HPK Sv. Mihovil – izgradili novo sklonište i obnovili staru stazu na Dinari

Planinari kao zaljubljenici u prirodu čuvaju planine te olakšavaju uživanje u njima. HPK Sv. Mihovil jedno je od aktivnijih društava na Dinari te ih ovdje predstavljamo kao jedne od dionika projekta Dinara back to LIFE.
Dizajn bez naslova - 2021-12-15T104153.790

Jedno od planinarskih društava najaktivnijih na širem području Dinare je HPK Sv. Mihovil, relativno mlado i entuzijastično planinarsko društvo iz Šibenika koje je dosad ostvarilo niz zavidnih rezultata u svom planinarskom radu, od penjanja preko spuštanja do gradnje, velikom dijelom upravo na Dinari.

Hrvatski planinarski klub Sveti Mihovil osnovala je krajem 1995. grupa planinara s dugogodišnjim iskustvom koji su s velikom željom i voljom odlučili provesti nove ideje i aktivnosti na svom području. Klub je osnovan uz veliku upornost prvog predsjednika novog društva Zlatibora Prgina, tragično preminulog na ekspediciji Kluba na Aconcaguu (6950m) 1999. godine. Klub broji 250-ak članova.

Nakon sedamdeset godina isprekidanog trajanja šibenskog planinarstva, osnivanje HPK Sv. Mihovil bio je početak zahtjevnih uspona po inozemnim planinama, čime je postavljen i temelj za razvoj šibenskog visokogorskog planinarenja, alpinizma, paraglidinga i speleologije.

Zlatko Prgin – sklonište s pogledom

Ključni objekti na planinama su skloništa – mjesta odmora, sigurnosti i druženja – a jedno takvo izgrađeno je na Dinari zahvaljujući prvenstveno velikim naporima članova HPK Sv. Mihovil. U bukovoj šumici u neposrednoj blizini Bukvinog vrha, na raskrižju staze koja ide s Brezovca na vrh Dinare te staze koja vodi iz zaseoka Mirkovići, poznatije kao „Jogurt staza“, koja je dobila naziv po prvom predsjedniku Kluba, otvoreno je 2019. godine na južnim padinama Dinare planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 mnv).

Riječ je o stambenom kontejneru s potkrovljem koji prima 10 ljudi te je stalno otvoren. U njemu su peć na drva, stol, klupe te rasvjeta i priključak za punjenje mobitela. Uz sklonište je izgrađena je i mala gusterna koja je u upotrebi od studenog 2021. godine. Sa skloništa i njegove okolice pružaju se prelijepi pogledi na dinarske visoravni Duler, Samar, Brezovac, a posebno je lijep pogled na Podinarje i grad Knin te vrhove Prominu, Kijevski bat, Svilaju, te na udaljenije velebitske vrhove Sveto brdo i Crnopac.      

Sklonište je izgrađeno vrijednim i teškim volonterskim radom članova HPK Sv. Mihovil, nesebičnom pomoći firme Proautomatika iz Šibenika, asistencijom HGSS Stanice Šibenik, HGSS Stanice Split, PU Dinaridi te helikopterskom akcijom Eskadrile transportnih helikoptera 93. zb HRZ-PZO „Tovari“ Divulje.

Predsjednik Kluba redovito poziva članove na radne akcije oko skloništa, a u jesen 2021. započelo je oblaganje kontejnera u drvo, kako bi ga se dodatno zaštitilo od hladnoće i vjetra.

Stazama Mihovila

Staza kojom upravlja HPK Sv. Mihovil je spomenuta „Jogurt staza“ od Mirkovića do skloništa Zlatko Prgin te novoobnovljena staza od Ošjaka do skloništa. Ova obnovljena stara i markirana staza bit će na novoj karti koju upravo izrađuju kartografi HGSS-a.

HPK Sv. Mihovil tradicionalno sudjeluje na Putu Oluje na kojem su već više godina često najbrojniji planinari upravo „Mihovilci“. HPK Sv. Mihovil tradicionalno svake godine organizira i zimski uspon na Dinaru iz Mirkovića, na Svetog Stjepana (26.12.).

Speleologija – deseci istraženih jama i špilja

Speleološki odsjek HPK Sveti Mihovil djeluje na prostoru koji je omeđen cestama Strmica – Knin – Vrlika i zapadnim rubom Cetinskog polja te je na području Dinare u Šibensko-kninskoj županiji dosad istraživao u 55 speleoloških objekata i to najviše na vršnom dijelu Dinare.

Najuspješnija istraživanja područja Dinare koja su proveli speleolozi HPK Sv. Mihovil bila su ona u špiljskom sustavu Gospodske špilje – Vrela Cetine (ukupna duljina 4982m), špilji Kotluši (duljina 4507m) i Rudelićevoj špilji (duljina 1382m), sve redom velikih protočnih objekata. Istraživanja ovih objekata na zapadnoj strani Cetinskog započeli su speleolozi SO PD Željezničar iz Zagreba da bi se u njih uključili brojni domaći i strani speleolozi, među kojima i speleolozi HPK Sveti Mihovil. Speleolozi HPK Sveti Mihovil pronašli su i istražili 749m dugu špilju Dulibu u kanjonu Krčića koja je većim dijelom godine potpuno potopljena, a kroz koju je zabilježeno značajno strujanje zraka, što ukazuje na perspektivu daljnjih istraživanja. Vrlo blizu nje je i špilja Mala duliba duljine 115m. 

Od duljih horizontalnih speleoloških objekata, posebno su ističu špilja u Šobotovom točilu duljine 186m, Pećine na planinarskom putu između Glavaša i Martinove košare duljine 105m, sustav pod pločom u Čekrkskim rupama duljine 127m te jama Štemerica duljine 156m, sjeverno od najvišeg vrha Dinare Sinjala, koja je ujedno i najdublja jama vršnog dijela Dinare sa 106m dubine. HPK Sv. Mihovil je topografski snimio i špilju pod Topoljačkim bukom duljine 234m čiji jedan otvor služi kao ulaz u hidrocentralu, a u kojoj pronalazimo nekoliko suhih i podvodnih ulaza te koja je cijela formirana u sedri.

Najveći broj speleoloških objekata su vertikalni objekti – jame, ulazak u koje je moguć isključivo uz poznavanje korištenja užeta i upotrebu posebne speleološke opreme. Speleološka aktivnost Mihovilovih speleologa na Dinari usmjerena je na područje Šibensko-kninske županije, ali su istraživali i nešto dalje prema istoku – u Vodenoj peći (duljina 713m) i Golubinci kod Ruminskih vrtli (176m, -91m). 

Osim podataka o speleološkim objektima u kojima su sami istraživali, u speleološkom odsjeku HPK Sv. Mihovil prikupljaju se i podaci o istraživanjima svih speleologa na području Šibensko-kninske županije pa se tako u njihovoj arhivi nalaze podaci o još tridesetak objekata iz okolice Kijeva i Glavaša.

Speleolozi Mihovila će nastaviti s istraživanjima vršnog dijela Dinare – od vršnog grebena prema granici s BiH na kome se nalazi desetak neistraženih jama ucrtanih u karte.   

Mihovilci inicirali HGSS Šibenik

Inicijatori osnivanja Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Šibenik su planinari iz društva HPK Sv. Mihovil te je 20-ak „Mihovilaca“ pripadnika HGSS-a. Prvi školovani šibenski planinski vodiči s položenim stručnim ispitom osnovali su Stanicu planinarskih vodiča – Šibenik. 

Dosadašnji rezultati rada, poduhvati i postignuća HPK Sv. Mihovil:

– 2005. Plaketa Grada Šibenika za razvoj planinarstva i speleologije

– 2008. Plaketa Šibensko–kninske županije za razvoj planinarstva i speleologije

– 2007. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najbolju web stranicu članica HPS-a

– 2013. Plaketa Grada Šibenika za razvoj planinarstva, speleologije i alpinizma

– 2013. Brončani znak Hrvatskog planinarskog saveza za doprinos razvoju planinarstva

– 2016. Grb Šibensko-kninske županije zaepromicanja vrijednosti zdravog života među mladima, zaštiti kulturnih i prirodnih vrijednosti Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, te brojnih športskih aktivnosti

– 2017. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najuspješniju planinarsku udrugu u Hrvatskoj među 345 registriranih planinarskih udruga pri Hrvatskom planinarskom savezu

– 2019. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najbolji rad s mladima

– 2019. Izgradnja planinarskog skloništa Zlatko Prgin na Dinari

– 2020. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najveći doprinos planinarskoj publicistici časopisu Helop

– Uređivanje i izdavanje specijaliziranog godišnjeg časopisa Helop – ISSN 1848-3224 koji se dijele besplatno, više ovdje – http://www.sv-mihovil.hr/stranice/helop/9.html.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
E-MAIL

Odgovori