Oznaka: Dinara

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

Studentski vikend-posjet na Dinari

Od 14. rujna do 16. rujna 2023. članovi projektnog tima s Agronomskog fakulteta organizirali su studentski kamp u Ježeviću. Kamp je bio namijenjen studentima agronomije i biologije, a cilj je bio upoznati studente s aktivnostima koje smo provodili. Na kampu je sudjelovalo 19 studenata s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakuteta Sveučilišta u Zagrebu i Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi dan kampa, nakon smještaja u Ekološku stanicu „Vrlika“ u Ježeviću, studenti su obišli Ježevićko suhopolje gdje su vidjeli rezultate uklanjanja drvenaste vegetacije te se upoznali s metodom kaveza za isključivanje ispaše.

Drugi dan kampa posjetili su Vrdovo kako bi se upoznali s temom kontroliranog paljenja i rezultatima. Pored planinarskog doma Sveti Jakov, studentima je demonstrirano sakupljanje uzoraka biomase i korištenje bespilotnih letjelica u procjeni pašnog potencijala krških travnjaka. Također, obišli su dvije obnovljene lokve.

U poslijepodnevnu šetnju i oblazak  tvrđave Prozor u Vrlici pridružili su se i članovi Bioma i ispričali o uključivanju lokalnih stočara te o Natura 2000 vrstama ptica koje su ciljne vrste u projektu (vrtna strnadica, ćukavica i kratkoprsta ševa). Panoramski pogled na Cetinsko polje i Dinaru oduševilo je studente!

Prije polaska za Zagreb, zadnji dan kampa posjetili suVeliko vrilo Cetine koje je grupu oduševilo ljepotom, bojama i čistoćom vode. Vjerujemo da je sudjelovanje na ovom kampu i obilazak projektnog područja studentima pokazalo i približilo važnost održivog upravljanja travnjacima i očuvanja bioraznolikosti te ih je motiviralo na sudjelovanje u sličnim projektima u budućnosti.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

Na Dinari s LIFE for Mauremys

Prošli tjedan ugostili smo stručnjake s projekta LIFE for Mauremys i poveli ih u obilazak područja gdje obnavljamo bunare i lokve.

Poput malih oaza, lokve i bunari dragocjena su mjesta koja osim što osiguravaju izvor pitke vode usred surovog krša, omogućuju život mnogim vrstama. Upravo vodozemci i neki kukci cijeli ili dio svog razvojnog ciklusa prolaze upravo u i malim slatkovodnim ekosustavima na kamenjaru. Prolazeći dinarskim područjem, nerijetko se dogodi da bunari ili lokve nose svoja nazivlja uz koja se veže posebna priča i odnos mještana. Osim što služe za opskrbu vodom blagu koje tu dolazi, oni su i svojevrsni spomenici tradicijske gradnje. 

Kako bi podijelili znanje i dosadašnje iskustvo o vodenim tijelima koja obnavljamo kroz Dinara back to LIFE i projekt Still water revivaI, u posjet su nam stigli stručnjaci s projekta LIFE for Mauremys čija je misija poboljšati kvalitetu staništa te ukloniti prijetnje za očuvanje riječne kornjače Mauremys rivulata. U želji da im pokažemo da je Dinara dobar domaćin bogat životom i čiji su vodeni ekosustavi neprocjenjivi, proveli smo ih na desetak lokacija gdje smo do sada i sami zasukali rukave. Terenski obilazak vodio je Ivan Budinski, a goste-stručnjake je zanimalo kako su obnavljana vodena tijela, zašto smo birali baš ta te kakav je živi svijet u njima.

Evo koje smo sve lokacije obišli!

Prva lokacija obilaska bila je bunar Venišica u Ruminu kojeg su obnovile Hrvatske šume. S jedne strane bunara napravljena je rampa kako bi životinje mogle lakše doći do vode kada je visok vodostaj. Iznad bunara se nalazi manji izvor vode koji ljeti teče kroz podzemlje, a za velikih kiša je vidljiv i na van. Kad je vodostaj visok, dio vode se prelijeva u lokvu nizvodno od bunara. Taj bunar koriste lokalni stočari i neprocjenjiv je izvor vode za njihovo blago u ovom dijelu pašnjaka.

Sljedeći na popisu bio je bunar Kovačevac u Biteliću kojeg smo prošle godine obnovili zajedno s volonterima suhozidnog kampa Ježević 2022. Nekada davno, mještani su primijetili da se u toj depresiji skuplja voda u vrijeme kiša pa su sredini iskopali i suhozidnom tehnikom obložili bunar, no vremenom se on urušio i zatrpao. U nekoliko radnih akcija, obnovili smo ga, očistili zemlju, izvukli veliko kamenje, posložili okvir bunara koji će ga čuvati od urušavanja. Također, s nekoliko većih pločastih  kamenova napravili smo pristupnu stazu u slučaju velike vode i blata.

U suradnji s lovačkom udrugom Hrvace obnovili smo Marunsku bunarinu, prirodnu lokvu koja je u dijelovima bila okružena suhozidima kako se zbog kiše i prolaska životinja ne bi urušila i zatrpala. Marunska bunarina bila je u lošem stanju, zarasla i obrasla trninom čije je korijenje urušilo suhozid oko lokve. Očišćena je od drvenastih vrsta, pokošena a suhozid je presložen.

U blizini Borkovića lokve u Koljanima, nekada najvećoj lokvi u tom kraju, od davnina je napravljena velika vodosprema koja je skupljala vodu za vrijeme velikih kiša. Mještani su nam kazali da je zbog izdignute ceste Koljane-Dabar, a koja se kasnije izgradila, između lokve i čatrnje, prekinut dotok vode, tako da je ta lokva sve češće suha. Osim toga, smanjenjem broja životinja koje koriste lokvu, smanjen je i utabani vodonepropusni sloja i blato koje su životinje na nogama iznosile i tako ‘čuvale’ izgled lokve. Ova lokva trenutno se trenutno obnavlja i nanovo iskopava, a zatim će se obložiti slojem gline iz kamenoloma.

Na Krčevinama u Ježeviću pokazali smo lokvu koja je u procesu obnove na sličan način kao i Borkovića lokva. Dalje, na Malom suhopolju se trenutno obnavljaju dvije lokve, manja i veća. Te lokve će koristiti nekoliko stočara iz Ježevića pa se veselimo njihovim dovršetku.

Za kraj smo ostavili Muljiku, lokvu koja je u zapravo prirodna depresija s glinenim nanosima. Obnovili smo je ručnim iskapanjem, obložili glinom te je nakon kiše zamuljali (zamutili) i zasuli s gašenim vapnom koje skuplja čestice gline i koje padnu na dno i ojačaju vodonepropusni sloj. Muljiku smo u obilasku zatekli punu svih stadija razvoja žabe zelene krastače; od punoglavaca, polurazvijenih žaba do mladih primjeraka koji izlaze iz lokve, što je posebno razveselilo stručnjake iz udruge Hyla koji u svom radu stavljaju naglasak na vodozemce i gmazove.

Ovakav terenski susret bio je odlična prilika za razmijeniti znanja s drugim stručnjacima te čuti njihovo mišljenje. Sigurni smo kako će podijeljeno znanje uspješno primijeniti na lokve koje će u budućnosti obnavljati na svom projektu. Na tom putu smo im velika podrška.

ps. U obilasku nam se pridružila ekipa s Hrvatske-radio televizije pa smo usput snimili prilog za emisiju Plodovi zemlje. Prilog možete pogledati ovdje.

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Vikend izlet na Dinari

Sredinom travnja, entuzijastični zaljubljenicu u prirodu i ptice, članovi udruge Biom proveli su vikend na Dinari. Osim druženja, edukacije i upijanja blagodati prirode, posjetili su lokacije na kojima smo provodili restauraciju travnjaka, bunara i suhozida.

DSC_7040
DSC_7055
DSC_7074
DSC_7079 (1)
DSC_7077

Dobrodošlicom u planinarskom domu “Sveti Jakov” na visoravni Vrdovo započelo je zanimljivo iskustvo u kojem su sudionici mogli osjetiti čari života na Dinari. Odmah po dolasku, stručni savjetnik Ivan Budinski poveo je članove u edukativnu šetnju prema vrhu Mali Maglaj. Tom prilikom, neki su se prvi put susreli s raznim vrstama karakterističnim za krško stanište kao što su kukurjek, rašeljka, šafran i dalmatinski zumbul. Po povratku u dom dočekali su nas domaćini planinarskog društva i razveselili domaćim roštiljem, a druženje i dobra atmosfera je potrajala cijelu večer.

DSC_7093
DSC_7115 (1)
DSC_7105
DSC_7132 (1)
DSC_7129
DSC_7134 (1)
DSC_7140
DSC_7156
DSC_7146 (1)
DSC_7199

Sljedeće jutro, odmornu ekipu poveli smo u šetnju do suhozida kojeg smo prošle godine obnovili te im ispričali o tradiciji suhozidne gradnje, korištenju i važnosti za očuvanje bioraznolikosti. Potom smo se spustili na iduću mini edukaciju, na lokaciju gdje smo provodili kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u veljači. Ivan Budinski im je objasnio svrhu obnove travnjaka na takav način, benefit te kako ono utječe na pojedine biljne vrste. Do idućeg mjesta stigli smo kratkom šetnjom do jednog od obnovljenih bunara zanimljivog oblika i prilaza, bunar Kovačevac. 

Posljednja edukativna točka našeg druženja bilo je Ježevićko suhopolje gdje smo najviše vremena posvetili ručnom uklanjanju drvenaste vegetacije proteklih godina. Ekipa je mogla čuti o važnosti ovakvih područja za stočare i njihovo blago, ali za pticu ćukavicu kojoj upravo ovakva otvorena staništa odgovaraju, no zbog zarastanja travnjaka je nestala s ovog područja. Prostranstvo Ježevića iskoristili smo za promatranje ptica, a pred objektive stale su kukmasta ševa, sivkasta bjeloguza, pupavac, primorska trepetljika, ali i rode u migraciji. Kad bi umorili glave koje su pretraživale biljke, podignuli bismo pogled prema nebu i promatrali prekrasan prizor žutokljunih galica koje su nas cijelo vrijeme pratile.

DSC_7186
DSC_7265 (1)
DSC_7269
DSC_7276
DSC_7287 (1)
DSC_7304
DSC_7313 (1)
DSC_7326 (1)
DSC_7317
DSC_7337
Ispunjeni pričama o Dinari i njenim posebnostima, ispratili smo članove njihovim kućama. Ako je vjerovati osmjesima i fotografijama, Dinara je ispunila svoj zadatak i pokazala zašto je tako moćna, divlja i divan domaćin u isto vrijeme. Veselimo se novim susretima, izletima i svim zaljubljenicima u prirodu i živi svijet! 
Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari

Početkom veljače proveli smo kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari i tako uspješno nastavili aktivnost koju smo započeli prije dvije godine.

Kontrolirano paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Kako bi upoznali javnost s planom provedbe novog kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari, ali i pojasnili razloge zbog kojih se ovakva aktivnost provodi, sredinom siječnja održali smo predavanje u Sinju. Zainteresiranoj javnosti približili smo kontrolirano paljenje kao način obnove travnjaka na području Dinare u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Naglasili smo kako će nam prikupljeno iskustvo i podaci pomoći u izradi smjernica namijenje institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.

Vrdovo, Bitelićka greda

Ranije iskustvo s provedbe probnog kontroliranog paljenja iz 2021. godine olakšalo je logističku pripremu, a nadzor i podrška Javne vatrogasne postrojbe te DVD-a Sinj, ostalih partnera na projektu te naših volontera omogućilo je provođenje aktivnosti. Povoljni vremenski uvjeti – suho, bez padalina i vjetra pokazali su se već u prvom tjednu veljače stoga smo mogli započeti s kontroliranim paljenjem zaraslih travnjaka na Dinari. Također, važno je naglasiti da se ova aktivnost provodi temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Kontrolirano paljenje uvedeno je u Program gospodarenja temeljem Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Ekološke mreže, koji kontrolirano paljenje propisuje kao mjeru očuvanja za neke stanišne tipove i vrste, između ostaloga i za vrtnu strnadicu i Istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) (Natura 62A0) na kojima radimo u sklopu Dinara back to LIFE projekta.

Kontrolirano paljenje proveli smo na području Vrdova, iznad Bitelićke grede, s ciljem poboljšanja stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Vrtna strnadica (Emberiza hortulana) strogo je zaštićena vrsta ptice koja gubi stanište zbog zarastanja travnjaka a njena prisutnost zabilježena je uglavnom na područjima koja su ranijih godina bila opožarena. Obnovljene su dvije plohe ukupne površine 50 ha čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke. Ovakvu metodu prepoznaje sektor zaštite prirode širom svijeta te se metoda koristi kako bi se održavale površine koje zarastaju, odnosno koje se nalaze u različitim stadijima sukcesije koju je zbog očuvanja odnosno održavanja željenih staništa potrebno usporiti ili zaustaviti.

2
5
6
10
DSC_5226
12
7

Kontrolirano paljenje nije požar

Površine se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi, a velika se pažnja posvećuje i tome da se utjecaj na druge organizme, prvenstveno životinje, svede na minimum. Glavni rizici kod provedbe ove metode su kao i kod bilo kojeg drugog namjernog loženja vatre na otvorenom; prvenstveno, proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj kontroliranog paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju dobrom pripremom, pažljivim izborom površine za paljenje, odabirom povoljnih vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja te  te prisustvom dovoljnog broja pripremljenih sudionika u koordinaciji s nadležnom vatrogasnom postrojbom. Kontrolirano paljenje se provodi zimi kada površine imaju znatno manju količinu suhe gorive tvari te se na njima vatra, u slučaju požara, sporije širi što vatrogascima daje priliku lakše kontrolirati požar ako do njega dođe u ljetnom periodu.

Za razliku od kontroliranog paljenja, požari imaju brojne negativne utjecaje na različite organizme i njihova staništa. Obično se događaju u toplijem dijelu godine u uvjetima suše a stanje se pogoršava u slučajevima vjetrovitog vremena. U požarima dolazi često do izgaranja velikih površina uključujući i onih koje želimo očuvati poput šuma, maslinika, vinograda, ali i kuća i gospodarskih zgrada. Osim izgaranja često gotovo cjelokupne biomase na opožarenom području dolazi do uništavanja površinskog sloja tla te tako izgaraju i korijenje i sjemenke biljaka a uglavnom stradava i većina životinja koje su nedovoljno brze ili ne mogu odletjeti. Opožarena područja kasnije su izložena mnogo snažnijoj eroziji tla vjetrom i vodom pogotovo na nagnutim terenima. Valja naglasiti i kako požari ostavljaju mnogo veći ugljični otisak, odnosno njima se oslobađa mnogo veća količina pohranjenog ugljičnog dioksida nego što je to slučaj s kontroliranim paljenjem jer je i količina organske tvari koja izgori u požarima mnogo veća od one koja izgori prilikom kontroliranog paljenja. Iako se i opožarene površine ponovno prije ili kasnije zazelene i vegetacija se ponovno počinje razvijati a dolaze i životinje, taj proces traje mnogo dulje nego u slučaju kontroliranog paljenja. U tom slučaju, već s dolaskom prvih kiša počinje ponovni razvoj vegetacije jer podzemni dijelovi biljaka budu uglavnom neoštećeni.

Kontrolirano paljenje u drugim zemljama

Kontrolirano paljenje je raširena metoda koja se provodi u velikom broju država, od mediteranskih i baltičkih zemalja te Ujedinjenom Kraljevstvu pa sve do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Ujedinom Kraljevstvu se pale travnjaci koji zarastaju u drvenaste vrste, dok Norvežani koriste kontrolirano paljenje na velikim površinama u svrhu održavanja pašnjaka za ovce pri čemu se sprječava zarastanje u kleku i vrijes. U Španjolskoj je kontrolirano paljenje rašireno na različitim staništima u svrhu njihovog održavanja, a u SAD-u se paljenjem sprječava zarastanje prerije u kleku i održava bolja ispaša za divlje biljojede u mozaičnim staništima, npr. hrastovim šumama s proplancima. Također se kontrolirano pali u borovim šumama da bi održavao travnati pokrov u šumi i omogućila obnova borova. Kod mnogih od ovih primjera, inicijalni argument nije bio održavanje staništa već kontrolirano spaljivanje gorive mase (suhe grane, listinac, suha trava, gorive biljne vrste) jer se paljenje u hladnijem dijelu godine pokazalo kao uspješna prevencija i prostorno ograničenje katastrofalnih ljetnih požara. Jednostavno, nakon kontroliranog paljenja zimi, kada izgori samo najgorivija masa, na istim površinama se ljetni požari ne mogu širiti iako je i dalje prisutna goriva masa (humus, borovi i sl.) jer je za iniciranje vatre potrebna baš ta, najgorivija masa. Portugalci su tek nedavno, nakon katastrofalnih požara, oživjeli tradiciju kontroliranog paljenja kao mjeru prevencije ljetnih požara.  

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodilo samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Nacionalni park Krka ili značajni krajobraz Kamenjak u Istri. Međutim, prvenstveno stočari, ali i poljoprivrednici, i danas paljenje u zimskim mjesecima koriste za održavanje privatnih travnjaka, ali i poljoprivrednog zemljišta koje se privremeno ili trajno ne koristi za proizvodnju što znači da je takva tradicija još prisutna. Nažalost, veliki dio ovih praksi se danas provodi nekontrolirano.

Dosadašnji požari velikih površina na Dinari uništili su staništa kojima će trebati desetljeća ili stoljeća da se obnove i da se u njih vrate vrste koje su tu živjele. Takva ”tradicija” nekontroliranog paljenja više nikada ne bi trebala imati mjesto u modernom upravljanju prostorom, ali i u općenitom odnosu čovjeka i prirode. Najgori primjer su velike površine uništenih starih bukovih šuma u koje se vatra proširila s okolnih travnjaka. Kontrolirano paljenje pak, kao metoda ”oplemenjivanja” i metoda održavanja travnjaka, način je u kojem vatra poštuje sve korisnike prostora, staništa i vrste koji žive na njoj. U tom slučaju se travnjaci održavaju paljenjem, a oni koji provode tu aktivnost dužni su paziti da se vatra ne proširi na šumska ili druga staništa.

Pogledajte kako je izgledala provedba kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari iz naše perspektive.

Dinara je dio mreže zaštićenih područja EU Natura2000 i jasno je definirano koje vrste i staništa su bitna, stoga da bismo ih mogli očuvati trebaju nam razni tipovi travnjaka, šuma i prijelaznih staništa za čije se održavanje koriste različite tehnike a kontrolirano paljenje je jedna od njih. Uz to, prema prirodnom bogatstvu se treba odnositi s velikim poštovanjem, jer ono nije samo za nas već i za buduće generacije.

Kategorije
Novosti

Radovi o Dinari na Međunarodnom simpoziju agronoma

Prošlog tjedna u Dubrovniku je održan 58. hrvatski i 18. Međunarodni simpozij agronoma te Međunarodnog samita o obnovljivim izvorima energije (INSORE2023) na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika iz 20 zemalja.

Među brojnim radovima, a bilo ih je preko 300, dva sažetka su predstavili djelatnici Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta prof. Kutnjak Hrvoje i Lucija Rajčić. Predstavljeni rezultati istraživanja su proizašlih iz projekta Dinara back to Life. 

Lucija Rajčić i prof. Hrvoje Kutnjak

Rad “Procjena krmne vrijednosti travnjaka Dinare na temelju prikupljanja geoprostornih podataka” (Hrvoje Kutnjak, Lucija Rajčić, Ivana Čačić, Josip Leto) je objavljen u Sekciji “Hrana i kvaliteta hrane”U ovom sažetku su po prvi puta predstavljeni rezultati prostorne analize i istraživanja hranidbene krmne vrijednosti travnjaka na području Dinare koji su rezultat istraživanja iz razdoblja 2020-2022 godine. Cilj istraživanja bio je dati doprinos razumijevanja ovisnosti kvalitete krme s pašnjaka obzirom na prostorni položaj i nadmorsku visinu. Geolocirani uzorci biljne mase travnjaka (uz uzorak je zabilježena i koordinata) su prikupljani na širem području Dinare, Troglava i Kamešnice te je laboratorijski analiziran sastav vlakana i proteina korisnih za ishranu stoke, a rezultati su kartirani. Mjerena i je i produktivnost travnjaka gdje je utvrđeno da je prosječna produktivnost travnjaka po jedinici površine na nadmorskim visinama iznad 600 m veća za preko 40 % u odnosu na one niže. Ovi rezultati su značajna kontribucija izradi pašne karte projektnog područja odnosno PP Dinara te mogu dati doprinos izradama smjernica za održivo korištenje travnjaka i poticaj razvoju tog područja

Pogledajte poster
Predstavljanje postera

U drugom radu, “Uvid u fenološku dinamiku krških pašnjaka nakon kontroliranog paljenja – studija slučaja s Dinare” (Lucija Rajčić, Josip Leto, Hrvoje Kutnjak) je objavljen u sekciji “Agroekologija, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša”

U ovom sažetku su predstavljeni rezultati kratke analize fenološke dinamike travnjaka na Vrdovu prije i poslije kontroliranog paljenja u veljači 2021. g. U analizi su se koristile vremenske serije NDVI-a, najčešće korišteni vegetacijski indeks koji služi za praćenje fotosintetske aktivnosti biljaka, dobiveni obradom satelitskih snimaka u razdoblju od siječnja 2018. g. do listopada 2022. g.Cilj istraživanja bio je usporediti fenološku dinamiku travnjaka na Vrdovu tijekom nekoliko vegetacijskih sezona prije kontroliranog paljenja (2018., 2019. i 2020.), u vegetacijskoj sezoni kada je izvršeno kontrolirano paljenje (2021.) te u vegetacijskoj sezoni nakon kontroliranog paljenja (2022.).

Rezultati su pokazali da vrijednosti NDVI-ja nakon kontroliranog paljenja nisu bile statistički različite od vrijednosti u sezonama prije kontroliranog paljenja. Ipak, uočen je trend pomaka vrhunca vegetacijske sezone iz srpnja/kolovoza na lipanj kao i povišenje fotosintetske aktivnosti u vrhuncu vegetacijske sezone (najviše vrijednosti NDVI-ja tijekom proučavanog razdoblja izmjerene su u lipnju 2021. g. i lipnju 2022. g.). Za bolje shvaćanje utjecaja kontroliranog paljenja na fenologiju travnjaka trebalo bi provesti opširnije istraživanje koje bi obuhvatilo dugogodišnji period kao i druge čimbenike koji mogu utjecati na izmjereni NDVI (primjerice atmosferski uvjeti, vlaga tla i sl.).

Pogledajte poster

Više detalja o simpoziju možete pronaći ovdje, kao i pogledati Zbornik sažetaka

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Drugi kratki film ”Umijeće suhozidne gradnje”

Uzbuđeni smo i sretni što možete pogledati zabilježene kadrove s obnove suhozida, bunara i lokva, ali i  doživljaje s prošlogodišnjeg edukativno-volonterskog suhozidnog kampa Ježević 2022. 

Koliko je suhozidna gradnja utkana u identitet Dinare, zašto je takav stil gradnje bio stoljećima važan, kako se gradi ”u suho” i što kažu sudionici kampa – pogledajte u ovom videu.

Uživajte!

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Izvještaj – prve dvije godine projekta Dinara back to LIFE

Navršava se dvije godine projekta Dinara back to LIFE, a obavljene i započete aktivnosti u ovom razdoblju predstavljamo u kratkom preglednom foto-izvještaju.

Projekt je krenuo u siječnju 2020. godine i u ove dvije godine okupili smo savjetničko vijeće i suradničko vijeće, kao dionike koji savjetima i sugestijama usmjeravaju, odnosno proširuju aktivnosti projekta.

Naš terenski rad obuhvatio je istraživanje staništa, travnjaka, kukaca i skakavaca, kao i opširnija znanstvena istraživanja terena.

Ove godine pokrenut je veliki restauracijski ciklus koji će do kraja projektnog razdoblja, vjerujemo, pokazati velike promjene i rezultate na terenu. Dio restauracije bio je volontersko-edukativni kamp, jedan od projektnih vrhunaca ove godine.

Obnova bunara, lokvi i suhozida dio je projekta kojim pomažemo u vraćanju infrastrukture svojoj svrsi.

Iznimno smo ponosni i na izložbu koja prati projekt, kao i na naše edukativne radionice s djecom.

Cijeli foto-izvještaj Dinara back to LIFE 2020.-2021. prelistajte u PDF-u na linku dolje – https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2021/12/Dinara-2021_compressed.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Tematska izložba o Dinari u Kijevu povodom Međunarodnog dana planina

Tematskom izložbom fotografija ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ u četvrtak 9. prosinca 2021. točno u podne u Društvenom centru ‘Dinarsko srce’ – Dom kulture u Kijevu, na adresi Bajani 5, obilježit ćemo Međunarodni dan planina.

Ovom putujućom izložbom, nastalom kroz projekt Dinara back to LIFE, želimo naglasiti koliko je Dinara važna za prirodu i za ljude. Kao najmlađi hrvatski park prirode i najvišu planinu u Hrvatskoj, Dinaru predstavljamo u njenom podnožju te želimo ukazati na ulogu svih nas u očuvanju njezinog prirodnog bogatstva.

Izložba je podijeljena u pet tematskih cjelina i donosi 15 karakterističnih fotografija i komentara koji predstavljaju ono što su ljudi koji žive uz Dinaru izdvojili kao najvažnije vrednote ove planine i ovog kraja.

„Dinara je i simbol izdržljivosti njenih ljudi koji su trudom i radom stvarali dom, prehranjivali generacije i činili dobro prirodi“ – izjavio je sudionik ankete na osnovu koje je nastala ova izložba i time sumirao značenje Dinare te vrednota ljudi koji žive uz i od Dinare.

Izložba se održava u suradnji Javne ustanove PRIRODA Šibensko-kninske županije, Općine Kijevo i Udruge Biom.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti

Bogomoljka i jesenski procjepak – dinarske vrste prilagođene na teška ljeta i zime

Na pašnjacima najnižih dijelova Dinare žive dvije zanimljive vrste. Bogomoljka (Empusa fasciata) je prepoznatljiva po brojnim izraslinama na tijelu zahvaljujući kojima ih se teže uoči jer životinja nalikuje grančicama. Odrasle jedinke ove vrste bogomoljke ugibaju na početku ljeta da bi se krajem ljeta iz jaja izlegle mlade jedinke (larve) koje će tek iduće proljeće postići punu veličinu (imago). Zimi su također aktivne, ali po lijepom vremenu.

Jesenski procjepak (Scilla autumnalis) ljeto preživljava skriven kao lukovica u tlu te cvate i lista tek nakon prvih jesenskih kiša, a tanki listići će mu se osušiti tek iduće godine krajem proljeća. Obje su ove vrste fenologijom prilagođene na mediteransku klimu u kojoj su uvjeti života ljeti često teži nego zimi.

Kategorije
Dnevnik Dinare

Na Dinari smo pronašli ljekovitu biljku Miloduh

Miloduh (Hyssopus officinalis) je jedna od rijetkih ljekovitih biljaka Dinare. Cvate u jesen, a u ostalom dijelu godine se teško pronalazi, naročito ako je skriven u visokoj travi.

Na Dinari smo ga ovog listopada pronašli na dva lokaliteta gdje su prisutne prostorno male, ali guste populacije.

Karakteristični plavi cvjetovi ga u ovo doba godine izdaleka odaju u krškim travnjacima. Prema literaturnim podacima, prisutnost ove vrste na samoj Dinari nije bila poznata iako je vrsta sporadično prisutna od Istre do Južne Dalmacije.

Kontakt za medije i javnost
Melani Glavinić

IMPRESSUM

Udruga BIOM
Čazmanska 2, Zagreb
t. 01/5515-324
e. info@biom.hr 

Područni ured Sinj 
Matića ulica 12, Sinj
t. 021/274 946
e. ured-sinj@biom.hr

Primajte obavijesti o projektu