Oznaka: Dinara

Kategorije
Novosti

Vatra na Dinari – prilika za edukaciju

Već nekoliko dana iznad zaseoka Bandić u Vučipolju dohvatio je veliki požar, a dosadašnje procjene ukazuju da je izgorjelo oko 100 hektara površine, uglavnom trave i niskog raslinja.

Obzirom na reakcije i zabrinutost dijela javnosti kada je u pitanju priroda Dinare i njeno očuvanje, osjećamo potrebu javiti se i reći nešto više o utjecaju požara na Dinaru te kako se kontrolirana vatra može uspješno koristiti u upravljanju travnjacima. Ovo je prilika da svi zajedno, još jednom ponovimo rizike i dobrobit kada je u pitanju vatra u prirodi. Iako nije ugodno vidjeti ogromnu vatru kako danima naizgled guta sve pred sobom, vjerujemo da Javna vatrogasna postrojba i DVD Sinj te njihove susjedne kolege imaju situaciju u svojim rukama i znaju najbolje što se događa na terenu.

Prizor požara

Požar vs. kontrolirano paljenje

Iako je projekt ‘Dinara back to LIFE’ u studenom prošle godine završio, kao što smo rekli – mi smo i dalje tu u želji da promoviramo dobre prakse očuvanja i održivog korištenja prostora i prirode Dinare. Jedna od ključnih stvari koje smo i sami provodili, ali i dalje nastojimo promovirati je kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka, u kontroliranim uvjetima, upravo kako bi se spriječili veliki ljetni požari. Za vrijeme trajanja projekta kontrolirano paljenje proveli smo u dva navrata 2021. i 2023. godine te smo surađivali s fantastičnom ekipom vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj. Vjerujemo kako nas nisu zaboravili, znaju za nas i sigurno ćemo im se rado odazvati za bilo koje pitanje ili pomoć.

O požaru koji je buktio 2020. godine na području Dinare smo već pisali ranije i dali svoje komentare i tada smo imali isti stav – ne podržavamo nekontrolirano paljenje. No kada je riječ o kontroliranom paljenju, kao načinu upravljanja prostorom, njega zagovaramo i ono je osmišljeno tako da se poštuju svi korisnici prostora, sva staništa i vrste koje žive na nekom području. Kako bismo osvijestili javnost i pobliže pojasnili što je to uopće kontrolirano paljenje, sva pitanja i moguće nedoumice koje bi vas mogle zanimati i ovoj temi nastojali smo sažeti u tekst 13 pitanja o kontroliranom paljenju (pročitajte ga ovdje), a snimili smo i kratki edukativni film kojeg možete pogledati niže.

U ovom trenutnom slučaju, razumijemo brigu građana za prirodu, planinarska skloništa i privatno vlasništvo, no vjerujemo procjenama i radu vatrogasaca, no što se tiče utjecaja ovog požara na prirodu, iako je vatra nastala u nekontroliranim uvjetima, ipak se ne trebamo pretjerano uzrujavati za prirodu. Naime, u zimskom periodu gore samo suhi vrhovi trave i nisko grmlje, dok drveće ostane uglavnom netaknuto, naročito veći hrastovi. Gorenje u ovo doba godine na prirodu će imati pozitivan učinak zbog čega će travnjaci, kao i brojne druge vrste, profitirati od ove neugodne situacije, u nadi da se vatra neće proširiti u preostale bukove šume ili stare sastojine bora krivulja.

 

Ipak, još jedom apeliramo – nekontrolirana paljenja, odnosno podmetnuti požari nisu način na koji bi se trebalo upravljati travnjacima ili bilo kojim staništem. 

Kategorije
Novosti

Objavili smo Izvješće za javnost (Layman’s report)!

Dizajn bez naslova - 1

U studenom prošle godine uspješno smo završili projekt Dinara back to LIFE. Četiri godine intenzivnog rada, pozitivnih rezultata i naučenih lekcija saželi smo u Izvještaj za javnost (tzv. Layman’s report).

Jednostavnim sadržajem opisali smo zašto i kako smo se uhvatili u koštac s restauracijom zaraslih travnjaka na Dinari ručnim uklanjanjem zarasle vegetacije, kontroliranim paljenjem i usmjerenom ispašom. Rezultate ovih aktivnosti prati i kratki opis njihovog utjecaja na staništa. Ono na što smo najviše ponosni je brojčano ‘nevidljivi’ utjecaj  koji smo postigli na zagovaračkom, odnosno zakonodavnom planu gdje su se, potaknuto aktivnostima i zalaganjem projekta, dogodile promjene u zakonodavnom okviru te će ubuduće biti jednostavnije provoditi projekte koji će biti orijentirani na restauraciju zaraslih travnjaka.

Također, velik dio projekta bio je posvećen radu s lokalnom zajednicom, edukaciji i podizanju svijesti o važnosti i bogatstvu bioraznolikosti travnjaka Dinare, ali i poticanju održivog ruralnog razvoja. U Izvještaju ćete pronaći što smo sve radili zajedno s brojnim volonterima, a u želji da i druge potaknemo na očuvanje dinarskih travnjaka izradili smo niz edukativnih materijala za sve uzraste.

Iako smo projekt priveli kraju, on je samo početak rada na očuvanju dinarskih travnjaka. Kroz četiri godine zajednica nam je pokazala što joj je važno, a projektni tim pokazao je da je obnova travnjaka moguća. Znanje i iskustvo koje smo stekli sigurno će nam pomoći u budućim projektima – ponovo na našoj Dinari, ali i drugim područjima. 

Pročitaj izvještaj
Kategorije
Novosti

Edukativni kratki film o kontroliranom paljenju zaraslih travnjaka

Što je kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka i zašto je to jedina poželjna vatra na Dinari, u novom kratkom edukativnom filmu projekta Dinara back to LIFE govori stručni savjetnik Ivan Budinski.

Kako bismo kontrolirano paljenje kao metodu održavanja travnjaka približili lokalnom stanovništvu i široj javnosti, odlučili smo se upravo o tome snimiti kratki film ”Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari”. Kadrovi su snimani na dijelu Dinare, u području Vrdova, iznad Bitelićke grede, kada smo prije gotovo godinu dana proveli kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka. Također, kao što možete vidjeti, na terenu nismo bili sami. Veliku zahvalnost za nadzor i podršku dugujemo Javnoj vatrogasnoj postrojbi i DVD-u Sinj, ostalim partnerima na projektu i našim volontera.

Paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Ovom metodom za cilj smo imali poboljšanje stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima, s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Za vrijeme trajanja projekta, kroz tri akcije ovom metodom obnovljeno je ukupno 56,7 hektara čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše blaga.

Za one koji žele znati više

Više o provedenom kontroliranom paljenju zaraslih travnjaka u veljači 2023. doznajte ovdje.

Kategorije
Novosti

Transhumanca je UNESCO-va nematerijalna kulturna baština!

Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na jučerašnjem zasjedanju u Kasani u Bocvani proširena višenacionalna nominacija Transhumanca – sezonska seoba stoke upisana je na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Uz Austriju, Grčku i Italiju, koje su pokrenule nominaciju i upisale je 2019. godine, nominaciji su se pridružile Hrvatska, Albanija, Andora, Francuska, Luxembourg, Rumunjska i Španjolska. Poziv Francuske zemljama za proširenje višenacionalne nominacije stigao je 2021. godine, a dio nominacijskog teksta koji se odnosi na Hrvatsku pripremili su etnolozi dr. sc. Lidija Nikočević i Grga Frangeš, u koordinaciji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.

Transhumanca (latinski trans – preko/iza, humus – zemlja/tlo) praksa je sezonske seobe stoke i pastira između nižih predjela i gorskih pašnjaka čiji korijeni vjerojatno sežu u paleolitik, a tijekom prvog stoljeća prije Krista rimskom ekspanzijom dolazi do daljnjeg širenja korištenja pašnjačkih prostora. Srednji vijek je razdoblje geneze vlaške, morlačke populacije koja je nositelj tradicijskih obrazaca transhumance koji su se u fragmentarnim, izmijenjenim i u nekim razdobljima oslabljenim oblicima očuvali do suvremenosti.

O praksi svjedoči nekoliko epigrafskih spomenika te pisanih dokumenata kao što su „Pisani kamen“ i „Dolabelin natpis“ u Gospićkom ugovoru iz 1887. Nominacija se u Hrvatskoj odnosi na sezonsku seobu stoke i pastira na području Dinarskog gorja. Danas se potražnja za tradicijskim proizvodima polako oporavlja u kontekstu izvorne gastronomske i turističke ponude, a ostatke transhumance fragmentarno nalazimo u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.

Očuvanje te vrste stočarstva od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku, kako s aspekta oživljavanja predmetnih područja, prepoznatljivosti identiteta i tradicije, tako i s aspekta bioraznolikosti putem očuvanja planinskih pašnjačkih staništa te gospodarskog iskorištavanja marginalnog planinskog tla.

Uz svjetsku razinu nominacije, na europskoj je razini ruta „Transhumance trail“ dobila certifikat na sjednici Upravnog odbora Proširenog parcijalnog sporazuma o Kulturnim rutama Vijeća Europe u svibnju 2023. godine kao jedina od ukupno osam predloženih ruta. Ruta je pokrenuta u Italiji, a njezine zemlje članice za sada su Albanija, Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Rumunjska i Švedska, uglavnom države koje sudjeluju i u višenacionalnoj nominaciji.

Izvor teksta: Ministarstvo kulture i Medija

Tim povodom, objavljen je i film ”Transhumance, the seasonal droving of livestock” (Transhumanca, sezonska seoba blaga) u kojem se pojavljuje nekoliko kadrova Badnja na Dinari te naši stočari Anđelko Gambrioža i Petar Maglov.

Iznimno nam je drago da je Dinara prepoznata kao jedan od važnih lokalitetima na kojim ase transhumanca zadržala u Europi. Našim radom na projektu Dinara back to LIFE radili smo i sa stočarima na Dinari koji prakticiraju transhumancu te se nadamo se da ćemo i kroz naše buduće projekte uspjeti doprinjeti da se ona zadrži i u budućnosti kao tradicija koja ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti.

Tomislav Hudina, voditelj projekta
Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Potpisan Memorandum o suradnji za očuvanje prirode Dinare

Potpisivanjem Memoranduma o suradnji za očuvanje prirode Dinare obilježen je završetak projekta „Dinara back to LIFE“, koji je započeo u siječnju 2020. godine.

S ciljem očuvanja dinarskih travnjaka i poticanjem održivog razvoja na području Dinare, projekt Dinara back to LIFE postigao je mnogo. Posljednje gotovo četiri godine obnovljeno je više od 700 ha dinarskih travnjaka, 20 bunara i lokvi, kilometri planinskih staza i suhozida, a svoj doprinos dali su brojni dionici. Ostvareni rezultati već sad imaju pozitivan učinak na očuvanje staništa ptica koje ovise o otvorenim dinarskim travnjacima. Osim toga, započeli su i važni zakonodavni procesi koji će pomoći u osiguranju održivosti očuvanja travnjaka u budućnosti.

No kako bi nas priroda Dinare i dalje darivala svojim bogatstvom, potrebno je dugoročno održivo upravljanje njenim prostorom i međusobna suradnja različitih dionika na očuvanju prirode. Upravo zbog toga, nakon višegodišnje demonstracije da je obnova travnjaka Dinare moguća i da su rezultati ostvarivi, projekt Dinara back to LIFE stavio je za cilj naglasiti važnost suradnje institucija iz različitih sektora koje imaju vrlo važnu ulogu u temama upravljanja prirodom, ali i svojim radom utječu na stvaranje pozitivnog okruženja u društvu i daju potporu ruralnom razvoju.

Tim povodom, službeni završetak projekta Dinara back to LIFE obilježen je svečanim potpisivanjem Memoranduma za očuvanje prirode Dinare u kojem su, uz projektne partnere, sudjelovale jedinice lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava te predstavnici javnih ustanova iz obje županije. Činom potpisivanja na taj način se želi osnažiti međusobna suradnja institucija za očuvanje prirode, jačati svijest o važnosti zaštite prirode te promovirati održiv razvoj dinarskog područja.

Na otvaranju svečanosti u Muzeju Sinjske alke, poruku dobrodošlice uputila je direktorica Udruge Biom Ivana Selanec te iskazala zahvalnost za očuvanje bioraznolikosti Dinare, ali i napomenula da je međusobna suradnja i podrška svih potpisnika Memoranduma i ostalih dionika ključna za njenu budućnost. Pozdravnu riječ uputio je i župan Šibensko-kninske županije dr.sc. Marko Jelić koji je iskazao važnost prostora Dinare:

U životu sam imao priliku puno putovati i živjeti u različitim gradovima, ali ništa se ne može usporediti s onim osjećajem kad se ujutro probudim i kroz prozor ugledam Dinaru! Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija su posebice obilježene ovom moćnom planinom, iz koje izviru dvije rijeke koje nam daju vodu, pa samim time i život - Cetina i Krka. Kao i naši preci, i mi ovisimo o Dinari, stoga moramo osvijestiti važnost njezinog očuvanja i zaštite. Zbog sve većeg pritiska turizma na njezine prirodne resurse, potrebno je što prije osnovati Javnu ustanovu Park prirode Dinara, čije bi idealno sjedište bila općini Kijevo.

Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije

Uz župana Šibensko-kninske županije dr. sc. Marka Jelića, svečanosti potpisivanja Memoranduma prisustovali su pročelnica Upravnog odjela za okoliš Splitsko-dalmatinske županije Marija Vuković, gradonačelnik Sinja Miro Bulj, gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić, gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin, te načelniici Općine Kijevo Martin Ercegovac i Općine Hrvace Dinko Bošnjak, kao i ravnateljica Javne ustanove „Priroda“ Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim djelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ Domagoj Lažeta. Izrazitu podršku projektu pružuilo je i Ministarstvo poljoprivrede kroz rad svojih predstavnika unutar savjetodavnog vijeća projekta.

Ciljevi projekta restauracije travnjaka predstavljeni su kroz ”Otvoreni tip staništa – travnjaci’‘ snimljen u drugoj godini projekta kada je započelo ručno uklanjanje drvenaste vegetacije, za vrijeme trajanja velikog volonterskog kampa u kojem je sudjelovalo dvadesetak studenata iz cijele Hrvatske. Kasnije je voditelj projekta Tomislav Hudina predstavio rezultate projekta i naglasio kako je najveći uspjeh, osim obnove travnjaka i stočarske infrastrukture, suradnja sa šesnaest lokalnih stočara te brojnim drugim lokalnim dionicima koji su se uključili u aktivnosti.

Potpisivanje Memoranduma

Memorandum o suradnji za očuvanje prirode Dinare dokument je kojim se želi uistinu očuvati prirodne vrijednosti dinarskog područja. Svi potpisnici Memorandum, jedni prema drugima, ali i prema javnosti, obvezuju se raditi na očuvanju prirode i njenom održivom korištenju. Memorandum obuhvaća sedam točaka s primjerima, odnosno prijedlozima aktivnosti kako doprinijeti;

  • Suradnjom poticati očuvanje održivih tradicijskih praksi i kulturnih vrijednosti područja;
  • Čuvati i obnavljati dijelove tradicionalne infrastrukture vezane uz stočarstvo;
  • Podizati interne kapacitete te razmjenjivati znanje i vještine na temu održivosti i očuvanja bioraznolikosti;
  • Suradnjom i zajedničkim aktivnostima podizati kapacitete i vještine lokalne zajednice za razvoj održivih praksi;
  • Surađivati i međusobno pružati podršku pri izradi planskih i strateških dokumenata da bi se što više uvažile potrebe očuvanja bioraznolikosti;
  • Osigurati razvoj ruralnog područja koji se temelji na uvažavanju prirodnih vrijednosti.
PHOTO (96)
PHOTO (111)
PHOTO (106)
PHOTO (104)
PHOTO (108)
PHOTO (118)
PHOTO (114)
PHOTO (124)
PHOTO (121)
PHOTO (128)
PHOTO (133)
PHOTO (130)
PHOTO (140)
PHOTO (137)

Na pitanje, što se očekuje od potpisinika, voditelj projekta Tomislav Hudina je odgovorio:

- Nadamo se da će imati dalje sluha za slične projekte i inicijative, koji ne moraju biti pokrenuti s naše strane, nego će se možda i oni se sami interesirati da pokrenu nekakve nove suradnje, neke nove projekte, te da što god radili uvijek imaju na umu očuvanje Dinare i tog područja koje je iznimno biološki raznoliko, ali i bogato kulturnim i povijesnim naslijeđem.

Tomislav Hudina, voditelj projekta.

U duhu zajedničkog rada za prirodu Dinare i njene stanovnike, preostalo je samo ponoviti Čuvajte naše blago i dodati komentar kojeg smo već ranije, tijekom anketiranja stanovništva na početku projekta, čuli : ne za nas već za generacije koje dolaze.

Kategorije
Novosti

Prijava za financiranje izrade poslovnog plana

Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ poziva zainteresiranu javnost na prijavu za izradu poslovnih planova vezanih uz stvaranje, unapređenje ili proširenje ponude usluga ili proizvoda koje trenutno nudi fizička ili pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika. Naš projekt Dinara back to LIFE za cilj ima motivirati lokalne poljoprivrednike na realizaciju svojih poslovnih ideja kako bi potaknuli održivo korištenje prirodnih resursa u širem području Dinare.

Poslovne ideje koje želimo poticati su:

  • širenje ili unapređenje proizvodnje,
  • razvoj novog ili promocija postojećeg poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda,
  • i/ili unapređenje nepoljoprivrednih djelatnosti

Cilj nam je povezati zainteresirane poljoprivrednike sa stručnjacima kako bi besplatno izrađene poslovne planove iskoristili kao ogledni primjer za buduće poslovne aktivnosti. Dobar poslovni plan pomoći će i poljoprivrednicima i potencijalnim ulagačima da razumiju svoje tržište, konkurente, troškove i izvore prihoda.

 

Pozivaju se svi koji se već bave ili se namjeravaju početi baviti poljoprivredom da sudjeluju i prijave se popunjavanjem obrasca na poveznici dolje:

Prijava za financiranje izrade poslovnog plana

Popunjeni upitnik može se ispuniti digitalno (na linku gore) ili ručno (nalazi se na dnu teksta) i skeniran dostaviti na e-mail adresu: lag.poslovni.planovi@gmail.com najkasnije do 11. listopada 2023. u 20:00 sati.

Na istu e-mail adresu možete poslati eventualna pitanja vezana uz prijavu, a odgovori će biti objavljeni na službenim stranicama LAG-a „Cetinska krajina”. Pitanja možete postaviti najkasnije do ponedjeljka (09.10.2023.) u 17:00 sati. Nakon završetka roka za prijavu, na web stranici www.lag-ck.hr objavit će se konačni odabir korisnika i termin potpisivanja ugovora.

Dodatne informacije:

  • potiču se aktivnosti ruralnog razvoja koje se temelje na održivom korištenju prirodnih resursa i/ili promociji zaštite prirode isključivo unutar sljedećih JLS: Knin, Kijevo, Civljane, Vrlika, Hrvace, Sinj, Otok i Trilj
  • prihvatljive aktivnosti: stočarstvo, pčelarstvo, peradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, ljekovito bilje
  • obvezan je pristanak na snimanje i fotografiranje za promidžbene svrhe projekta

Prilog 1. Obrazac za prijavu

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

Studentski vikend-posjet na Dinari

Od 14. rujna do 16. rujna 2023. članovi projektnog tima s Agronomskog fakulteta organizirali su studentski kamp u Ježeviću. Kamp je bio namijenjen studentima agronomije i biologije, a cilj je bio upoznati studente s aktivnostima koje smo provodili. Na kampu je sudjelovalo 19 studenata s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakuteta Sveučilišta u Zagrebu i Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi dan kampa, nakon smještaja u Ekološku stanicu „Vrlika“ u Ježeviću, studenti su obišli Ježevićko suhopolje gdje su vidjeli rezultate uklanjanja drvenaste vegetacije te se upoznali s metodom kaveza za isključivanje ispaše.

Drugi dan kampa posjetili su Vrdovo kako bi se upoznali s temom kontroliranog paljenja i rezultatima. Pored planinarskog doma Sveti Jakov, studentima je demonstrirano sakupljanje uzoraka biomase i korištenje bespilotnih letjelica u procjeni pašnog potencijala krških travnjaka. Također, obišli su dvije obnovljene lokve.

U poslijepodnevnu šetnju i oblazak  tvrđave Prozor u Vrlici pridružili su se i članovi Bioma i ispričali o uključivanju lokalnih stočara te o Natura 2000 vrstama ptica koje su ciljne vrste u projektu (vrtna strnadica, ćukavica i kratkoprsta ševa). Panoramski pogled na Cetinsko polje i Dinaru oduševilo je studente!

Prije polaska za Zagreb, zadnji dan kampa posjetili suVeliko vrilo Cetine koje je grupu oduševilo ljepotom, bojama i čistoćom vode. Vjerujemo da je sudjelovanje na ovom kampu i obilazak projektnog područja studentima pokazalo i približilo važnost održivog upravljanja travnjacima i očuvanja bioraznolikosti te ih je motiviralo na sudjelovanje u sličnim projektima u budućnosti.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

Na Dinari s LIFE for Mauremys

Prošli tjedan ugostili smo stručnjake s projekta LIFE for Mauremys i poveli ih u obilazak područja gdje obnavljamo bunare i lokve.

Poput malih oaza, lokve i bunari dragocjena su mjesta koja osim što osiguravaju izvor pitke vode usred surovog krša, omogućuju život mnogim vrstama. Upravo vodozemci i neki kukci cijeli ili dio svog razvojnog ciklusa prolaze upravo u i malim slatkovodnim ekosustavima na kamenjaru. Prolazeći dinarskim područjem, nerijetko se dogodi da bunari ili lokve nose svoja nazivlja uz koja se veže posebna priča i odnos mještana. Osim što služe za opskrbu vodom blagu koje tu dolazi, oni su i svojevrsni spomenici tradicijske gradnje. 

Kako bi podijelili znanje i dosadašnje iskustvo o vodenim tijelima koja obnavljamo kroz Dinara back to LIFE i projekt Still water revivaI, u posjet su nam stigli stručnjaci s projekta LIFE for Mauremys čija je misija poboljšati kvalitetu staništa te ukloniti prijetnje za očuvanje riječne kornjače Mauremys rivulata. U želji da im pokažemo da je Dinara dobar domaćin bogat životom i čiji su vodeni ekosustavi neprocjenjivi, proveli smo ih na desetak lokacija gdje smo do sada i sami zasukali rukave. Terenski obilazak vodio je Ivan Budinski, a goste-stručnjake je zanimalo kako su obnavljana vodena tijela, zašto smo birali baš ta te kakav je živi svijet u njima.

Evo koje smo sve lokacije obišli!

Prva lokacija obilaska bila je bunar Venišica u Ruminu kojeg su obnovile Hrvatske šume. S jedne strane bunara napravljena je rampa kako bi životinje mogle lakše doći do vode kada je visok vodostaj. Iznad bunara se nalazi manji izvor vode koji ljeti teče kroz podzemlje, a za velikih kiša je vidljiv i na van. Kad je vodostaj visok, dio vode se prelijeva u lokvu nizvodno od bunara. Taj bunar koriste lokalni stočari i neprocjenjiv je izvor vode za njihovo blago u ovom dijelu pašnjaka.

Sljedeći na popisu bio je bunar Kovačevac u Biteliću kojeg smo prošle godine obnovili zajedno s volonterima suhozidnog kampa Ježević 2022. Nekada davno, mještani su primijetili da se u toj depresiji skuplja voda u vrijeme kiša pa su sredini iskopali i suhozidnom tehnikom obložili bunar, no vremenom se on urušio i zatrpao. U nekoliko radnih akcija, obnovili smo ga, očistili zemlju, izvukli veliko kamenje, posložili okvir bunara koji će ga čuvati od urušavanja. Također, s nekoliko većih pločastih  kamenova napravili smo pristupnu stazu u slučaju velike vode i blata.

U suradnji s lovačkom udrugom Hrvace obnovili smo Marunsku bunarinu, prirodnu lokvu koja je u dijelovima bila okružena suhozidima kako se zbog kiše i prolaska životinja ne bi urušila i zatrpala. Marunska bunarina bila je u lošem stanju, zarasla i obrasla trninom čije je korijenje urušilo suhozid oko lokve. Očišćena je od drvenastih vrsta, pokošena a suhozid je presložen.

U blizini Borkovića lokve u Koljanima, nekada najvećoj lokvi u tom kraju, od davnina je napravljena velika vodosprema koja je skupljala vodu za vrijeme velikih kiša. Mještani su nam kazali da je zbog izdignute ceste Koljane-Dabar, a koja se kasnije izgradila, između lokve i čatrnje, prekinut dotok vode, tako da je ta lokva sve češće suha. Osim toga, smanjenjem broja životinja koje koriste lokvu, smanjen je i utabani vodonepropusni sloja i blato koje su životinje na nogama iznosile i tako ‘čuvale’ izgled lokve. Ova lokva trenutno se trenutno obnavlja i nanovo iskopava, a zatim će se obložiti slojem gline iz kamenoloma.

Na Krčevinama u Ježeviću pokazali smo lokvu koja je u procesu obnove na sličan način kao i Borkovića lokva. Dalje, na Malom suhopolju se trenutno obnavljaju dvije lokve, manja i veća. Te lokve će koristiti nekoliko stočara iz Ježevića pa se veselimo njihovim dovršetku.

Za kraj smo ostavili Muljiku, lokvu koja je u zapravo prirodna depresija s glinenim nanosima. Obnovili smo je ručnim iskapanjem, obložili glinom te je nakon kiše zamuljali (zamutili) i zasuli s gašenim vapnom koje skuplja čestice gline i koje padnu na dno i ojačaju vodonepropusni sloj. Muljiku smo u obilasku zatekli punu svih stadija razvoja žabe zelene krastače; od punoglavaca, polurazvijenih žaba do mladih primjeraka koji izlaze iz lokve, što je posebno razveselilo stručnjake iz udruge Hyla koji u svom radu stavljaju naglasak na vodozemce i gmazove.

Ovakav terenski susret bio je odlična prilika za razmijeniti znanja s drugim stručnjacima te čuti njihovo mišljenje. Sigurni smo kako će podijeljeno znanje uspješno primijeniti na lokve koje će u budućnosti obnavljati na svom projektu. Na tom putu smo im velika podrška.

ps. U obilasku nam se pridružila ekipa s Hrvatske-radio televizije pa smo usput snimili prilog za emisiju Plodovi zemlje. Prilog možete pogledati ovdje.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Vikend izlet na Dinari

Sredinom travnja, entuzijastični zaljubljenicu u prirodu i ptice, članovi udruge Biom proveli su vikend na Dinari. Osim druženja, edukacije i upijanja blagodati prirode, posjetili su lokacije na kojima smo provodili restauraciju travnjaka, bunara i suhozida.

DSC_7040
DSC_7055
DSC_7074
DSC_7079 (1)
DSC_7077

Dobrodošlicom u planinarskom domu “Sveti Jakov” na visoravni Vrdovo započelo je zanimljivo iskustvo u kojem su sudionici mogli osjetiti čari života na Dinari. Odmah po dolasku, stručni savjetnik Ivan Budinski poveo je članove u edukativnu šetnju prema vrhu Mali Maglaj. Tom prilikom, neki su se prvi put susreli s raznim vrstama karakterističnim za krško stanište kao što su kukurjek, rašeljka, šafran i dalmatinski zumbul. Po povratku u dom dočekali su nas domaćini planinarskog društva i razveselili domaćim roštiljem, a druženje i dobra atmosfera je potrajala cijelu večer.

DSC_7093
DSC_7115 (1)
DSC_7105
DSC_7132 (1)
DSC_7129
DSC_7134 (1)
DSC_7140
DSC_7156
DSC_7146 (1)
DSC_7199

Sljedeće jutro, odmornu ekipu poveli smo u šetnju do suhozida kojeg smo prošle godine obnovili te im ispričali o tradiciji suhozidne gradnje, korištenju i važnosti za očuvanje bioraznolikosti. Potom smo se spustili na iduću mini edukaciju, na lokaciju gdje smo provodili kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u veljači. Ivan Budinski im je objasnio svrhu obnove travnjaka na takav način, benefit te kako ono utječe na pojedine biljne vrste. Do idućeg mjesta stigli smo kratkom šetnjom do jednog od obnovljenih bunara zanimljivog oblika i prilaza, bunar Kovačevac. 

Posljednja edukativna točka našeg druženja bilo je Ježevićko suhopolje gdje smo najviše vremena posvetili ručnom uklanjanju drvenaste vegetacije proteklih godina. Ekipa je mogla čuti o važnosti ovakvih područja za stočare i njihovo blago, ali za pticu ćukavicu kojoj upravo ovakva otvorena staništa odgovaraju, no zbog zarastanja travnjaka je nestala s ovog područja. Prostranstvo Ježevića iskoristili smo za promatranje ptica, a pred objektive stale su kukmasta ševa, sivkasta bjeloguza, pupavac, primorska trepetljika, ali i rode u migraciji. Kad bi umorili glave koje su pretraživale biljke, podignuli bismo pogled prema nebu i promatrali prekrasan prizor žutokljunih galica koje su nas cijelo vrijeme pratile.

DSC_7186
DSC_7265 (1)
DSC_7269
DSC_7276
DSC_7287 (1)
DSC_7304
DSC_7313 (1)
DSC_7326 (1)
DSC_7317
DSC_7337
Ispunjeni pričama o Dinari i njenim posebnostima, ispratili smo članove njihovim kućama. Ako je vjerovati osmjesima i fotografijama, Dinara je ispunila svoj zadatak i pokazala zašto je tako moćna, divlja i divan domaćin u isto vrijeme. Veselimo se novim susretima, izletima i svim zaljubljenicima u prirodu i živi svijet! 
Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari

Početkom veljače proveli smo kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari i tako uspješno nastavili aktivnost koju smo započeli prije dvije godine.

Kontrolirano paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Kako bi upoznali javnost s planom provedbe novog kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari, ali i pojasnili razloge zbog kojih se ovakva aktivnost provodi, sredinom siječnja održali smo predavanje u Sinju. Zainteresiranoj javnosti približili smo kontrolirano paljenje kao način obnove travnjaka na području Dinare u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Naglasili smo kako će nam prikupljeno iskustvo i podaci pomoći u izradi smjernica namijenje institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.

Vrdovo, Bitelićka greda

Ranije iskustvo s provedbe probnog kontroliranog paljenja iz 2021. godine olakšalo je logističku pripremu, a nadzor i podrška Javne vatrogasne postrojbe te DVD-a Sinj, ostalih partnera na projektu te naših volontera omogućilo je provođenje aktivnosti. Povoljni vremenski uvjeti – suho, bez padalina i vjetra pokazali su se već u prvom tjednu veljače stoga smo mogli započeti s kontroliranim paljenjem zaraslih travnjaka na Dinari. Također, važno je naglasiti da se ova aktivnost provodi temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Kontrolirano paljenje uvedeno je u Program gospodarenja temeljem Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Ekološke mreže, koji kontrolirano paljenje propisuje kao mjeru očuvanja za neke stanišne tipove i vrste, između ostaloga i za vrtnu strnadicu i Istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) (Natura 62A0) na kojima radimo u sklopu Dinara back to LIFE projekta.

Kontrolirano paljenje proveli smo na području Vrdova, iznad Bitelićke grede, s ciljem poboljšanja stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Vrtna strnadica (Emberiza hortulana) strogo je zaštićena vrsta ptice koja gubi stanište zbog zarastanja travnjaka a njena prisutnost zabilježena je uglavnom na područjima koja su ranijih godina bila opožarena. Obnovljene su dvije plohe ukupne površine 50 ha čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke. Ovakvu metodu prepoznaje sektor zaštite prirode širom svijeta te se metoda koristi kako bi se održavale površine koje zarastaju, odnosno koje se nalaze u različitim stadijima sukcesije koju je zbog očuvanja odnosno održavanja željenih staništa potrebno usporiti ili zaustaviti.

2
5
6
10
DSC_5226
12
7

Kontrolirano paljenje nije požar

Površine se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi, a velika se pažnja posvećuje i tome da se utjecaj na druge organizme, prvenstveno životinje, svede na minimum. Glavni rizici kod provedbe ove metode su kao i kod bilo kojeg drugog namjernog loženja vatre na otvorenom; prvenstveno, proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj kontroliranog paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju dobrom pripremom, pažljivim izborom površine za paljenje, odabirom povoljnih vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja te  te prisustvom dovoljnog broja pripremljenih sudionika u koordinaciji s nadležnom vatrogasnom postrojbom. Kontrolirano paljenje se provodi zimi kada površine imaju znatno manju količinu suhe gorive tvari te se na njima vatra, u slučaju požara, sporije širi što vatrogascima daje priliku lakše kontrolirati požar ako do njega dođe u ljetnom periodu.

Za razliku od kontroliranog paljenja, požari imaju brojne negativne utjecaje na različite organizme i njihova staništa. Obično se događaju u toplijem dijelu godine u uvjetima suše a stanje se pogoršava u slučajevima vjetrovitog vremena. U požarima dolazi često do izgaranja velikih površina uključujući i onih koje želimo očuvati poput šuma, maslinika, vinograda, ali i kuća i gospodarskih zgrada. Osim izgaranja često gotovo cjelokupne biomase na opožarenom području dolazi do uništavanja površinskog sloja tla te tako izgaraju i korijenje i sjemenke biljaka a uglavnom stradava i većina životinja koje su nedovoljno brze ili ne mogu odletjeti. Opožarena područja kasnije su izložena mnogo snažnijoj eroziji tla vjetrom i vodom pogotovo na nagnutim terenima. Valja naglasiti i kako požari ostavljaju mnogo veći ugljični otisak, odnosno njima se oslobađa mnogo veća količina pohranjenog ugljičnog dioksida nego što je to slučaj s kontroliranim paljenjem jer je i količina organske tvari koja izgori u požarima mnogo veća od one koja izgori prilikom kontroliranog paljenja. Iako se i opožarene površine ponovno prije ili kasnije zazelene i vegetacija se ponovno počinje razvijati a dolaze i životinje, taj proces traje mnogo dulje nego u slučaju kontroliranog paljenja. U tom slučaju, već s dolaskom prvih kiša počinje ponovni razvoj vegetacije jer podzemni dijelovi biljaka budu uglavnom neoštećeni.

Kontrolirano paljenje u drugim zemljama

Kontrolirano paljenje je raširena metoda koja se provodi u velikom broju država, od mediteranskih i baltičkih zemalja te Ujedinjenom Kraljevstvu pa sve do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Ujedinom Kraljevstvu se pale travnjaci koji zarastaju u drvenaste vrste, dok Norvežani koriste kontrolirano paljenje na velikim površinama u svrhu održavanja pašnjaka za ovce pri čemu se sprječava zarastanje u kleku i vrijes. U Španjolskoj je kontrolirano paljenje rašireno na različitim staništima u svrhu njihovog održavanja, a u SAD-u se paljenjem sprječava zarastanje prerije u kleku i održava bolja ispaša za divlje biljojede u mozaičnim staništima, npr. hrastovim šumama s proplancima. Također se kontrolirano pali u borovim šumama da bi održavao travnati pokrov u šumi i omogućila obnova borova. Kod mnogih od ovih primjera, inicijalni argument nije bio održavanje staništa već kontrolirano spaljivanje gorive mase (suhe grane, listinac, suha trava, gorive biljne vrste) jer se paljenje u hladnijem dijelu godine pokazalo kao uspješna prevencija i prostorno ograničenje katastrofalnih ljetnih požara. Jednostavno, nakon kontroliranog paljenja zimi, kada izgori samo najgorivija masa, na istim površinama se ljetni požari ne mogu širiti iako je i dalje prisutna goriva masa (humus, borovi i sl.) jer je za iniciranje vatre potrebna baš ta, najgorivija masa. Portugalci su tek nedavno, nakon katastrofalnih požara, oživjeli tradiciju kontroliranog paljenja kao mjeru prevencije ljetnih požara.  

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodilo samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Nacionalni park Krka ili značajni krajobraz Kamenjak u Istri. Međutim, prvenstveno stočari, ali i poljoprivrednici, i danas paljenje u zimskim mjesecima koriste za održavanje privatnih travnjaka, ali i poljoprivrednog zemljišta koje se privremeno ili trajno ne koristi za proizvodnju što znači da je takva tradicija još prisutna. Nažalost, veliki dio ovih praksi se danas provodi nekontrolirano.

Dosadašnji požari velikih površina na Dinari uništili su staništa kojima će trebati desetljeća ili stoljeća da se obnove i da se u njih vrate vrste koje su tu živjele. Takva ”tradicija” nekontroliranog paljenja više nikada ne bi trebala imati mjesto u modernom upravljanju prostorom, ali i u općenitom odnosu čovjeka i prirode. Najgori primjer su velike površine uništenih starih bukovih šuma u koje se vatra proširila s okolnih travnjaka. Kontrolirano paljenje pak, kao metoda ”oplemenjivanja” i metoda održavanja travnjaka, način je u kojem vatra poštuje sve korisnike prostora, staništa i vrste koji žive na njoj. U tom slučaju se travnjaci održavaju paljenjem, a oni koji provode tu aktivnost dužni su paziti da se vatra ne proširi na šumska ili druga staništa.

Pogledajte kako je izgledala provedba kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari iz naše perspektive.

Dinara je dio mreže zaštićenih područja EU Natura2000 i jasno je definirano koje vrste i staništa su bitna, stoga da bismo ih mogli očuvati trebaju nam razni tipovi travnjaka, šuma i prijelaznih staništa za čije se održavanje koriste različite tehnike a kontrolirano paljenje je jedna od njih. Uz to, prema prirodnom bogatstvu se treba odnositi s velikim poštovanjem, jer ono nije samo za nas već i za buduće generacije.

Dinara back to LIFE
Powered by  GDPR Cookie Compliance
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.