Dinara back to LIFE projekt početkom svibnja okupio je 40-ak europskih stručnjaka iz područja očuvanja bioraznolikosti kako bi dali svoj doprinos za buduću provedbu sličnih projekata.
Međusobno učenje i razmjena znanja jedna je od najvećih prednosti LIFE projekata, a iskustvo ovih svjetskih stručnjaka zasigurno će učiniti rezultate Dinara back to LIFE uspješnijim.
Smjernice za upravljanje suhim travnjacima
Razlog zbog kojeg se ovoliki broj stručnjaka okupio je sudjelovanje u izradi Smjernica za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima. Dinara back to LIFE u tri i pol godine trajanja testira mjere za restauraciju i očuvanje travnjaka te na temelju prikupljenih podataka i iskustava izrađuje smjernice i preporuke za institucije koje u Hrvatskoj upravljaju travnjacima. Kako bi smjernice obuhvatile europski kontekst i saznanja iz drugih projekata očuvanja, proces njihove izrade uključuje konzultiranje sa stručnjacima iz tog područja koji na sličnim projektima rade već desetljećima.
Brendan Dunford, Engin Yilmaz i Elsa Varela samo su neki od stručnjaka koji su donijeli novu perspektivu i inspiraciju, a doprinos stručnjaka sigurno će pomoći da smjernice pronađu što širu primjenu u granicama Hrvatske, ali i izvan.
Na susretu su raspravljene tri glavne teme:
Ispaša za biološku raznolikost
Stočarstvo kao zanimanje i način života ključ su održavanja travnjaka. U odnosu na nekoliko posljednjih desetljeća, danas se cijeli sustav promijenio, a stočarima je potrebna potpora više nego ikad prije.
Kao ključni izazovi prepoznati da bi se zadržalo stočarstvo i da bi se ispaša provodila na način da ima što bolji učinak na biološku raznolikost su
- nedostatak institucionalne potpore stočarima
- nedostatak znanja o tome što funkcionira a što ne
- biološka raznolikost se ne vrednuje dovoljno prilikom davanja i zadržavanja zakupa pašnjaka
Kontrolirano paljenje kao metoda obnove suhih travnjaka
Kontrolirano paljenje je tradicionalni i uvjetno prirodni način održavanja travnjaka. Ova raje dionica obrađivala nužnost kontroliranog paljenja za održavanje bioraznolikosti, prvenstveno vrsta koje preferiraju opožarena staništa. Raspravljalo se i o tome koliko kontrolirano paljenje ne povećava ugljični otisak jer se provodi u hladnom razdoblju godine, kada je intenzitet gorenja jako mali i ne oštećuje se rizosfera. Bitna tema je bila i prostorno planiranje koje bi povećavalo otpornost krajolika na požare tako da bi se stvorio mozaik koji uključuje površine ispaše i/ili kontroliranog paljenja preko kojih se ljetni požari ne mogu širiti.
Izazovi:
- slabo poznavanje znanstvene literature koja opisuje pohranu ugljika na travnjacima i ugljični otisak travnjaka održavanih ispašom i paljenjem
- problemi sa legislativom, prvenstveno neusklađenost šumarstva, zaštite okoliša i zaštite prirode
- tehnička provedba na velikim površinama
- prihvaćanje kontroliranog paljenja od javnosti
- potencijalni sukob sa lovcima
Financijski instrumenti dostupni za obnovu travnjaka
Dinara back to LIFE početak je rada na zaštiti dinarskih travnjaka, i ukazao je na mnoge izazove s kojima će se upravljačke institucije susresti u planiranju aktivnosti očuvanja travnjaka. Nepostojanje stabilnog izvora financiranja za aktivnosti očuvanja samo su dio problema, a kako bi se došlo do pozitivne promjene treba krenuti od koordinacije i suradnje kako različitih sektora tako i različitih zakonskih regulativa.
Izazovi:
- nepostojanje održivog ekonomskog modela ekstenzivnog stočarstva i drugih djelatnosti koje doprinose očuvanju suhih travnjaka
- neusklađena zakonska regulativa
- manjak suradnje različitih sektora (šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda, zaštita prirode) u upravljanju područjem suhih travnjaka
Održana radionica jedan je od početnih koraka u pripremanju sadržaja Smjernica za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima. U sljedećih godinu dana projektni tim će intenzivno raditi na izradi preporuka za održivo upravljanje travnjacima, te će biti javno predstavljene u prvoj polovici 2023. godine.
Sudionici su iskoristili priliku zajedničkog okupljanja da bi predstavili i neke od svojih projekata koji su inspiracija i primjer dobre prakse kako pristupati zaštiti prirode:
- Zaštita Livanjskog polja, organizacija EuroNatur
- Upravljanje travnjacima temeljeno na rezultatima, Burren program,
- Polish Society for the Protection of Birds (OTOP, BirdLife Poland), primjer aktivnosti očuvanja vlažnih livada
- Life for Seeds, DOPPS – BirdLife Slovenia
- Josefov Meadows – management and its results in the first non-governmental bird reserve in the Czech Republic – Czech Society for Ornithology
