Obilazak terena: Zarastanje travnjaka na Dinari – bez stoke nema budućnosti

Ima li spasa za očuvanje travnjaka, odnosno bioraznolikosti i tradicionalnog načina života na Dinari? Projektni tim obišao je Dinarine pašnjake da utvrdi što im se događa kad nema stoke i stočara.
Dizajn bez naslova (45)

Viši predjeli Dinare prekriveni su velikim površinama travnjaka koji su nekad prehranjivali cijelu Dalmaciju tijekom ljeta. Naime, u ljetnim mjesecima u podnožju Dinare travnjaci su već suhi i žuti te više ne pružaju dovoljno hrane za stoku. Stoga se stoka seli na više nadmorske visine gdje se vegetacija kasnije razvija te su na visinama iznad 1000m travnjaci još uvijek zeleni u srpnju i kolovoz. Iako je to višestoljetna praksa prisutna na svim dinarskim planinama, koju su prakticirali svi stočari, na području Dinare danas tek rijetki tjeraju stoku u planine. A bez prisustva stoke i stočara, travnjaci dugoročno ne mogu opstati, bez obzira na površinu koju zauzimaju.

Bukov vrh

Izostankom ispaše polako se mijenja floristički sastav tako da nestaju vrste prilagođene na povremenu ispašu i gaženje, a izostankom utjecaja stočarstva, ubrzava se sukcesija prema šumi. Naime, stočari su nekada redovito nosili sa sobom malu sjekiru kojom su revno uklanjali mala stabalca bora ili šmrike koja bi se pojavila na travnjaku. Time su ponovo oslobodili prostor za razvoj travnjačkih vrsta koje su im bile potrebne za prehranu stoke, te sprečavali širenje šume na travnjake.

Duler

Takva praksa je danas rijetka jer, osim što nedostaje stočara i stoke, na površinama koje se daju u koncesiju za pašarenje (državno zemljište kojim upravljaju Hrvatske šume) više nije dopušteno uklanjanje drvenaste vegetacije, što na visinama iznad 1000m dovodi do brzog širenja vrsta poput crnog bora, kako smo nedavno zabilježili tijekom terenskog obilaska.

Duler – pogled na Bukov vrh

Obišli smo područje od Golubićkog Suvog Polja preko Brezovca i Dulera do Samara i dalje prema vrhu Dinare na kojima nekoliko stočara čuvaju trenutno oko 2000 ovaca, četrdesetak krava i manji broj koza te im je ovo 6. godina da ljeto provode na ovom području. Polja Rađin do i Duler se još redovito kose tijekom srpnja dok se na Brezovcu samo napasa stoka, a na Samaru već dugi niz godina nema redovite ispaše niti košnje. Usprkos trudu te redovnoj košnji i ispaši, na svim poljima se jasno vidi polagano, ali sigurno širenje crnog bora na padinama. Širenje bora je još više izraženo na višim nadmorskim visinama (npr. područje Bukovog vrha) gdje stoka rjeđe pase, a travnjaci se ne kose.

Mladi crni bor

S obzirom da na Dinari dominiraju površine travnjaka koje su u državnom vlasništvu, može se očekivati da će, usprkos uspješnom izdavanju koncesija, ukoliko se mlada stabalca redovito ne uklanjaju, s vremenom neminovno doći do širenja šume na velikom dijelu današnjih travnjačkih površina. U konačnici će navedeno značajno umanjiti površinu dostupnu za ispašu čime će ova područje postajati sve manje atraktivna za dovođenje stoke čime će se zarastanje dodatno ubrzavati. Tada će, bez obzira na ispašu stoke te uložen trud stočara i Hrvatskih šuma, travnjaci sve brže zarastati sve dok se na kraju ne pretvore u šumu, kada će za očuvanje bioraznolikosti povezane uz otvorena travnjačka staništa kao i tradicionalnog načina života te ljetne ispaše u planinama biti kasno.

Tomislav Hudina, voditelj projekta, dvojica dinarskih stočara Petar i Josip, Luka Škunca, stručnjak za GIS, i Hrvoje Kutnjak, stručni suradnik za agronomiju

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
E-MAIL

Odgovori