Kategorije
Novosti

Prvi uvid u status travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara

U sklopu 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma održanog krajem lipnja u Vodicama, članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su zanimljive rezultate istraživanja provedenih kroz projekt.

Doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak održao je usmeno izlaganje na temu statusa travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara. Za ovaj rad iskorišteni su podaci o krškim pašnjacima i livadama iz 2020. preuzeti iz evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) kojom upravlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Analize provedene koristeći geografski informacijski sustav (GIS) pokazale su da ARKOD parcele krških pašnjaka i livada na Dinari obuhvaćaju oko 5.000 ha što čini oko 8% površine Parka prirode. Najveće površine krških pašnjaka i livada nalaze se na nadmorskim visinama do 500 m (preko 55% prijavljenih površina). Najveći broj parcela prijavljen je u visinskoj klasi od 300 m do 400 m nadmorske visine. Najveće prijavljene parcele nalaze se u visinskoj klasi od 1200 m do 1300 m nadmorske visine gdje veličina pojedine parcele u prosjeku iznosi 12.5 ha. Utvrđeno je i da je nagib ograničavajući faktor za korištenje parcela kao pašnjaka.

Ovo su prve prostorne analize provedene na krškim pašnjacima i livadama na području Dinare te bi rezultati trebali doprinijeti budućem gospodarenju Parkom prirode.

Cijeli rad profesora Kutnjaka i suradnika pronađite u Zborniku radova sa simpozija na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/Kutnjak-pasnjaci.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Predavanje: Koliko je ugljičnog dioksida ispušteno požarima na Dinari 2017. i 2020. godine

Članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom drugom posterskom predavanju na 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma predstavili su rezultate procjene emisije ugljikovog dioksida (CO2) uzrokovane požarima koji su zahvatili Dinaru 2017. i 2020. godine.

Prošle godine ostvareni su novi rekordi u emisiji CO2 izazvanoj požarima diljem svijeta, između ostalog i na Sredozemlju. Ugljikov dioksid najznačajniji je od stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju.

U istraživanju predstavljenom na simpoziju, doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, prof. dr. sc. Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić pokušali su aproksimirati koliko je CO2 otpušteno u atmosferu koristeći emisijski faktor CO2 kod spaljivanja biomase.

Za početak su na satelitskim snimkama Sentinel-2 identificirana područja izgorjela u požarima u kolovozu 2017. i travnju 2020. te je pomoću geografskog informacijskog sustava (GIS-a) određena njihova površina. Površina opožarena 2017. iznosila je oko 64 km2, a 2020. oko 62 km2.

Grafikon: Crveno – površina opožarena 2020.; žuto – površina opožarena 2017.

Uzorci biomase sakupljeni na opožarenom području u sklopu našeg projekta korišteni su kako bi se aproksimirala približna ukupna biomasa sagorjela u ovim požarima. Naposljetku, umnoškom ukupne biomase i emisijskog faktora CO2 dobivena je procijenjena masa emitiranog CO2. Procijenjeno je da je u požaru 2017. emitirano više od 11.500 tona CO2, a u požaru 2020. približno 11.000 tona CO2.

Dobivene količine nisu egzaktne, već se radi samo o aproksimaciji. Ovo je prva takva aproksimacija za travnjake u Hrvatskoj, te će uz unaprjeđenje metode zasigurno poslužiti kao dobra osnova za buduća istraživanja. Poster predstavljen na simpoziju može se pogledati na linku dolje –  

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/poster2.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Novo istraživanje na Dinari – pomoću kaveza za isključivanje napasivanja

Profesori Hrvoje Kutnjak i Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nedavno su na području Dinare postavili tkz. kaveze za isključivanje napasivanje (eng: exclusion cages), a u sklopu istraživanja za naš projekt. 

Prof. Kutnjak na terenu

Radi se o valjkastim kavezima, promjera cca metar i pol te visine 1m, konstruiranih od žičane mreže, a koji su učvršćeni za tlo. Svrha im je sprečavanje pristupa stoke tom isključenom komadu travnjaka. Na taj način se lokalno čuva sklop travnjaka i neometani rast biljaka što u konačnici stručnjacima osigurava mogućnost boljeg uvida u botanički sastav i produktivnost travnjaka na projektnom području.

Kavezi sprečavaju ispašu na “isključenom” dijelu travnjaka

Ukupno je postavljeno šest kaveza od kojih se četiri nalazi na Ježevićkom suhopolju, dok se dva nalaze na području Podinarja u blizini Kijeva. Kavezi su označeni ceduljama s porukom kojom se slučajni prolaznici mole da ne diraju kaveze te da na taj način pomognu istraživanju koje se provodi na području Dinare.

U planu je ove godine postavljanje dodatnih kaveza. Dobiveni rezultati dat će bolji uvid u iskoristivost travnjačkog prirodnog resursa kao i nova saznanja korisna za gospodarenje travnjacima u zaštićenim područjima.