Međunarodna konferencija ‘’Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima’’ okupila je stručnjake iz različitih područja, a stotinjak sudionika bogatog programa od 21. do 24. ožujka imalo je priliku čuti iskustva domaćih i stranih stručnjaka u održivom korištenju travnjaka i upravljanju Natura 2000 područjima, ali i sudjelovati na tri različite radionice te posjetiti područja na kojima se provode aktivnosti projekta Dinara back to LIFE.
Konferenciju je otvorio Tomislav Hudina, voditelj projekta Dinara back to LIFE i uvodno predstavio aktivnosti i dosadašnje rezultate projekta koji su ostvareni u suradnji s projektnim partnerima Hrvatskim šumama, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te LAG-om Cetinska krajina.
Prvi dan konferencije: Zajednička poljoprivredna politika i ruralni razvoj
Tijekom prvog dana održana su predavanja o temama vezanim uz poljoprivredu. Bojan Ivanetić govorio je o reformi Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. na razini Europske unije, odnosno strategijama Od polja do stola, Spremni za 55% te Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. godine. Kroz izlaganje dan je i osvrt na Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH do 2027. godine i kakve novosti on donosi za poljoprivredu u Hrvatskoj.
Doc.dr.sc. Marin Čagalj održao je prezentaciju Ključni koraci u uspostavi kratkih lanaca opskrbe na području Dinare. Čagalj je objasnio što su kratki lanci opskrbe, kako funkcioniraju te predstavio rezultate provedenog upitnika među poljoprivrednicima s područja Dinare. Sudionici su mogli čuti s kakvim problemima se susreću poljoprivrednici ovog područja te prijedloge i preporuke za poboljšanje trenutne situacije.
Iz Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije, Katarina Šuta predstavila je trenutno objavljene mjere potpore razvoju poljoprivrede na području Splitsko-dalmatinske županije, a Ivana Žanko, voditeljica stručne službe Lokalne akcijske grupe “Cetinska krajina˝, govorila je o povezivanju aktivnosti u ruralnom gospodarstvu (LEADER) te o samim programima ruralnog razvoja.
U sesiji Priče s terena, predstavili su se lokalni mladi poljoprivrednici Frano Moro i Antonio Mravak te iz prve ruke ispričali kako je biti poljoprivrednik-poduzetnik, s kakvim se izazovima nose, što im pomaže u razvoju poslovanja te kakva su iskustva proizvodnje i prodaje domaćih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Karla Škorjanc iz Poljoprivredne zadruge otoka Krka podijelila je iskustvo vođenja zadruge te naglasila važnost i vrijednost zadrugarstva u postizanju dobrih rezultata, suradnji i izgradnji povjerenja sa zajednicom.
Drugi dan konferencije: Očuvanje travnjaka, šume i zaštita prirode
Drugi dan konferencije bio je raznolikog sadržaja na temu očuvanja travnjaka i odnosa šumarstva i Natura 2000 područja. Predavanja su otvorili gosti stručnjaci iz Češkog Zavoda za zaštitu prirode, voditelji strateškog LIFE projekta Jedna priroda koji doprinosi bioraznolikosti i promicanju usluga ekosustava u zaštićenim područjima mreže Natura 2000 u Češkoj.
Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva govorila je o ulozi zajedničkih pašnjaka u očuvanju travnjaka te je prezentirala područje Gajne kao primjer održive ispaše kao preduvjeta zaštite prirode, a Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije podijelio je iskustvo obnove travnjaka kao preduvjeta očuvanja identiteta otoka Cresa kao i važnost creske ovce kao dijela kulturnog krajobraza, otočnog sustava i očuvanja prirode.
Također, sudionici su imali priliku čuti inspirativnu priču Stefana Knopfera, mladog stočara iz Austrije koji predvodi organizaciju Hirtenkultur čiji je cilj umrežiti posljednje pastire u Austriji međusobno i s pastirima iz drugih zemalja, podržati ih u njihovom radu te probuditi interes mladih za problematiku očuvanja prirode kroz konvencionalnu poljoprivredu.
Sesiju Šumarstvo i zaštita prirode otvorio je prof.dr.sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu predavanjem ‘’Što natura 2000 znači za šume?’, a prezentaciju je nastavio s dijeljenjem iskustava u upravljanju Naturom 2000 u šumama na primjeru Slovenije. Istaknuo je kako je šumarstvo ključno u ulozi očuvanja prirode jer je gotovo 23% europskih šuma uključeno u Naturu 2000, a u Hrvatskoj 36% Natura područja čine šume. Također, naglasio je kako se Strategija EU za šume i Strategija o biološkoj raznolikosti bitno razlikuju, odnosno eksploatacija šuma je za šumarsku strategiju prva po važnosti a za Strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030. je eksploatacija tek na 3. mjestu.
Mile Radočaj iz Hrvatskih šuma predstavio je projekt Ecomanager kojem je cilj osigurati održivo upravljanje bioraznolikošću u šumskom dijelu Natura 2000 područja kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja ekološkom mrežom. Blaž Štefanek iz Hrvatskih šuma predstavio je zatim tri velika projekta koje provode Hrvatske šume a koji su vezani uz upravljanje Natura 2000 šumskim područjima. Naturavita, projekt koji se provodi u regionalnom parku Mura-Drava i u Kopačkom ritu i kojim se razminiravaju minski sumnjiva područja uz zamjenu euroameričkih topola sa autohtonim topolama; Fearless Velebit čime će se u PP Velebit i NP Paklenica osloboditi potpuno od mina, te projekt Karlovac Karst koji se provodi u Saborsko-Plašćanskoj dolini u kojoj se razminirava 1700ha, obnavlja šumsko zemljište na 216ha i izađuju protupožarni putevi.
Treći dan konferencije: O kontroliranom paljenju i požarima u prirodi te uzgoju stoke i ispaši
Prezentacijom Controlled burning of grasslands and its effects on vegetation dr.sc Vedrana Šegote započela je sesija o kontroliranom paljenju kao metodi održavanja travnjaka. Šegota je prezentirao eksperiment kontroliranog paljenja koji je započeo 2015. godine u Nacionalnom parku Krka u kojem je kontrolirano spaljena jedna manja ploha zaraslog travnjaka nakon čega se redovno nastavio pratiti oporavak travnjačke vegetacije. Također, zaključio je da kontrolirano paljenje jest dobra metoda održavanja travnjaka i da povećava bioraznolikost, ali je za održavanje bioraznolikosti nakon kontroliranog paljenja poželjno nastaviti travnjake održavati i ispašom.
Domina Delač s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u svom predavanju Wildfire effects on soil and water predstavila je kontrolirano paljenje kao jednu od metoda prevencije širenja ljetnih požara. Napomenuto je da nema jednoznačnog zaključka kakav je utjecaj kontroliranog paljenja na tlo i vodu, jer postoji niz faktora koji na to mogu utjecati, npr. koliko brzo nakon paljenja padne kiša i koliko kiše padne, koliki je bio intenzitet gorenja i slično. Također, dodala je kako su prisutne polemike o takozvanom post-fire managementu, odnosno postavlja se pitanje je li nakon provedbe kontroliranog paljenja ili nakon požara potrebno na neki način zaštiti tlo ili je poželjno ostaviti tlo da se samo oporavi.
U svom izlaganju, Ivan Budinski iz Udruge Biom pokazao je niz primjera kontroliranog paljenja u Europi. Naglasio je kako termin propis(a)no paljenje naglašava zakonski okvir provedbe ove aktivnosti dok kontrolirano paljenje govori o tome na koji način se metoda izvodi te je prezentirao primjere iz Švedske, Norveške, Finske, Portugala i Grčke gdje se na ovakav način održavaju staništa ali i preveniraju ljetni požari i štete koje njima nastaju.
U sesiji o uzgoju stoke i ispaši, prof.dr.sc. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o napasivanju ovaca, poteškoćama s raznim bolestima, ali i predatorima na krškim pašnjacima. Prof.dr.sc. Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu je u svom izlaganju iznio preporuke o korištenju autohtonih lokalnih pasmina (buše, dalmatinskog buška, primorsko-dinarskog magarca) u rekreaciji, gastronomiji itd. s ciljem poticanja njihovog uzgoja i kroz to njihovog očuvanja.
U prezentaciji Istrian native cattle breed and sustainable land management, Gordan Šubara iz Agencije za ruralni razvoj Istre predstavio je najveće probleme depopulacije ruralnih područja koja su u povijesti bila središta tradicijskog stočarstva te je naveo primjere kako uzgajivači i prerađivači mogu postići gospodarsku održivost kroz multidisciplinarni pristup rješavanju problema a sve to na primjeru dobre prakse poput edukacijsko-gastronomskog centra u Istri.
Posljednje predavanje u sklopu sesija bilo je posvećeno ispaši kao metodi održavanja travnjaka. Predavanje prof.dr.sc. Josipa Lete s Agronomskog fakulteta u Zagrebu o mješovitoj ispaši i dobrobitima za stoku, bioraznolikost ali i stočare. Posljednje izlaganje održao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu na temu analize prikupljenih podataka u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Izlaganje je bilo usmjereno ka definiranju i optimalnog korištenja travnjaka na dinari za napasivanje stoke kako bi se postigao maksimalan pozitivan učinak na prirast kod životinja i osiguralo očuvanje bioraznolikosti. Ovakav pristup zahtijeva sustavne analize na regionalnoj razini koje uključuju promatranje prirodnih potencijala zemljišta, preferencija potrošača, egzistencije poljoprivrednika i okoliša, ali i bioraznolikosti i kulturnih vrijednosti, zaključio je Kutnjak.
Na kraju konferencije, Ivana Selanec iz Udruge Biom prezentirala je i otvorila raspravu o “Smjernicama za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe projekta restauracije travnjaka na Dinari. Sudionici su imali priliku podijeliti iskustva svojih organizacija, poteškoće s kojima su se susretali te prilike za suradnju.
Tijekom konferencije održane su i tri radionice; Natura 2000 i restauracijaprirode, Transhumanca i Angažman volontera u restauraciji prirode. Posljednjeg dana, organiziran je posjet lokacijama na kojima se provode restauracijske aktivnosti u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Zajedničkim izletom zaokruženo je druženje svih koji svojim trudom, zalaganjem i iskustvom žele očuvati travnjake i pametno ih koristiti u budućnosti.
