Hrvatske šume objavile poziv za zakup zemljišta

Hrvatske šume objavile su javni poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja.

Ovo je važna informacija za sve stočare koji su se kao korisnici šumskog zemljišta upisali u ARKOD do 31. prosinca 2018., ali bez pravne osnove, odnosno u tom trenutku nisu bili zakupnici tog područja.

Natječaj im nudi priliku da pašnjak upisan u ARKOD dobiju i u zakup. Rok prijave je do 21.1.2022., a sve informacije o prijavi nađite na poveznici.
Poveznica na Javni poziv – https://nadmetanja.hrsume.hr/javnipoziv/javnipoziv.asp?kljucnaRijec=20221220_kratkoro%E8ni%20zakup%20zemlji%9Ata

Kategorije
Dnevnik Dinare Dnevnik Dinare Dnevnik Dinare Dnevnik Dinare Dnevnik Dinare Dnevnik Dinare

Izvještaj – prve dvije godine projekta Dinara back to LIFE

Navršava se dvije godine projekta Dinara back to LIFE, a obavljene i započete aktivnosti u ovom razdoblju predstavljamo u kratkom preglednom foto-izvještaju.

Projekt je krenuo u siječnju 2020. godine i u ove dvije godine okupili smo savjetničko vijeće i suradničko vijeće, kao dionike koji savjetima i sugestijama usmjeravaju, odnosno proširuju aktivnosti projekta.

Naš terenski rad obuhvatio je istraživanje staništa, travnjaka, kukaca i skakavaca, kao i opširnija znanstvena istraživanja terena.

Ove godine pokrenut je veliki restauracijski ciklus koji će do kraja projektnog razdoblja, vjerujemo, pokazati velike promjene i rezultate na terenu. Dio restauracije bio je volontersko-edukativni kamp, jedan od projektnih vrhunaca ove godine.

Obnova bunara, lokvi i suhozida dio je projekta kojim pomažemo u vraćanju infrastrukture svojoj svrsi.

Iznimno smo ponosni i na izložbu koja prati projekt, kao i na naše edukativne radionice s djecom.

Cijeli foto-izvještaj Dinara back to LIFE 2020.-2021. prelistajte u PDF-u na linku dolje – https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2021/12/Dinara-2021_compressed.pdf

Projekt Dinara back to LIFE dobio nagradu Žuti okvir za održivu poljoprivredu!

Projekt Dinara back to LIFE dobio je prestižnu nagradu Žuti okvir u kategoriji „Iskorjenjivanje gladi i promoviranje održive poljoprivrede“, na sinoćnjoj dodjeli održanoj u Zagrebu. Nagrade Žuti okvir podijeljene su u 17 kategorija prema 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja, a sama dodjela održana je pod sloganom „Održiva Hrvatska – Živi i djeluj u skladu s prirodom već danas“. Nagradu Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje dodjeljuju Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska.

„Mi dobivamo vašim radom, vašom genijalnošću, želimo da nas svojim radom i dalje inspirirate“ – rekao je u uvodnom govoru urednik National Geographica Hrvoje Prćić zahvalivši se i čestitavši poticajnim riječima svim nominiranima i dobitnicima. U 17 kategorija s po troje nominiranih u svakoj našli su se pojedinci i organizacije koji se na razne načine bore za bolji svijet – zaštitom i proučavanjem mora, čišćenjem otpada, ekološkom poljoprivredom, obnovljivim izvorima energije, zaštitom ugroženih ptica, pomaganjem ugroženima te mnogi drugi koji žele održivije sutra. Urednik Prćić na dodjeli je naglasio i kako nominirane i dobitnike nagrada Žuti okvir smatra pravim „influencerima“ u društvu.

Tomislav Hudina, voditelj projekta

Jedna od glavnih aktivnosti projekta svakako je usmjerena na očuvanje prirode uz održivo korištenje što u praksi znači da nam je cilj potaknuti razvoj ekstenzivnog stočarstva, pčelarstva i drugih aktivnosti koje doprinose održavanju dinarskih travnjaka i poboljšanju stanišnih uvjeta za brojne divlje vrste ovisne upravo o velikim otvorenim staništima. Kroz projekt osim restauracije travnjaka kroz uklanjanje nepoželjne drvenaste vegetacije, provodimo i obnovu lokvi, bunara, suhozida te puteva, organiziramo okrugle stolove i edukacije, razvijamo poslovne planove za poljoprivrednike, unaprjeđujemo turističku ponudu te pokušavamo unaprijediti praksu upravljanja travnjacima kroz suradnju s nadležnim institucijama i izradu smjernica za upravljanje suhim travnjacima. Nadamo se da će rezultati projekta biti više stočara i više stoke na većim površinama pod travnjacima, veći broj parova ciljnih ptica, uspješniji OPG-ovi, šira turistička ponuda – jedna oživljena Dinara.

Dobitnici i nominirani

Nagradu Žuti okvir nose svi članovi projektnog partnerstva – Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Udruga Biom kao vodeći partner – ali i suradnici projekta iz raznih sektora. Zahvaljujemo stoga predstavnicima Ministarsva poljoprivrede i MINGOR-a iz projektnog Savjetodavnog vijeća koji usmjeravaju projekt, kao i pripadnicima Suradničkog vijeća – lovcima, planinarima, turističkim djelatnicima, pčelarima, lokalnoj samoupravi, prijateljskim udrugama i pojedincima koji svojim prijedlozima i idejama proširuju sam projekt. Zahvaljujemo se svim volonterima koji su sudjelovali na kampu i akcijama dosad provedenim kroz projekta te svima ostalima koji su pomogli i pomažu da se projekt provede kako je zamišljen te da se ostvari njegov temeljni cilj – očuvana priroda kroz održivo korištenje.

Želimo se također zahvaliti Adria Mediji Zagreb i National Geographicu Hrvatska na ovoj nagradi jer su prepoznali i nagradili našu volju te motivaciju i želju za održivost na Dinari. Nagrada Žuti okvir obvezuje nas da nastavimo s projektom najmanje u ovakvom tempu, a nadamo se i jačem!

U razgovoru s Robert Kakarigijem, članom stručnog žirija Žutog okvira

Zanimljivo je napomenuti da je Udruga Biom nagradu Žuti okvir dobila i 2019. godine u kategoriji Život na kopnu pa nam je ovo priznanje time još draže, jer dobiti nagradu jednom može biti slučajnost, ali dvaput je već uzorak pa nam je to dodatna potvrda, priznanje i poticaj da budemo još i bolji.

Bogomoljka i jesenski procjepak – dinarske vrste prilagođene na teška ljeta i zime

Na pašnjacima najnižih dijelova Dinare žive dvije zanimljive vrste. Bogomoljka (Empusa fasciata) je prepoznatljiva po brojnim izraslinama na tijelu zahvaljujući kojima ih se teže uoči jer životinja nalikuje grančicama. Odrasle jedinke ove vrste bogomoljke ugibaju na početku ljeta da bi se krajem ljeta iz jaja izlegle mlade jedinke (larve) koje će tek iduće proljeće postići punu veličinu (imago). Zimi su također aktivne, ali po lijepom vremenu.

Jesenski procjepak (Scilla autumnalis) ljeto preživljava skriven kao lukovica u tlu te cvate i lista tek nakon prvih jesenskih kiša, a tanki listići će mu se osušiti tek iduće godine krajem proljeća. Obje su ove vrste fenologijom prilagođene na mediteransku klimu u kojoj su uvjeti života ljeti često teži nego zimi.

Na Dinari smo pronašli ljekovitu biljku Miloduh

Miloduh (Hyssopus officinalis) je jedna od rijetkih ljekovitih biljaka Dinare. Cvate u jesen, a u ostalom dijelu godine se teško pronalazi, naročito ako je skriven u visokoj travi.

Na Dinari smo ga ovog listopada pronašli na dva lokaliteta gdje su prisutne prostorno male, ali guste populacije.

Karakteristični plavi cvjetovi ga u ovo doba godine izdaleka odaju u krškim travnjacima. Prema literaturnim podacima, prisutnost ove vrste na samoj Dinari nije bila poznata iako je vrsta sporadično prisutna od Istre do Južne Dalmacije.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Sinj: Održana edukacija o pticama stanaricama, postavljene kućice i hranilica za ptice

Iz kojih sve razloga se neke ptice sele u južnije krajeve, zašto hladnoća nije jedini razlog selidbe ptica, kako se može pomoći pticama koje ostaju u našim krajevima te što još možemo napraviti za ptice – pitanja su na koja su učenici OŠ Ivana Lovrića iz Sinja prošli tjedan dobili odgovore na Biomovoj edukaciji o pticama stanaricama u našim gradovima i selima.

Učenici su na edukaciji naučili o kojim je pticama riječ i čime se hrane te kako se neke ptice sele na jug, a neke ostaju u našim krajevima, ali da ima i ptica koje se na sele po osi sjever-jug, nego se neke zimi sele s istoka na zapad i dolaze k nama jer su im naši krajevi dovoljno topli.

Hladnoća nije jedini, a često ni glavni razlog seobe ptica, naučili su učenici, nego je to nedostatak hrane – ptice koje se najviše hrane kukcima odlaze u toplije krajeve jer kod nas u zimskom razdoblju nema kukaca u dovoljnom broju da bi se prehranile.

U našim krajevima često ostaju ptice koje se hrane sjemenom raznih vrsta biljaka i može im se pomoći izradom i postavljanjem hranilica za ptice u našim vrtovima i školskim dvorištima te prihranom mješavinom sjemena za ptice, koju se može kupiti u nekim trgovačim centrima, ili sjemenom suncokreta kojim se vrlo rado hrane jer sadrži i određeni postotak hranjivog ulja.

Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode na projektu Dinara back to LIFE, na kraju radionice u OŠ Ivana Lovrića postavio je hranilicu i poklonio učenicima nekoliko kilograma suncokreta, a tjedni redari provjerit će i po potrebi napuniti hranilicu suncokretom. Na istoj radionici izrađene su i postavljene kućice za ptice na isto stablo kao i hranilica – veliki platanu u školskom dvorištu koja je tako postalo mjesto gozbe za ptice u ovom hladnijem razdoblju godine s manjkom hrane.

„Lokva koja život znači“ – predavanje i obnova lokve

U petak 8. listopada u Sinju udruge KAL i Biom organiziraju predavanje o obnavljanju lokvi na kršu, a dan kasnije u Vučipolju LU Hrvace te udruge DRAGODID i Biom organiziraju obnovu zarasle lokve Marunska bunarina.

Stručnjak za obnovu lokvi, Alen Čikada, na obnovi lokvi već dugi niz godina radi kroz udrugu za zaštitu i obnovu krških lokvi – KAL. U dvorani Palacina u Sinju u petak 8. listopada od 19:30 do 21:30 održat će predavanje „Zašto i kako obnavljamo lokve u kršu?“ na kojem ćedati osnovne informacije o važnosti lokvi, prikazati uspješne primjere restauracije lokvi u kršu te najaviti akciju obnove sljedećeg dana.

U subotu 9.10. Lovačko društvo Hrvace te Udruga 4 grada – DRAGODID, stručnjaci za obnovu suhozidne gradnje, i Udruga Biom organiziraju obnovu zarasle lokve Marunska bunarina u Vučipolju, na istočnoj strani jezera Peruća. Akcija počinje u 9 sati s pauzom za marendu u 12 sati, a potrajat će do 16 sati nakon čega slijede večera i druženje. Ovako obnovljena lokva moći će bez dodatnog održavanja biti u funkciji sljedećih još barem desetak godina.

Rukavice i sav potreban alat bit će osigurani za sve volontere, kao i hrana i piće za marendu. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na predavanju i samoj aktivnosti obnove. Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na e-mail dinarabacktolife@gmail.com. Akcija restauracije lokve dio je projekta „Dinara back to LIFE“.

Lokacija Marunske bunarine je ovdje: https://goo.gl/maps/Ny97Ktti9d43B2CQ7

Akcija “Lokva koje život znači”

Petak, 8.9.2021., od 19:30 do 21:30 predavanje „Zašto i kako obnavljamo lokve u kršu?“, Udruga Kal, Palacina Sinj

Subota, 9.10.2021., od 9 do 16 sati, obnova lokve Marunska bunarina, Vučipolje

09:00 Podjela u grupe, raspodjela rada i početak restauracije

12:00 – 13:00 Pauza za marendu

13:00 Nastavak restauracije

16:00 Večera i druženje

Marunska bunarina
Kategorije
Dnevnik Dinare

Dinara back to LIFE predstavljen na skupu stručnih službi za zaštitu okoliša

Sa željom da se potakne što veći broj institucija na priključivanje u LIFE obitelj i razradu vlastitih projekata, prošli tjedan predstavnici Bioma sudjelovali su na godišnjem Skupu stručnih službi javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže održanom u Jastrebarskom. Predstavnice Bioma prezentirale su vlastita iskustva prijave i provedbe projekata LIFE Artina i Dinara back to LIFE kroz prezentacije ‘Program LIFE: natječaj 2021. – kako prijaviti uspješan projekt’, ‘Kako letjeti na krilima LIFE Artine’ te ‘Iskustvo prijave i provedbe Dinara back to LIFE projekta’. Održan je i ‘LIFE panel – kako uspješno prijaviti i provesti LIFE projekt’ na kojemu su na pitanja odgovarale Nikolina Petković Gregorić iz MINGOR-a, Ana Ješovnik iz ZZOP MINGOR-a te Željka Rajković i Ivana Selanec iz Bioma.

Na 15. Skupu stručnih službi za zaštitu okoliša i prirode u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja bile su uključene sve institucije u Hrvatskoj koje se bave zaštitom okoliša – predstavnici nacionalnih parkova, parkova prirode i županijskih javnih ustanova. Cilj okupljanja bila je razmjena informacija i iskustava djelatnika stručnih službi u svrhu učinkovitijeg upravljanja, odnosno zaštite, očuvanja i promicanja te održivosti korištenja zaštićenih područja.

Nadamo se da smo doprinijeli interesu za LIFE program te da će uskoro LIFE projekti biti svakodnevnica, a ne iznimka. Sretno svim prijaviteljima!

Kategorije
Novosti Novosti

Video: Uklanjanje šmrike – mukotrpan, ali vrlo koristan posao

Studenti, volonteri i koordinatori s kampa Dinara back to LIFE početak rujna provode među ostalim, u restauraciji Ježevičkog Suhopolja kako bi ga oslobodili za ptice, sisavce, kukce…

Ježevičko Suhopolje stoljećima je bilo pašnjak na kojem su svoje stanište pronalazile ćukavica (Burhinus oedicnemus) i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla). Međutim, u posljednjih pola stoljeća dolazi do masovnog iseljavanja s ovog područja u nekoliko valova, čime se drastično smanjio i broj stoke u podinarskom području. Zbog izostanka ispaše dolazi do zarastanja pašnjaka, čime ove ptice polako gube stanište.

Ćukavica voli otvorena pustinjska i polupustinjska staništa te svoja jaja, koja su nalik na kamen, leže na tlo, među kamenjem. Kako se sukcesijom travnjak zatvara, tako ćukavica gubi svoje stanište. Upravo se to događa na Ježevičkom Suhopolju – ono je sve zaraslije i time neprivlačno ćukavici. 2019. godine na ovoj lokaciji zabilježena su dva para ćukavica, 2020. godine zabilježen je jedan par, dok ove godine nije zabilježen niti jedan par ovih ptica.

Jedan od ciljeva projekta Dinara back to LIFE je restaurirati Ježevičko Suhopolje kako bi se na njega vratile kratkoprsta ševa i ćukavica. Svaki dan u poslijepodnevnim satima, kad sunce pomalo popusti svoju rujansku snagu, studenti, volonteri i koordinatori upućuju se na ovu suhu zaravan, opremaju se rukavicama i alatom za uklanjanje vegetacije te režu, pile i kopaju smriču. Juniperus je „idealni“ pokrivač tla – raste nisko kao loptasti grm gustog granja i gustih iglica ispod kojeg ne raste trava. Uklanjanjem šmrike s ove lokacije na Ježevičkom Suhopolju dobit ćemo čisti travnjak kao idealno stanište za ćukavicu i kratkoprstu ševu. Posao time, međutim, nije gotov – travnjak treba održavati, što ostaje na stočarima iz Ježevića koji će dovoditi svoje blago na ispašu na ovu lokaciju koja je sada pogodnija i za stoku jer je prisutan veći udio trave te je očišćeni teren bez grmolikog raslinja daleko pregledniji pa je stoku lakše čuvati.

Prva, ključna faza restauriranja se zaokružuje – čišćenje šmrike na 20-ak hektara Ježevičkog Suhopolja privodi se kraju. Vrijedni studenti, uz pomoć koordinatora i volontera, po četiri sata svaki dan pile, režu, kopaju, skupljaju granje na gomile te otvaraju ovaj prostor ne samo za projektne ptice, nego i za ovce, magarce, pčele, skakavce, druge biljke…

Na videu dolje prikazan je ukratko jedan tipičan terenski rad – orezivanja, piljenje, kopanje, skupljanje granja na hrpe. Pogledajte!

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Započeo kamp Dinara back to LIFE – vraćamo travnjak pticama i stočarima

U Ekološkoj stanici Vrlika započeo je edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE na kojem 18 studenata uči o revitalizaciji prirodnih staništa i naučeno primjenjuje u praksi. Na kampu sudjeluju studenti agronomije, šumarstva, biologije, krajobrazne arhitekture, geografije, ekološke poljoprivrede, geofizike i geologije iz cijele Hrvatske – Vinkovaca, Osijeka, Požege, Đakova, Čakovca, Ivanić Grada, Buzeta, Bribira, Knina, Dubrovnika, Trogira, Kaštela, Splita i Zagreba. Osim studenata, u kampu pod Dinarom sudjeluju i brojni domaći te ESS volonteri, kao i Biomovi koordinatori te predavači iz MINGOR-a, Hrvatskih šuma, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, javnih ustanova za zaštitu prirode, LAG-a Cetinska krajina i drugi.

Uvod u projekt Dinara back to LIFE

Kamp će potrajati dva tjedna, do 19. rujna i u tom će razdoblju budući stručnjaci na području zaštite prirode usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju. Jutra su rezervirana za edukaciju gdje se studentima predstavlja teme važne za planiranje upravljanja. Prvog dana predavanja stručne suradnice za zaštitu prirode Ivane Selanec predstavljen je projekt Dinara kamp to LIFE i projektne aktivnosti u kojima će studenti sudjelovati.

Studenti na predavanju

Drugog dana teoretske nastave studenti su upoznati s konzervacijskom biologijom i njenom primjenom na primjeru projekta Dinara back to LIFE. Studenti će na ovom kampu sudjelovati u projektu konzervacije, što je interdisciplinarna primjenjena znanstvena grana kojoj je cilj očuvanje biološke raznolikosti, odnosno očuvanja raznolikog života na zemlji, temeljeno na prirodoslovnim i društvenim znanstvenim granama. Dinara back to LIFE je konzervacijski projekt koji stremi tome da se prirodu očuva kroz održivo korištenje.

Studenti su prvi dan počeli i s praktičnom nastavom na Ježevičkom Suhopolju gdje će bivši pašnjak veličine 40 hektara očistiti od raslinja i vratiti u prethodno stanje koje je bilo pogodnije stanište za projektne vrste ptica – ćukavicu i kratkoprstu ševu – dok će treća vrsta, vrtna strnadica, svoje stanište pronaći nešto više, na Vrdovu. Nakon što su uz pomoć stručnih suradnika i koordinatora označili granice katastarskih čestica, studenti su prionuli poslu uklanjanja drvenaste vegetacije, prvenstveno šmrike na odabranoj plohi.

Utvrđivanje granica katastarskih čestica

Među ovim vrstama, kako je objasnio Biomov stručni savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski, najveći problem predstavlja šmrika, odnosno juniperus, koji naraste u veliku loptu i onemogućava rast trave. Šmrika je posebna i po tome što je ovca ne jede, dok magaraca nema, stoga su u održavanju ovakvih travnatih staništa, kakva preferiraju nabrojane tri projektne vrste ptica, najbolja kombinirana stada ovaca i magaraca.

Polazak na teren

Dodatna otegotna okolnost pri održavanju pašnjaka, kako je naglasio Budinski, je i od države nametnuta zabrana stočarima da uklanjaju bilo kakve drvenaste biljke s pašnjaka, iako su ih dobili u zakup kao pašnjake, a zbog širenja raslinja polako se pretvaraju u šibljike, odnosno prestaju biti pašnjaci!

Područje Ježevičkog Suhopolja vrlo je pogodno za držanje stoke jer im je vrlo blizu, na udaljenosti od nekoliko stotina metara od naselja, odnosno staja do kojih se brzo i lako dolazi. Dodatna pogodnost je i dostupnost vode, i na Perući i na imanjima koja imaju vodovod.

Posao čišćenja obavlja se alatima pogodnim za ovakvu vrstu posla, ali i sigurnima za baratanje pri radu. Marljivi i dobro raspoloženi studenti su škarama, kratkim i dugim pilama te sjekirama orezivali biljke do tla, koje se takve vjerojatno neće obnoviti, a ako mladice i krenu pojest će ih stoka koju će stočari uskoro dotjerati na svježe obnovljeni pašnjak.

Studenti, volonteri i koordinatori kampa ispred Ekološke stanice Vrlika
Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode
Označavanje granice katastarske čestice
Vladimir Marinko, prijatelj projekta Dinara back to LIFE
Polazak na posao uklanjanja grmlja
Na Ježevičkom Suhopolju, s Dinarom u pozadini
Raslinje se mora sasjeći do tla kako ne bi ponovno raslo
Orezano grmlje skupljamo na hrpe gdje ćemo ga isjeckati
Hrastov ljiljak
Zadovoljstvo obavljenim poslom