Monitoring učinaka kontroliranog paljenja – pozitivno za travnjake, biljke i pčele

Tradicionalna metoda kontrole staništa došla je na provjeru. Zimus je obavljeno kontrolirano paljenje šest hektara travnjaka s raštrkanih grmljem i stablima na Vrdovu. Pet mjeseci kasnije provjerili smo učinke. I – obećavajuće je!
Paljena ploha

Napokon je došlo vrijeme monitoringa efekata kontroliranog paljenja na odabranoj plohi. Prema unaprijed određenim točkama, kako bi izbjegli pristranost u istraživanju, prionuli smo provjeri stanja paljene plohe kao i razlika između te i susjedne plohe koju nismo kontrolirano spaljivali. Bitne stavke ovog istraživanja su kakav utjecaj je vatra imala na drvenaste biljke tj. je li uopće bilo utjecaja.

Izgled vegetacije na plohi paljenja

Bilježili smo podatke o vrstama i broju drvenastih biljaka te je li im npr. samo osmuđena kora, djelomično oštećeno deblo, je li deblo mrtvo ali se biljka nastavila obnavljati iz korijena ili panja, ili je deblo mrtvo i biljka se ne obnavlja. Za zeljaste biljke proces je bio sličan, također popisivanje svih vrsta i brojnosti te utvrđivanje činjenice je li biljka uslijed kontroliranog paljenja mrtva, djelomično mrtva te se dio obnavlja, ili se u potpunosti normalno obnavlja. Posljednje je promatrano djelovanje na tlo, tj. je li uslijed kontroliranog paljenja djelomično ili potpuno izgorjela organska tvar, je li gorio i humus, te je li ostalo golo tlo.

Ploha uzorkovanja s izgorenim grmićem srednje krkavine koja se obnavlja iz korijena

Za drvenaste vrste utvrdili smo da je efekt na grmolikim biljkama poput srednje krkavine (Rhamnus intermedius) i rašeljke (Prunus mahaleb) bio značajan te su većinom sve nadzemne stabljike izgorjele, no također smo primijetili da se veliki broj nastavio obnavljati iz panja ili korijena. Utjecaj na niske drvenaste cvatuće biljke bitne za pčele i ostale kukce poput raznih vrsta vrisaka (Satureja sp.), žutilovki (Genista sp.) i dubačaca (Teucrium sp.) je bio vrlo malen te se čak i one koje su više stradale obnavljaju normalno. Također, kako im se otvorio prostor za rast zbog izgorenih grmova, šire se više nego na neizgorenoj plohi koju smo koristili kao kontrolnu plohu.

Monitoring na kontrolnoj plohi, na kojoj se nije palilo

Travolike biljke poput raznih vrsta šaševa (Carex sp.), šašika (Sesleria sp.) kovilja (Stipa sp.) ili smilica (Koeleria sp.) većinom se obnavljaju normalno čak i ako im je dio busena izgorio. Na brojne cvatuće vrste poput glavulja (Globularia sp.), kotrljana (Eryngium sp.), bjeloglavica (Dorycnium sp.) ili sunčanica (Helianthemum sp.) kontrolirano paljenje nije imalo negativnog utjecaja, naprotiv otvorilo im je prostor za širenje.

Vapnenac je ostao siv jer paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje bi uništile lišajeve na kamenu

Utjecaj vatre zimi na tlo pokazao je kako je dio, a ponegdje i većina neraspadnute organske tvari na površini tla izgorjela, no nismo primijetili da je vatra igdje prodrla dublje u zemlju te uništila humus, kao što redovito bude slučaj tijekom ljetnih požara. Ovo istraživanje dokazuje da, ukoliko paljenje vršimo u hladnom dijelu godine u strogo kontroliranim uvjetima, ono ima pozitivan utjecaj na očuvanje travnjačkih staništa kao i širenje vrsta biljaka važnih za prehranu stoke i divljači kao i cvatućih vrsta bitnih za pčele.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
E-MAIL

Odgovori