Kategorije
Novosti

Video: Uklanjanje šmrike – mukotrpan, ali vrlo koristan posao

Studenti, volonteri i koordinatori s kampa Dinara back to LIFE početak rujna provode među ostalim, u restauraciji Ježevičkog Suhopolja kako bi ga oslobodili za ptice, sisavce, kukce…

Ježevičko Suhopolje stoljećima je bilo pašnjak na kojem su svoje stanište pronalazile ćukavica (Burhinus oedicnemus) i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla). Međutim, u posljednjih pola stoljeća dolazi do masovnog iseljavanja s ovog područja u nekoliko valova, čime se drastično smanjio i broj stoke u podinarskom području. Zbog izostanka ispaše dolazi do zarastanja pašnjaka, čime ove ptice polako gube stanište.

Ćukavica voli otvorena pustinjska i polupustinjska staništa te svoja jaja, koja su nalik na kamen, leže na tlo, među kamenjem. Kako se sukcesijom travnjak zatvara, tako ćukavica gubi svoje stanište. Upravo se to događa na Ježevičkom Suhopolju – ono je sve zaraslije i time neprivlačno ćukavici. 2019. godine na ovoj lokaciji zabilježena su dva para ćukavica, 2020. godine zabilježen je jedan par, dok ove godine nije zabilježen niti jedan par ovih ptica.

Jedan od ciljeva projekta Dinara back to LIFE je restaurirati Ježevičko Suhopolje kako bi se na njega vratile kratkoprsta ševa i ćukavica. Svaki dan u poslijepodnevnim satima, kad sunce pomalo popusti svoju rujansku snagu, studenti, volonteri i koordinatori upućuju se na ovu suhu zaravan, opremaju se rukavicama i alatom za uklanjanje vegetacije te režu, pile i kopaju smriču. Juniperus je „idealni“ pokrivač tla – raste nisko kao loptasti grm gustog granja i gustih iglica ispod kojeg ne raste trava. Uklanjanjem šmrike s ove lokacije na Ježevičkom Suhopolju dobit ćemo čisti travnjak kao idealno stanište za ćukavicu i kratkoprstu ševu. Posao time, međutim, nije gotov – travnjak treba održavati, što ostaje na stočarima iz Ježevića koji će dovoditi svoje blago na ispašu na ovu lokaciju koja je sada pogodnija i za stoku jer je prisutan veći udio trave te je očišćeni teren bez grmolikog raslinja daleko pregledniji pa je stoku lakše čuvati.

Prva, ključna faza restauriranja se zaokružuje – čišćenje šmrike na 20-ak hektara Ježevičkog Suhopolja privodi se kraju. Vrijedni studenti, uz pomoć koordinatora i volontera, po četiri sata svaki dan pile, režu, kopaju, skupljaju granje na gomile te otvaraju ovaj prostor ne samo za projektne ptice, nego i za ovce, magarce, pčele, skakavce, druge biljke…

Na videu dolje prikazan je ukratko jedan tipičan terenski rad – orezivanja, piljenje, kopanje, skupljanje granja na hrpe. Pogledajte!

Kategorije
Novosti

Započeo kamp Dinara back to LIFE – vraćamo travnjak pticama i stočarima

U Ekološkoj stanici Vrlika započeo je edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE na kojem 18 studenata uči o revitalizaciji prirodnih staništa i naučeno primjenjuje u praksi. Na kampu sudjeluju studenti agronomije, šumarstva, biologije, krajobrazne arhitekture, geografije, ekološke poljoprivrede, geofizike i geologije iz cijele Hrvatske – Vinkovaca, Osijeka, Požege, Đakova, Čakovca, Ivanić Grada, Buzeta, Bribira, Knina, Dubrovnika, Trogira, Kaštela, Splita i Zagreba. Osim studenata, u kampu pod Dinarom sudjeluju i brojni domaći te ESS volonteri, kao i Biomovi koordinatori te predavači iz MINGOR-a, Hrvatskih šuma, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, javnih ustanova za zaštitu prirode, LAG-a Cetinska krajina i drugi.

Uvod u projekt Dinara back to LIFE

Kamp će potrajati dva tjedna, do 19. rujna i u tom će razdoblju budući stručnjaci na području zaštite prirode usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju. Jutra su rezervirana za edukaciju gdje se studentima predstavlja teme važne za planiranje upravljanja. Prvog dana predavanja stručne suradnice za zaštitu prirode Ivane Selanec predstavljen je projekt Dinara kamp to LIFE i projektne aktivnosti u kojima će studenti sudjelovati.

Studenti na predavanju

Drugog dana teoretske nastave studenti su upoznati s konzervacijskom biologijom i njenom primjenom na primjeru projekta Dinara back to LIFE. Studenti će na ovom kampu sudjelovati u projektu konzervacije, što je interdisciplinarna primjenjena znanstvena grana kojoj je cilj očuvanje biološke raznolikosti, odnosno očuvanja raznolikog života na zemlji, temeljeno na prirodoslovnim i društvenim znanstvenim granama. Dinara back to LIFE je konzervacijski projekt koji stremi tome da se prirodu očuva kroz održivo korištenje.

Studenti su prvi dan počeli i s praktičnom nastavom na Ježevičkom Suhopolju gdje će bivši pašnjak veličine 40 hektara očistiti od raslinja i vratiti u prethodno stanje koje je bilo pogodnije stanište za projektne vrste ptica – ćukavicu i kratkoprstu ševu – dok će treća vrsta, vrtna strnadica, svoje stanište pronaći nešto više, na Vrdovu. Nakon što su uz pomoć stručnih suradnika i koordinatora označili granice katastarskih čestica, studenti su prionuli poslu uklanjanja drvenaste vegetacije, prvenstveno šmrike na odabranoj plohi.

Utvrđivanje granica katastarskih čestica

Među ovim vrstama, kako je objasnio Biomov stručni savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski, najveći problem predstavlja šmrika, odnosno juniperus, koji naraste u veliku loptu i onemogućava rast trave. Šmrika je posebna i po tome što je ovca ne jede, dok magaraca nema, stoga su u održavanju ovakvih travnatih staništa, kakva preferiraju nabrojane tri projektne vrste ptica, najbolja kombinirana stada ovaca i magaraca.

Polazak na teren

Dodatna otegotna okolnost pri održavanju pašnjaka, kako je naglasio Budinski, je i od države nametnuta zabrana stočarima da uklanjaju bilo kakve drvenaste biljke s pašnjaka, iako su ih dobili u zakup kao pašnjake, a zbog širenja raslinja polako se pretvaraju u šibljike, odnosno prestaju biti pašnjaci!

Područje Ježevičkog Suhopolja vrlo je pogodno za držanje stoke jer im je vrlo blizu, na udaljenosti od nekoliko stotina metara od naselja, odnosno staja do kojih se brzo i lako dolazi. Dodatna pogodnost je i dostupnost vode, i na Perući i na imanjima koja imaju vodovod.

Posao čišćenja obavlja se alatima pogodnim za ovakvu vrstu posla, ali i sigurnima za baratanje pri radu. Marljivi i dobro raspoloženi studenti su škarama, kratkim i dugim pilama te sjekirama orezivali biljke do tla, koje se takve vjerojatno neće obnoviti, a ako mladice i krenu pojest će ih stoka koju će stočari uskoro dotjerati na svježe obnovljeni pašnjak.

Studenti, volonteri i koordinatori kampa ispred Ekološke stanice Vrlika
Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode
Označavanje granice katastarske čestice
Vladimir Marinko, prijatelj projekta Dinara back to LIFE
Polazak na posao uklanjanja grmlja
Na Ježevičkom Suhopolju, s Dinarom u pozadini
Raslinje se mora sasjeći do tla kako ne bi ponovno raslo
Orezano grmlje skupljamo na hrpe gdje ćemo ga isjeckati
Hrastov ljiljak
Zadovoljstvo obavljenim poslom
Kategorije
Novosti

Edukativna radionica „Kukci cvjetoljupci“ u Sinju – koja je uloga pčela u prirodi?

Za ovogodišnje izdanje ekološko-umjetničkog projekta Kašetarnica, Udruga Biom pripremila je edukativnu radionicu inspiriranu travnjacima i bogatim životom Dinare.

Brojne ptice, pčele, biljke i drugi kukci pronašli su svoj dom upravo na dinarskim travnjacima, a ovom radionicom djeci i odraslima želimo na zanimljiv način i dočarati taj svijet.

Posjetitelji će rješavanjem našega kviza moći naučiti nešto o dinarskim pticama, ali i divljim i medonosnim pčelama te cvatućim biljkama. Djeca će moći s nama zaigrati interaktivnu igru „Kukci cvjetoljupci“ kako bi saznali više o ulozi pčela u prirodi. Također, svi će posjetitelji moći kušati razne pčelinje proizvode, kao i pokušati prepoznati aromatične dinarske biljke prema njihovom mirisu. Nadamo se kako ćete posjetiti Biomov štand i otkriti Dinaru na jedan nov način!

Radionica je dio projekta “Dinara back to LIFE” kojim se restauriraju dinarski travnjaci, istražuju ptice, pčele i druge sastavnice prirode, te promiče njihova važnost.

Radionica “Kukci cvjetoljupci” održava se 1. rujna od 17 do 20 sati u Gradskom parku Sinj. Namijenjena je djeci i mladima.

Raspored ostalih događanja na Kašetarnici možete pogledati ovdje.

Kategorije
Novosti

Pretplatite se na Dinara back to LIFE newsletter

Kako biste bili još bolje informirani o projektu Dinara back to LIFE, pokrećemo projektni newsletter kojim ćemo vas informirati o proteklim aktivnostima projektima, kao i najavljivati nadolazeće aktivnosti. Osim aktivnosti na dinarskom terenu, informirat ćemo vas i o sadržajima koji su isključivo na internetu.

Newsletter će na vaše e-mail adrese dolaziti svaki mjesec s informacijama o najvažnijim aktivnostima.

Kako biste primali naš newsletter, pretplatite se ovdje:

Kategorije
Novosti

Dinara je sačuvana priroda – polovica zaštićenog područja pod slabim je ili nikakvim utjecajem čovjeka

Analiza ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja obuhvaćenog projektom Dinara back to LIFE, koje zauzima sve skupa 49.610 hektara, pokazuje da se oko 40% ukupne površine nalazi pod slabim ljudskim utjecajem, dok je 3,5% ukupne površine područja bez izraženog ljudskog utjecaja, što govori da je projektno područje i dalje sačuvana priroda.

Stupanj ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja

Površine koje su bez izraženog ljudskog utjecaja (navedenih 3,5%) su stijene i točila, ekosustavi koji se uglavnom nalaze na teško dostupnim lokalitetima, a površine pod slabim ljudskim utjecajem (40%) su šumski ekosustavi te klekovina bora.

Travnjaci na polovici područja – zahvaljujući čovjeku

Na najvećem dijelu područja, 55% ukupne površine prisutan je umjeren do jak ljudski utjecaj. Riječ je prvenstveno o travnjacima (uključujući i pašnjake), no pod umjerenim do jakim ljudskim utjecajem nalaze se također tekućice i stajaćice te obrađivano zemljište, koje još uvijek, većinom, karakterizira značajan udio prirodne vegetacije. Manje od 0,5% ukupne površine nalazi se pod jakim ili vrlo jakim ljudskim utjecajem – pod jakim ljudskim utjecajem nalaze se vinogradi, koji zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine, dok se pod vrlo jakim ljudskim djelovanjem nalaze samo izgrađena i industrijska područja, odnosno tek 0,35% ukupne površine projektnog područja.

Velika većina projektnog područja su kopneni ekosustavi, dok slatkovodni ekosustavi (površinske tekućice i stajaćice) zauzimaju manje od 0,1%. Od kopnenih ekosustava većina otpada na travnjake – preko 50% ukupne površine projektnog područja. Travnjački ekosustavi obuhvaćaju slabo do umjereno gospodarene travnjake i pašnjake. Visok udio travnjačke vegetacije, naročito u vršnom području, posljedica je tisućljetne prisutnosti čovjeka te ekstenzivnog stočarenja. Pritom dominiraju suhi travnjaci s oko 45% ukupne površine, dok na znatno manjoj površini pridolaze planinski i pretplaninski travnjaci – 8,7% ukupne površine.

Karta ekosustava projektnog područja

Drugi najveći udio kopnenog ekosustava otpada na šume – oko 40% ukupne površine, pri čemu prevladavaju bjelogorične šume s oko 39% ukupne površine. Crnogorične i mješovite šume zauzimaju znatno manje površine (0,7% i 1,4%), pridolaze uglavnom na sjevernom dijelu područja te su većinom vezane uz nešto više nadmorske visine. Razlikujemo također i šumarke, no oni zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine. Od bjelogoričnih šuma, površinom se na projektnom području ističu šume i šikare hrasta medunca, koje zauzimaju niže položaje te se, uglavnom, nalaze u obliku šikara. Pored hrastovih šuma, pridolaze također i šume bukve, no one su većinom razvijene na nešto višim položajima. Pritom se naročito ističu sastojine na blagim sjevernim obroncima Dinare, sjeverno od samog vrha, a koje predstavljaju posljednji ostatak izvornih bukovih šuma koje su nekada na Dinari prekrivale puno veće površine. Od crnogoričnih šuma, na manjim površinama pridolaze šume običnog i crnog bora, u pretplaninskom pojasu i smrekove šume te, mjestimično, nasadi četinjača.

Čovjek zauzeo – tek 0,35% površine

Obrađivano zemljište zauzima tek 1% ukupne površine te je najčešće vezano uz obližnja naselja i znatnim je dijelom danas zapušteno i prepušteno sukcesiji. Izgrađena i industrijska područja zauzimaju svega 172 hektara, odnosno 0,35% ukupne površine područja te obuhvaćaju naselja, prometnu infrastrukturu, gradsko zelenilo, odlagališta otpada, rudokope i gradilišta.

Cijeli znanstveni rad ‘Studija procjene usluga ekosustava za područje projekta „Dinara back to LIFE”’ pročitajte – ovdje.

Kategorije
Novosti

Suradničko vijeće na Regionalnom dnevniku HTV-a

Novinarka HRT-a Anamarija Škorić posjetila nas je na suradničkom vijeću održanom 14. lipnja u Vrlici gdje je snimila prilog o Vijeću, kao i projektu Dinara back to LIFE, objavljen na Regionalnom dnevniku HRT2.

U prilogu je naglašena važnost očuvanja i obnove travnjaka kao ključnog staništa za bioraznolikost na ovom području. U tu svrhu, kako objašnjava HRT-ova novinarka, potrebno je prvo raskrčiti zarasle pašnjake te na njih dovesti stoku i na tom terenu očistiti pojilišta.

U prilogu je govorio stočar Ivan Ćorić iz Garjaka koji je naveo kako se trenutno nekim pojilištima ne može niti pristupiti jer su potpuno zarasla u šibljike. Biomov savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski naveo je u prilogu uspješnost aktivnosti kontroliranog paljenja provedenog zimus na Vrdovu jer su se na paljenoj plohi za dva mjeseca pojavile vrtne strnadice – jedna od triju ciljnih ptica ovog projekta. Stručnjak za komunikacije na projektu Kruno Bošnjaković naglasio je važnost suradnje s ljudima s ovog područja, što je temeljni razlog za pokretanje Suradničkih vijeća.      

HRT-ov prilog najavljuje i kamp Dinara back to LIFE na kojem će najesen sudjelovati 20 studenata koji će učiti o upravljanju staništima te naučeno provoditi na terenu na Vrličkom Suhopolju.

Prilog je završen dijelom o izložbi „Povratak prirodi“ kojom su okupljene karakteristične fotografije s ovog područja, povezane sa stavovima i razmišljanjima ljudi koji ovdje žive o tome što im Dinara znači.

Za zaokruženiju informaciju, napominjemo da su partneri na projektu Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina te Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Novosti

Održana prva Suradnička vijeća – mnoštvo ideja i široka podrška projektu Dinara back to LIFE

U Vrlici i u Sinju početkom ovoga tjedna održani su prvi sastanci Suradničkog vijeća na kojima su predstavnici stočara, lovaca, pčelara, turistički djelatnici, predstavnici lokalne samouoprave i planinarskih društava dobili osnovne informacije o projektu Dinara back to LIFE te predložili ideje koje bi se u ovaj projekt uklopile i obogatile ga. U sklopu sastanaka održana je i tematska izložba ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ na kojoj je izloženo 15 fotografija i razmišljanja podinarskog stanovništa o tome što im Dinara znači.

Zdravko Budimir

Na prvom sastanku, 14. lipnja kod gostoljubivih domaćina iz restorana Ero u Vrlici bilo je 20-ak sudionika, stočari s šireg područja Ježevića, predstavnice turističke zajednica iz Knina i Vrlike, pčelari s vrličkog područja, predstavnici planinarskih društava, kao i mali turistički iznajmljivači.

30.000 eura za stoku i opremu čeka stočare

Koordinator provedbe projekta Dinara back to LIFE Zdravko Budimir predstavio je projekt od njegovih početaka iz 2017. kad je krenulo pisanje projektnog teksta, elemente projekta i njegove ciljeve. Stručna suradnica za zaštitu prirode Ivana Selanec fokusirala se na projektne aktivnosti koje bi mogle biti od koristi dionicima, kao što su restauracija staništa, suhozida i travnjaka.

Predstavnici stočara i turističke zajednice Vrlika

Radom u manjim skupinama na Vijeću gosti su iznosili svoje prijedloge, a velika skupina stočara, većinom s područja Vrlike, iskazala je interes za čiščenje suhozida, te za obnovu pojilišta i bunara, što je i predviđeno projektom Dinara back to LIFE. Stočari su naglasili kako je danas otežano ići visoko na planinu jer nedostaje puteva pa će stočari odabrati staze za koje oni smatraju da ih treba obnoviti, a projektni partneri će sudjelovati u organizaciji akcija obnove. U sklopu projekta predviđen je trošak od 30.000 eura za podršku i poticanje nabavke stoke i druge opreme što će se provesti u nadolazećim mjesecima, a stočari su zainteresirani za nabavku magaraca, no navedeno je da je teško nabaviti i jedno pule, a kamoli više njih.

Edukativna staza za promatranje staništa traži svoje mjesto

U sklopu projekta Dinara back to LIFE na projektnom će području biti oformljena edukativna staza za promatranje staništa, biljaka i ptica, o čemu je bilo govora na radionici o turizmu na sastanku Suradničkog vijeća, a na kojem se razgovaralo o uvrštavanju tura za promatranje prirode i tura za promatranje ptica u turističku ponudu te o mogućnostima edukacija koje bi provodio BIOM vezano uz prepoznavanje ptica, različitih vrsta staništa, prepoznavanja biljnih vrsta, travnjačkih staništa i slično. Kao najveći problem predstavnice Turističkih zajednica Knina i Vrlike navele su nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare. Ova će edukativna staza biti opremljena QR kodovima preko kojih će izletnici i planinari dobiti dodatne informacije o travnatim staništima koja su zaštićena ovim projektom, o zanimljivim biljkama koja nastanjuju to područje te o pticama koje se ondje gnijezde – vrtnoj strnadici, ćukavici i kratkoprstoj ševi – a obnova njihovih staništa je i predviđeni cilj projekta. Staza će biti i digitalizirana pa će kao takva biti dostupna i online.

Planiranje edukativne grassland birdwatching staze

Jedan od sudionika radionice naveo je napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića gdje su još vidljivi ostaci kuća. Predstavnik HPD Zolj iz Kijeva naveo je i lokaciju ilirske gradine na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Spomenut je i problem loše ceste prema Bračevom Docu koji je kao lokacija bitan pčelarima i planinarima, a mogao bi postati i zanimljiva turistička lokacija. Ovi neiskorišteni turistički sadržaji potencijal su za širenje turističke ponude i zanimljivi sadržaj turističkoj zajednici za razvijanje.

Što klimatske promjene čine Dinari?

Na sastanku je sudjelovao i mladi njemački filmaš Manuel Inicker koji snima dokumentarac o utjecanju klimatskih promjena na prirodu općenito, što će predočiti filmom kojeg će početi snimati na Dinari s koje će se spustiti do izvora Krke i uz tok rijeke doći do mora snimajući promjene koje se događaju uslijed klimatskih poremećaja.

Na radionici o edukacijama iskusni pčelari su ponudili svoju pomoć i znanje potencijalnim kolegama u razvijanju posla. Navedena je i potreba izrade turističke ture koja bi obuhvatila lokacije pčelara i stočara, te je naveden primjer dobre praske iz Slovenije gdje je razvijen specifičan segment zdravstvenog turizma – inhalacijskih soba gdje se pomoću dima pčelinjeg voska liječi dišne bolesti. Predloženo je i da se hobističke pčelare potakne na udruživanje kako bi se izbjeglo problem bolesti i nekontrolirane ispaše pčela.

Zimsko kontrolirano paljenje za veću bioraznolikost

Na Suradničkom vijeću u hotelu Alkar u Sinju 30-ak sudionika razgovor je otpočeo osjetljivim pitanjem požara i kontroliranog paljenja. Stručni savjetnik za prirodu Ivan Budinski objasnio je kako zimsko kontrolirano paljenje zapravo potiče bioraznolikost, a šuma nije ugrožena jer je u to doba godine vlažna i ne gori, dok su požari ljeti uglavnom neprirodni, odnosno najčešće su izazvani ljudskom rukom i ostavljaju nemjerljivo veću štetu, a upravo zimsko paljenje sprečava širenje ljetnih požara.

Ivan Budinski

Predstavnik LU Hrvaca predložio je korištenje vode iz Peruče za gašenje i probijanje vatrogasnih puteva na Dinari, što je prijedlog o kojem bi lokalna zajednica trebala razmisliti. Predstavnica Hrvatskih šuma na pitanje o pošumljavanju borom objasnila je kako se pošumljava upravo ovom vrstom jer je autohtona, no dodala je kako će se intenzitet pošumljavanja uvelike smanjiti. Naveden je i problem miniranog područja sjeverozapadno od Vučipolja.

Lovci i planinari već čiste, Biom će pomoći

Na radionici o restauraciju planinari i lovci naveli su potrebu obnove suhozida, što je projektom i predviđeno, s naglaskom da se suhozide obnavlja ondje će ih se koristiti, inače će ponovno zarasti. Planinari i lovci opisali su svoje dosadašnje aktivnosti održavanja staza, čišćenje smeća, uključujući čišćenje iz jama, te čišćenje bunara. Biom je ponudio svoju pomoć u ovim aktivnostima ljudstvom i alatom te je upućen apel da se aktivisti konzultiraju s Biomovim stručnjacima o terminima čišćenja jama kako se ne bi uznemiravalo ptice dok se ondje gnijezde. Naveden je problem onečišćavanja lokvi lešinama, što će se pokušati riješiti postavljanjem foto-zamki, u čemu će tkđ. pomoći partneri ovog projekta.

Ivana Selanec

Na radionici o edukacijama iznesen je poticaj na osnivanje OPG-ova, o čemu se u sklopu projekta može organizirati edukacije zainteresiranima. S obzirom da je ovo područje nedavno proglašeno parkom prirode, očekuje se povećani dolazak izletnika i planinara, a budući da vlasnici OPG-ova nemaju informacije o broju turista koji dolaze, informirat će ih se o brojkama ljudi koji posjećuju područje te će biti utvrđen interes posjetitelja.

Imat ćemo edukativne staze – traže se vodiči

Radionica o turizmu bila je fokusirana na stazu za promatranje travnatih staništa i njenim potencijalima, kao i mogućim lokacijama te na edukaciju vezano uz ovaj novi turistički sadržaj. Naime, u sklopu projekta Dinara back to LIFE bit će organizirane edukativne radionice o travnatim staništima, biljkama i pticama za turističke i planinarske vodiče, a turistička će zajednica u idućim mjesecima ići u komunikaciju sa zainteresiranima za sudjelovanje u ovoj edukaciji. Navedene su moguće lokacije ove staze. Jedna mogućnost je staza preko Vrdova od njegovog istočnog do zapadnog ruba koje je stanište projektnih vrsta te je ovo područje lako dostupno vozilima, a, s obzirom da je riječ o visoravni, staza bi bila kondicijski minimalno zahtjevna. Druga mogućnost je postojeća planinarska staza od Vučipolja do planinarske kuće sv. Jakov, a jedna je i područje između Donjih i Gornjih korita na Kamešnici. U sklopu projekta bit će oformljena jedna staza, a ovim će iskustvom biti postavljeni temelji da turističke zajednica slične ovakve staze postave i na drugim lokacijama.

Izložba i opuštanje

Sastanak Vijeća u krasnom ambijentu Hotela Alkar završio je pregledavanjem izložbe ‘Povratak prirode’ i neformalnim druženjem prisutnih koji su izražavali zadovoljstvo poslušanim i podršku planovima, u kojima će i sami sudjelovati, na što su pozvani i svi drugi zainteresirani.

Razgovor o stazi Vučipolje – pl. kuća sv. Jakov
Vrlika – sudionici i izložba
Sinj – sudionici
Kategorije
Novosti

Prvi sastanci Suradničkog vijeća projekta Dinara back to LIFE – pridružite se!

U Vrlici i u Sinju početkom idućeg tjedna održat će se prvi sastanci Suradničkog vijeća projekta Dinara back to LIFE na koje pozivamo sve zainteresirane građane, predstavnike udruga, društava i institucija koje se žele upoznati s projektom, i kao suradnici biti njegov dio. Sastanak u Vrlici održava se u ponedjeljak 14.6 u restoranu Ero od 18 do 20 sati, dok je sastanak u Sinju dan kasnije, u utorak 15.6., u Hotelu Alkar (18 do 20h).

Osnivanjem Suradničkih vijeća i održavanjem sastanaka želimo okupiti suradnike i druge zainteresirane za temu projekta i pružiti im mogućnost da se u projekt uključe, prate njegovu provedbu, te svojim idejama obogate i daju dodatnu vrijednost projektnim aktivnostima. 

“Dinara back to LIFE” je projekt s ciljem restauracije dinarskih travnjaka zbog njihove važnosti za prirodu i ukupnu biološku raznolikost, a u Suradničko vijeće pozvani su svi zainteresirani za područje i teme projekta – predstavnici lovaca, pčelara, stočara, planinarskih društava, jedinica lokalne samouprave, turistički djelatnici, vlasnici OPG-ova, kao i sva druga zainteresirana javnost. Sastanci Vijeća otvoreni su za sve! 

Na sastancima ćemo predstaviti i putujuću tematsku izložbu fotografija “Povratak prirodi – Dinara back to LIFE”, inspiriranih ljudima s projektnog područja i njihovim riječima. Naime, u svibnju i lipnju 2020. predstavnici projekta Dinara back to LIFE su putem ankete prikupljali stavove i mišljenja javnosti o Dinari i njezinim vrijednostima koje su važne za ljude. Kroz odabir 15 komentara i prikladnih fotografija sažete su zajedničke vrijednosti koje Dinara pruža svima te je svaki od odabranih komentara povezan s pojedinom fotografijom. Cilj izložbe je naglasiti koliko je Dinara važna za prirodu i za ljude te ukazati na ulogu svih nas u očuvanju njezinog prirodnog bogatstva.

Kategorije
Novosti

Obnova bunara na Vrdovu – stočarevo blago opet će imati tekućinu zlata vrijednu

Ovog proljeća započela je restauracija bunara na Vrdovu iznad Hrvaca, koje su stočari koristili stotinu do dvjesta godina u kontinuitetu da bi se posljednjih 50 godina povukli i ljudi, a s njima i njihovo blago. Bunari su se urušavali, a zlata vrijedna tekućina postajala je mulj. Jedna od aktivnosti projekta Dinara back to LIFE je restuaracija šest bunara, pet na Vrdovu i jednog u podnožju ove visoravni, a kako bismo – vratili život na Dinaru.

Radovi na obnovi bunara obuhvatit će čišćenje bunara, izvlačenje obrušenog kamenog materijala, razvrstavanje i nabavljanje svog potrebnog materijala, te ponovno zidanje. Obnovom bunara čuvamo tradicionalne i kulturne vrijednosti Vrdova, a ujedno im vraćamo funkciju kako bi ih stočari mogli koristiti za napajanje blaga.

Od šest bunara koje obnavljamo u sklopu projekta Dinara back to LIFE, pet je kružnog oblika, jedino je Džudželića bunar nepravilnog oblika jer je jedini na vrhu brda. Svi su ostali bunari napravljeni u glini u prirodnim depresijama gdje se voda prirodno slijevala i popunjavala bunare. Svi su bunari sagrađeni kamenim „hvacama“, svi osim jednog kružnog su oblika, stari 100 do 150 godina.

Lovrića bunar

Svi bunari koji će se obnoviti u projektu Dinara back to LIFE, osim Venišice, nalaze se na uzvisini Vrdovo. Vezani su uz planinske kuće koje nose nazive po prezimenima ljudi koji su ih napravili i u njima preko ljeta boravili dok su napasali stoku na travnatoj zaravni Vrdovo. Lovrića bunar nalazi se 400 metara zapadno od Lovrića staja, dubok je 4 metra, širok 2,5 metra, okrugao je i otvorenog karaktera – voda se u bunar prirodno skuplja jer se nalazi u prirodnoj depresiji. Sagrađen je prirodnim glinenim materijalom te je obzidan kamenom.

Venišica

Venišica nije bunar u pravom smislu riječi, nego prirodni izvor koji su ljudi obzidali kamenom kako voda ne bi otjecala. Nalazi se kraj naselja Rumin, sjeverno od Cetine kod Hrvaca.

Todića bunar 1

Prvi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se na predjelu Ledinice / Melišice na Vrdovu. Obitelj koja je napravila bunar je prezimena Bulović, a izgrađen je u nizu bunara položenih u smjeru sjever-jug. Kružnog je oblika, u prirodnoj je depresiji, u vodonepropusnom tlu gnjili (glina u lokalnom govoru), a uzidan je kamenim vacama – kamenim blokovima s jednim licem obrađenim. Trenutno je bunar prekriven da stoka ne bi upadala. Prema pričama mještana, neki od ovih bunara se obnavljaju i kontinuirano koriste već 200-300 godina. 

Todića bunar 2

Drugi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se zapravo u nizu triju bunara, udaljenih dva-tri metra jedan od drugog, napravljenih jer je na tom predjelu Vrdova bila velika koncentracija stoke – ovaca, koza, goveda i magaraca. S obzirom na mnoštvo stoke, bila je velika potreba za vodom pa su napravljena tri bunara jer je bilo lakše napraviti tri manja bunara nego jedan ogroman. Pozicija na kojoj su ukopani i uzidani vrlo je pogodna za bunare jer je zemlja glinasta, odnosno vodonepropusna. Ovi su kružni bunari prilično duboki, idu do 4 i pol metra dubine, i svi su napravljeni istom tehnologijom – uzidani kamenim vacama u glinastom tlu u prirodnoj depresiji.

Bulovića bunar

Bulovića bunar nalazi se 500 metara sjeverno od zaseoka Bulovići na Vrdovu, u prirodnoj je depresiji u glinastoj zemlji – gnjili, ozidan je kamenim vacama te je kružnog oblika. Trenutno je u najlošijem stanju od svih šest bunara koje ćemo obnoviti ovim projektom – gotovo je posve urušen. Najvećih je dimenzija od svih bunara koje se obnavlja te ćemo ga nastojati obnoviti u izvornom stanju. Bunar su koristile obitelji Đapić, Bulović i Ezgeta.

Džudželića bunar

Džudželića bunar je na lokaciji Džudželina glavica na Vrdovu, a sagradila ga je obitelj Đapić. Izgrađen je na uzvisini na maloj litici i jedini je bunar koji nije napravljen u prirodnoj depresiji u koju bi se slijevala voda. Prethodno je postojala prirodna kamena škrapa, pa su graditelji ušli u škrapu, popunili pukotine i dobili bunar. Džudželića bunar i danas se koristi jer ondje žive dva brata i dvije sestre koji imaju stado tokom cijele godine.

Kategorije
Novosti

Otvorene prijave za kamp Dinara back to LIFE

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE koji će se održati od 5. do 19. rujna 2021. u Vrlici. Na prijave su pozvani svi studenti prirodoslovnih, biotehničkih i drugih srodnih usmjerenja, koji žele usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju prirodom. Svi troškovi – smještaj, hrana, prijevoz (dolazak i odlazak) – pokriveni su u punom iznosu. Broj sudionika je ograničen na 20. Prijave su otvorene do 5. lipnja, a studenti koji su primljeni u kamp bit će o tome obaviješteni nakon 15. lipnja. Prijave ovdje:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd8pnhFB2Q_zurVXuM38raTemDCPx_myYFCiatJt-i_r3Z6LQ/viewform 

Budite motivirani!

Kamp je predviđen za studente, buduće stručnjake na području zaštite prirode, motivirane za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao. Osim praktičnog iskustva restauracije, naglasak kampa će biti na edukativnoj komponenti, predstavljanju tema važnih za planiranje upravljanja u zaštiti prirode. Predavači na kampu bit će stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, LAG-a Cetinska krajina, kao i Biomovi eksperti.

Restauracija travnjaka provest će se na području Dinare, u neposrednoj blizini smještaja. Organizatori će studentima osigurati i prijevoz po terenu, potrebne alate i opremu za rad, kao i vodstvo na terenskom radu. Smještaj volontera je u Ekološkoj stanici Vrlika (obnovljenoj 2009. godine), smještenoj u selu Ježević, zaseoku Vučemilovići.

Učenje, rad i druženje

Od volontera se očekuje spremnost za sudjelovanje na kampu u punom trajanju od dva tjedna, motiviranost za rad na restauraciji travnjaka i očuvanju prirode, aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima u sklopu kampa, spremnost na rad ručnim alatima kod uklanjanja drvene vegetacije na travnjacima i dodatnih aktivnosti, sudjelovanje u edukativnom dijelu programa, motiviranost da stečeno iskustvo i znanje dalje šire i koriste. Nećemo samo raditi, bit će vremena i za druženje i slobodne aktivnosti – agenda kampa.

Sve dodatne informacija može se pronaći na web stranici projekta DinaraBackToLife.eu, kao i Facebooku projekta. Za sva pitanja studenti se mogu javiti Biomu i na mail dinarabacktolife@gmail.com.

Širi projekt „Dinara back to LIFE“, kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ te Udruga Biom kao vodeći partner.

Covid-19: kamp će se održavati u skladu s epidemiološkim mjerama. Postoji mogućnost da će se uslijed loše epidemiološke situacije kamp odgoditi, o čemu će studenti biti na vrijeme obaviješteni.