Osim žitelja koji svakodnevno ponosno i s poštovanjem gledaju ka Dinari, njeno bogatstvo i važnost prepoznata je i puno šire. Uz brojne priče i uspomene koje Dinara čuva, u njoj se kriju i vrlo važni stanovnici – biljne i životinjske vrste, što endemične, što zaštićene. To je razlog laskavoj tituli koju Dinara nosi – ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, proglašena je dijelom ekološke mreže Natura 2000, kao područje očuvanja značajno za ptice i kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa. Time je ova ljepotica na međunarodnoj razini ušla u izabrani krug posebno vrijednih i važnih područja koji čine ekološku mrežu. Upravo ta mreža ključnih područja Europske unije osnova je očuvanja prirodnih bogatstva, ali i zdravog i održivog života nas samih.
Natura 2000 je ekološka mreža zaštićenih područja u Europskoj uniji, koja obuhvaća područja očuvanja značajna za ptice kao i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Natura 2000 je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu koja trenutno obuhvaća oko 18% teritorija Unije, odnosno 1,3 milijuna km2 na 30.000 kopnenih i morskih područja svih država članica EU. U Hrvatskoj, Natura 2000 obuhvaća 20.716 km2 ili 36,67% kopnenog teritorija i 5.238 km2 ili 16,26% teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda RH, što je sve skupa 29,34% ukupne površine RH. Za dodatne informacije: karta Nature 2000 u Hrvatskoj, karta Nature 2000 u EU, često postavljana pitanja te podaci o veličinama područja zaštićenih Naturom 2000 po državama.
Svatko tko je imao priliku bar jednom zaći u djelić Dinare, bilo to u krške ponikve, travnjačka prostranstva, šume ili špilje, i svjedočiti prirodnim bogatstvima koje Dinara krije, bez sumnje vjerujemo da nije otišao razočaran i poželio se vratiti što prije.
Ključ velikog bogatstva Dinare upravo je raznolikost staništa koju pruža. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak tri tipa čine različiti tipovi travnjaka. Njihov status ovisnosti o ljudskim djelatnostima, prvenstveno ekstenzivnom uzgoje stoke tj. ispaši, ključan je razlog njihove ugroženosti. No, zašto su nam oni bitni? Zašto sputavamo prirodu u zarastanju travnjaka? Upravo zato što ljudi na nju utječu već dugi, dugi niz godina – stoljećima pa čak i tisućljećima. Osim što stočarimo, utječemo i na brojne druge segmente kao što je količina nutrijenata u tlu, prisutnost divljih papkara, a i sami trenutno svjedočimo efektu klimatskih promjena.
Travnjaci imaju svoju bitnu ulogu u pružanju hrane i skloništa brojnim vrstama koje bi bez njih napustile Dinaru. Danas upravo tome i svjedočimo te neke od vrsta na području cijele Dinare brojimo u jednoznamenkastim brojevima. Ćukavice, kratkoprste ševe, vrtne strnadice samo su neke od takvih ptičjih vrsta. Osim toga, tu su i brojne orhideje, leptiri, gmazovi i kukci koji ovise upravo o suhim travnjacima.
Park prirode Dinara
Hrvatski sabor je u veljači 2021. proglasio Park prirode Dinara na 63.052 hektara masiva Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišnog dijela i gornjeg toka rijeke Cetine, izvora rijeke Krke, rječice Krčić, te krških polja uz Cetinu – Hrvatačko, Paško i Vrličko polje.
Dinarski je krš međunarodno prepoznat fenomen koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskome lokalitetu dobio i ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljima od osam kilometara te s izrazito razvijenima krškima poljima koja sadržavaju sve krške pojave.
Područje Dinare izrazito je bogato endemskim i ugroženim vrstama. Stanište je više od 1.000 biljnih vrsta, što je petina ukupne hrvatske flore, od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar, Dinaromys bogdanovi. Visoki dinarski travnjaci rudine najvažnije su stanište endemskog planinskog žutokruga – Vipera ursinii macrops – u Hrvatskoj.
