko knjiga, vezanih uz njegov rodni kraj i obitelj. O svom povratku na Cetinu napisao je monografiju ‘Kako sam prepešačio život’ gdje je opisao avanturu hodanja te se prisjetio svog odrastanja uz Cetinu. ‘Povratak u San Marinke’ svojevrsno je pisano obiteljsko stablo njegove multinacionalne obitelji. U zbirci ‘Miris nevena’ sabrao je svoje pjesme, dok je u ‘Pelene i znoj’ zabilježio 12 istinitih priča o ženama iz vrličkog kraja o tome kakve su nedaće prolazile kroz život, o nesretnim vremenima rata te o muževima koji su odlazili daleko kako bi radili i prehranjivali obitelji. U zbirci ‘Dalmatinske ojkalice’ skupio je oko 800 ojkalica, odnosno rera kako ih zovu u Sinju, ili ganga u Hercegovini. Neumorni Marinko trenutno piše ljubavni roman ‘Katarina Marina’ između dvoje ljudi različitih konfesija, Katarini i Marku, koji trpe razne pritiske protiv kojih se bore upravo svojom ljubavlju.

Životna filozofija Vladimira Marinka je dobrota prema drugim ljudima. U vrijeme njegove mladosti, kad je „prošao potop“ i obitelji ostale bez zemljišta uz Cetinu, većina članova obitelji se raselila, osim njegove majke Ilinke Marinko, rođene Ivanice Duvnjak, koja je ostala u rodnom kraju. S obzirom da je bio prisiljen otići u potragu za boljim životom, pomoć na koju je bio nailazio ostavljala je na njega snažan dojam – „njegovali smo taj dio emocija, tu dobrotu i osjećaj dobrote. Dobrota ljudi ostavila je snažan utjecaj na mene“. Marinko smatra da, bez obzira na to što netko napravi „ne treba čovjek da se kaje, dobrota se uvijek isplati“ i da razgovor sve rješava.

Izazov brige za kozje stado za Tanju bio je nov, ali i poznat – podsjetilo ju je na brigu za djecu jer je kod podizanja potomstva, kao i kod njege za koze, dobivala onoliko odgovora koliko je različitih ljudi pitala! Kozarenje je, dodaje, fizički naporno, neke poslove je vrlo teško odraditi, ali sretna je uz Peruću, ovdje se, kako kaže, osjeća “da živim”. Tanjin plan iz prošle jeseni da dođe na Peruću na 10-ak dana očito se nije ispunio, na njenu radost, užitak i uz naporan radni ritam, pa sada planove i ne pravi – „počinje najlepše vreme. Možda je najpametnije ne planirati“.

Radionice: Kako organizirati i provoditi turistička promatranja prirode na Dinari?

Radionice su namijenjene turističkih vodičima, zaposlenima u turističkim zajednicama, planinarskim vodičima te svima ostalima iz turističkog sektora koji se bave ili se planiraju baviti promatranjem prirode.

Interes za posjećivanjem prostora Dinare raste pogotovo od proglašenja parka prirode prošle godine, te bi ove radionice svima koji namjeravaju raditi s posjetiteljima Dinare mogle pomoći o proširenju njihovih vještina i znanja.

Naše predstavljanje Dinare kao wildlife watching destinacije počinje u ponedjeljak 20. lipnja u Palacini kad ćemo sudionike radionice upoznati s prirodnim vrijednostima zbog kojih je Dinara i proglašena parkom prirode. Sutradan, u utorak 21. lipnja u Gradskom parku Sinj sudionici će imati prilike doznati kako wildlife watching ture izgledaju, kakvo je znanje potrebno te što je sve kod njihovog održavanja potrebno osigurati i pripremiti

Naše radionice završavaju u subotu 25. lipnja posjetom Parku prirode Vransko jezero kad će edukatori iz Javne ustanove Parka prirode održati interpretativnu šetnju i promatranje prirode, te podijeliti svoje iskustvo iz kreiranja sadržaja wildlife watching turizma.

Puni program:

20.6.2022  – Prirodne vrijednosti područja Dinare

Ul. Andrije Kačića Miošića 5, zgrada Palacina, Sinj

Trajanje: 18:00 – 21:00

Područje Dinare već otprije je privlačilo velik broj posjetitelja, a nakon što je proglašen park prirode očekuje se i porast tog broja. Dok javna ustanova koja bi upravljala Parkom prirode još nije osnovana, ne postoji mnogo materijala koji bi educirali posjetitelje kao ni turističke djelatnike o prirodnim vrijednostima područja. Ovom edukacijom želimo sudionike upoznati s prirodnim vrijednostima zbog kojih je prostor Dinare jedinstven, održivim praksama u turizmu te upozoriti na one prake koje ugrožavaju prirodu i nisu održive. Cilj nam je educirati sudionike da  mogu na zanimljiv način posjetiteljima prenositi zanimljivosti o prirodnim vrijednostima područja, podizati svijest o zaštiti prirode, te ih uputiti na literaturu i materijale za samostalno proučavanje. 

21.6.2022 Wildlife watching i interpretacija na primjeru obilaska urbane bioraznolikosti Sinja

Mjesto okupljanja: Gradski park Sinj, ispred Gradske knjižnice

Početak: 18 sati 

Povećanim interesom za područje stvara se i potencijal za oblike turizma koji se temelje na boravku u prirodi, promatranju i učenju. Na edukaciji će vodiči imati priliku doznati kako wildlife watching ture izgledaju, kakvo je znanje potrebno te što je sve potrebno osigurati i pripremiti. U druženju će sudionici i sami biti dio jedne takve ture u kojoj će se kroz obilazak gradske jezgre staviti naglasak na upoznavanje urbane bioraznolikosti Sinja. Nadamo se da će vodiči dobiti što više informacija koje će nastaviti koristiti u svojim obilascima i prenositi posjetiteljima prirodne važnosti našeg grada.

25.6.2022 Posjet primjeru dobre prakse – Park prirode Vransko jezero

Vrijeme i mjesto polaska: 06:30, parkiralište Kaufland

*detalji vezani uz polazak možda će se promijeniti o čemu će prijavljeni sudionici biti obaviješteni putem e-maila

Završno događanje edukacije je izlet u Park prirode Vransko jezero kao posjet primjeru dobre prakse. Vransko jezero područje je iznimno bogate bioraznolikosti, poznato kao posebni ornitološki rezervat, i zaštićeno ramsarsko područje, a edukatori iz Javne ustanove Parka prirode za sudionike će održati interpretativnu šetnju i promatranje prirode, te podijeliti svoje iskustvo iz kreiranja sadržaja wildlife watching turizma. Na izlet se ide zajedničkim organiziranim prijevozom, a trošak izleta pokriva Dinara back to LIFE projekt. Broj sudionika na izletu je ograničen, a prijave su otvorene do srijede, 22.6. Djeca bez roditeljske pratnje ne mogu sudjelovati.

Molimo vas da zbog lakše organizacije ispunite kratki google upitnik na linku dolje (https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9mwzJDMG_KTUJnoILK-9jQw4WdsDM0ESmsEZgGw4IzGu95Q/viewform), te da nam poručite na koju ste od edukacija zainteresirani doći. Ako imate kakvih tema i pitanja o kojima biste željeli znati više, primjerice česta pitanja koja vas posjetitelji pitaju i željeli bi više doznati, slobodno nas pitajte pa ćemo pripremiti odgovore za vas.

Kategorije
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti

Studentima u Kninu održane radionice o pisanju i provedbi projekata te istraživanju za izradu karte

Prošlog tjedna imali smo priliku projekt Dinara back to LIFE predstaviti studentima Veleučilišta Marko Marulić u Kninu. Održane su dvije radionice, od kojih je jedna bila namijenjena studentima ekonomskog usmjerenja kojima smo predstavili iskustva u radu na pisanju i provedbi projekata, dok su u drugoj radionici, za studente poljoprivrednog smjera, predstavljene aktivnosti daljinskih istraživanja za potrebe izrade karte.

Projekti su stvarnost, vrlo učestao način zapošljavanja, sredstvo za ispunjavanje ciljeva organizacije, te način na koje se traži odgovor na izazove u zajednici. Nadamo se da je iskustvo Dinara back to LIFE studentima dalo dobar uvid u to što su projekti u stvarnosti, po čemu su projekti zaštite prirode posebni, kako početi promišljati o projektima i kako se nositi s najčešćim izazovima. Posebne zahvale idu i Ekološkoj udruzi Krka Knin, čiji su predstavnici sudjelovali u prezentaciji, predstavili se studentima i podijelili izazove s kojima se susreću.

Tijekom radionice o daljinskim istraživanjima studentima poljoprivrednog smjera predstavljen je protokol i shema izrade karte travnjaka Dinare, jedne od aktivnosti provedene tijekom projekta, te osnove rada u GIS programu. Upoznali su i osnove daljinskih istraživanja u biologiji te su imali priliku, kroz praktični dio radionice, upoznati se s analizom satelitskih snimaka te isprobati različite načine klasifikacije kako bi dobili kartu travnjaka. Nakon radionice podijelili smo studentima protokol i shemu kako bi mogli kasnije sami ponoviti korake koje smo prošli tijekom radionice.

Još jednom studentima želimo ukazati na neke od prilika gdje mogu početi s promišljanjem i radom na prvim projektima. Osim povezivanja u uključivanje u lokalne udruge, program Europske snage solidarnosti odlična je prilika na koju se mladi mogu prijaviti i gdje čak ne trebaju biti dio neke udruge ili organizacije, nego to mogu učiniti kao skupina pet osoba. Uz Europske snage solidarnosti imaju mogućnosti ponuditi odgovore na neke od problema u zajednici, dok istovremeno čine prve korake i stječu iskustvo pisanja i provedbe projekata. Više informacija o programu pronađite na https://www.europskesnagesolidarnosti.hr/hr/sadrzaj/o-programu/projekti-solidarnosti/.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Novo istraživanje na Dinari – pomoću kaveza za isključivanje napasivanja

Profesori Hrvoje Kutnjak i Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nedavno su na području Dinare postavili tkz. kaveze za isključivanje napasivanje (eng: exclusion cages), a u sklopu istraživanja za naš projekt. 

Prof. Kutnjak na terenu

Radi se o valjkastim kavezima, promjera cca metar i pol te visine 1m, konstruiranih od žičane mreže, a koji su učvršćeni za tlo. Svrha im je sprečavanje pristupa stoke tom isključenom komadu travnjaka. Na taj način se lokalno čuva sklop travnjaka i neometani rast biljaka što u konačnici stručnjacima osigurava mogućnost boljeg uvida u botanički sastav i produktivnost travnjaka na projektnom području.

Kavezi sprečavaju ispašu na “isključenom” dijelu travnjaka

Ukupno je postavljeno šest kaveza od kojih se četiri nalazi na Ježevićkom suhopolju, dok se dva nalaze na području Podinarja u blizini Kijeva. Kavezi su označeni ceduljama s porukom kojom se slučajni prolaznici mole da ne diraju kaveze te da na taj način pomognu istraživanju koje se provodi na području Dinare.

U planu je ove godine postavljanje dodatnih kaveza. Dobiveni rezultati dat će bolji uvid u iskoristivost travnjačkog prirodnog resursa kao i nova saznanja korisna za gospodarenje travnjacima u zaštićenim područjima. 

Pridružite se zelenim aktivnostima Gradske knjižnice Sinj i Udruge Biom

Završetkom ovog tjedna Gradska knjižnica Sinj i Udruga Biom pripremaju radionice, prezentacije filmova i rasprave vezane za teme očuvanja prirode.

Gradska knjižnica priključila se inicijativi „Pokrenimo zelene knjižnice” u sklopu koje će organizirati projekcije filmova predstavljenih na 8. E?! – Okolišnom film festivalu, a akciji će dodatni sadržaj dati Biom, koji u tom tjednu obilježava 30 godina postojanja LIFE programa, instrumenta Europske unije namijenjenog financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, očuvanja prirode i djelovanja u području klime.

Ovog petka, 20.5., u poslijepodnevnim satima, od 16 do 19 u Gradskoj knjižnici Sinj održat će se zanimljive edukacije namijenjene djeci.

Koje sve biljke možemo pronaći na Dinari, koje ptice posjećuju Gradski park, tko sve i na koji način može štititi prirodu – samo su neke od tema koje će se proučavati.

Edukacije će provesti Udruga Biom, te kroz rad s najmlađima prezentirati koje sve aktivnosti provodi za zaštitu prirode. Dalekozori za promatranje ptica su osigurani.

Program

16:00 – 18:00 Radionice: proučavanje biljaka, tragova životinja i morskih ptica

18:00 – 19:00 Promatranje ptica u Gradskom parku, okupljanje ispred Gradske knjižnice

Projekcije filma ‘Naše more smeća’ te popratna prezentacija i diskusija

Program edukacija nastavlja se u zgradi Palacina na adresi Andrije Kačića Miošića 5. Istog dana, u 19:30 počinje projekcija filma ‘Naše more smeća’, a nakon završetka uslijedit će i kratka prezentacija Biomovih projekata koji se bave morskom tematikom, s posebnim naglaskom na projekt o sredozemnoj medvjedici. Problem morskog otpada i napuštenog ribolovnog alata samo je jedna od prepreka s kojom se ova vrsta mora suočiti prilikom ponovnog povratka na područje istočnog Jadrana. Početkom ove godine na Mljetu je sredozemna medvjedica ponovno uočena, a o povratku i zaštiti te ugrožene vrste pričat će i sinjski gimnazijalci, učenici prof. Regine Vukasović, koji će nakon predavanja u obliku parlaonice raspravljati kako postići suživot čovjeka i ove ugrožene vrste na moru. Diskusiji se slobodno mogu pridružiti i svi posjetitelji.

‘Naše more smeća’ /’Notre Mer de Déchets’, 26′

R: Azzouz Morade, Anca Ulea, Francuska, 2020.

Sredozemno more službeno je najzagađenije europsko more. Procjenjuje se da se godišnje u njega odbaci dvjesto tisuća tona plastičnog otpada. Iako se na razini Europske unije poduzimaju određeni koraci za smanjenje proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike u državama članicama, pandemija koronavirusa ugrožava dio postignutog napretka. Naime, tijekom ljeta je uz europske obale pronađen sve veći broj kirurških maski i rukavica. Film pobliže proučava ovaj problem u Francuskoj i mrežu ljudi koji zajedno rade na tome da se zauvijek stane na kraj zagađenju plastikom.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Kalendar aktivnosti-početna Kalendar aktivnosti-početna

Radionice u osnovnim školama – kako su si biljke osigurale opstanak i zašto neke imaju dlačice?

Koji su dijelovi biljaka? Čemu služe? Zašto neke biljke imaju dlačice? Koje su još prilagodbe biljke razvile da bi si osigurale opstanak u okolini u kojoj žive? Kako miriše ružmarin? Kako koristimo lovor?

Opet smo imali radionice s djecom. Ovog puta sa 3. i 4. razredima OŠ Ivan Lovrić Sinj, OŠ Dinka Šimunovića u Hrvacama i OŠ Ivana Mažuranića Obrovac Sinjski – Han i u Kijevu, kojima smo odgovorili na niz pitanja. 

Sa sobom smo donijeli mikroskop i poznatije biljke koje možemo naći na Dinari. 

Dok je jedna grupa držala biljke u rukama, pokazivala dijelove biljaka, opipavala površinu, mirisala ih i pogađala koje su, druga grupa je na mikroskopu gledala manje strukture i prilagodbe biljaka.

  • Zašto biljka ima cvijet? 
  • Da bi bila lijepa.
  • Bravo. A kome?
  • Kukcima, oprašivačima…

… bio je jedan od kratkih dijaloga u kojima su djeca kroz priču zaključivala čemu služi koji dio. 

Naučili su i da biljke ne razmišljaju baš o nama. Nisu tako dobre da prave plodove kako bi nas nahranile. Njihov cilj je da sjemenka koja se nalazi u plodu završi u tlu. Pa, ako će biti povoljni uvjeti, da naraste nova biljka.

A to što neke imaju veće i sočnije plodove ili više eteričnog ulja, to je utjecaj čovjeka kroz uzgoj tih biljaka.

Listovi kadulje imaju dlačice. Da, stvarno imaju. Djeca su listove opipala rukom da osjete kako su mekani, a zatim ih gledala povećalom. Dlačice biljke štite od jakog sunca, ali i nepoželjnih kukaca. 

Kako izgledaju tučak, prašnici, bodlje… sve je to djeci bilo uzbudljivo vidjeti povećalom. Fascinirani su bili činjenicom da su prašnici različitih vrsta biljaka različitih oblika i boja.

Zašto biljke mirišu? Ta eterična ulja u njima nekima mirišu, dok druge odbijaju. Riječ je o još jednoj prilagodbi kojom biljke upravo odbijaju neke biljojede kako bi preživjele. 

Opipavajući i mirišući biljke, djeca su se pokušala sjetiti koje su to biljke i kako su ih koristili. Ipak, bilo je i onih koje je pekao nos zbog jakog mirisa. :Đ

Na kraju im je bio zadatak nacrtati nešto od onoga što im je taj dan bilo najzanimljivije. Ili bilo što o čemu smo pričali 🙂

Sudjelovalo je 123 djece i s oduševljenjem možemo reći da su bili super. Sudjelovali su u svemu, bili su zainteresirani, aktivni i imali super ideje. I, naravno, hvala učiteljicama koje su našle vremena i dale nam priliku da djeci približimo svoju ljubav prema prirodi.

Radionica je održana u suradnji s udrugom “Čarobni svijet” i Anitom Ercegovac. Radionicu su vodili Iva Rajković Alendar, stručna suradnica za zaštitu prirode i Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode.