Predstavljen novi znanstveni rad o Dinari – preduvjet za izradu modela za kartiranje travnjaka

Profesori Kutnjak i Leto predstavili su znanstveni rad kojim su utvrdili pravilnost u produktivnosti travnjaka na 500 metara nadmorske visine. Ovo je prvi korak u izrađivanju modela kartiranja travnjaka iz podnožja Dinare, te svojevrstan preduvjet za izradu modela za kartiranje travnjaka općenito.
Dizajn-bez-naslova-94

Prošli je tjedan u Vodicama održan 56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja provedenih u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Ovaj je skup najveći znanstveni skup agronomske i srodnih struka u Hrvatskoj, koji ima i međunarodnu dimenziju okupljajući znanstvenike iz Europe i svijeta.

Na simpoziju su ispred projektnog partnera Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet, sudjelovali su prof. dr sc. Josip Leto i doc. Dr sc. Hrvoje Kutnjak te su usmeno izložili jedan cjeloviti znanstveni rad i jedan sažetak u vidu postera.

Cilj rada docenta Kutnjaka i profesora Lete bilo je prikazati mogućnosti procjene relativne produktivnosti suhih kamenjarskih travnjaka područja u podnožju dinarskih planina korištenjem satelitskih snimaka Sentinel-2. Hipoteza ovog rada je da postoji korelacija između travnjačke nadzemne biomase s reprezentativnih ploha travnjaka i vrijednosti NDVI-a (normalizirani razlikovni vegetacijski indeks) što bi bio preduvjet za obračunavanje produktivnosti travnjaka na širem području.

U sklopu programa Copernicus, Europska komisija u suradnji s Europskom svemirskom agencijom osigurala je servis za motrenje Zemlje. Posebnu primjenu za motrenje promjena vegetacije našli su sateliti Sentinel-2A i 2B sa svojim multispektralnim senzorima koji osim visoke prostorne rezolucije od 10 m osiguravaju i visoku temporalnu rezoluciju snimaka svakih 5 dana

Profesori Kutnjak i Leto svojim su radom, prvim korakom u izrađivanju modela kartiranja travnjaka iz podnožja Dinare, utvrdili pravilnost u produktivnosti suhih travnjaka do 500 metara nadmorske visine. Dobivene projekcije sugeriraju da 2946,9 ha spomenutih travnjaka na projektnom području predstavlja godišnji pašni potencijal za oko 646,8 UG (uvjetnih grla stoke), odnosno, izračunata je prosječna produktivnost od 1,00144 t/ha što bi teoretski bilo dovoljno zadovoljenje pašnog opterećenja od za 0,219 UG ha god-1 (kod ovakvih izračuna treba biti oprezan jer i dalje ostaje problem kvalitetne delineacije travnjaka i drugih tipova zemljišnog pokrova putem satelitskih snimaka čija je prostorna rezolucija 10 m pa je detekcija travnjaka u ovom sučaju bila ograničena samo na one travnjake koji nisu u nekom obliku mozaika koji uključuju stijene i drveće s grmljem). Dobivena je korelacija prinos travnjaka i NDVI-a te opisana linearnim modelom y=378×X–89,99 srednje jakosti (R2=0,352) koji je moguće koristiti za kartiranje produktivnog potencijala pašnjaka i predstavlja osnovu za daljnji razvoj i nadogradnju modela za površine sa specifičnostima drugih nadmorskih visina.  

Osim spomenutog rada prezentiran je i sažetak u vidu postera gdje su u širem smislu prezentirani ciljevi i vizija projekta Dinara back to LIFE kao i sažeti presjek svih do sada provedenih istraživanja (od ornitoloških, florističkih i agronomskih), a koja zajednički provode svi partneri na projektu.

Cijeli rad može se pročitati na ovom linku: https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2021/09/Kutnjak.pdf

Profesori su u Vodicama predstavili i plakat koji sažima ovaj projekt.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
E-MAIL

Odgovori