Klimatske promjene najveća su prepreka održivom bavljenju pčelarstvom: poremećeni režim padalina i sve frekventnije suše negativno utječu na vegetaciju, prvenstveno na samoniklo medonosno bilje; izostanak obilnih proljetnih kiša uzrokuje kašnjenje vegetacije, čime se otežava preživljavanje pčela tijekom sve sušnijih ljeta; povremeni snažni kasni mrazovi uništavaju bilje i urod – izneseno je na okruglom stolu Izazovi u pčelarstvu koji je početkom veljače održan u Vrlici. Pčelari su primijetili i pojavu novog klimatskog obrasca na ovom području – sve se češće događa da nakon kiša uslijedi jaka bura koja vrlo brzo isuši tlo.
Glavna aktivnost projekta Dinara back to LIFE je restauracija dinarskih travnjaka zbog njihove važnosti za prirodu i ukupnu biološku raznolikost, a od restauracije travnjaka koristi će imati svi stanovnici područja Dinare. Pčelari su korisnici dinarskih travnjaka i kao takvi su ujedno dionici projekta, a okruglim stolovima na ovu temu projekt ih želi podržati u povezivanju te u zagovaranju rješenja koja će im pomoći. Okrugli stol organiziramo i kako bismo stvorili prostor za iznošenje problema, dijalog i raspravu, te u konačnici omogućili pčelarima i donositeljima odluka da kroz kvalitetniju suradnju osiguraju bolje uvjete za bavljenje pčelarstvom, a time i neizravnu ekološku i gospodarsku korist za ovaj kraj.
Na okrugli stol održan u Vrlici odazvali su se predstavnici i članovi pčelarskih udruga iz sjevernog dijela Dinare – PU “Dinara” iz Vrlike, PU “Vrisak” iz Kijeva i UP “Drača” iz Knina. Na prvom okruglom stolu s pčelarima održanom u listopadu u Sinju, bili su se okupili predstavnici pčelarskih udruga iz južnog dijela projektnog područja koji obuhvaća gradove Sinj i Trilj, te općine Otok i Hrvace.
Potporu pčelarima u Vrlici i Sinju svojim sudjelovanjem iskazali su Mirko Ljubičić, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije, mr.sc. Zora Kažimir ispred Javne ustanove MORE I KRŠ, Ivica Mastelić ispred Grada Sinja te načelnik Općine Kijevo Martin Ercegovac.
Na Okruglom stolu u Vrlici, organiziranom od LAG-a “Cetinska krajina”, a na kojem se skupilo 20-ak pčelara, naglašeno je da klimatske promjene posljednjih nekoliko godina čine bavljenje pčelarstvom u ovom području neisplativim pa sve više pčelara odustaje od posla, među njima i oni dugogodišnji s većim brojem košnica, no neki novi pčelari istovremeno se ipak uključuju u posao. Na ovom se području usto događaju i sezonski pritisci – dinarski pčelari tvrde da preporučeni prostorni pritisak iznosi oko 10 košnica na 1 km2, dok istovremeno tijekom sezone imaju i do 5.000 košnica pčelara iz drugih regija na svom području.
S obzirom na manjak pčelinje ispaše, pčelari predlažu da se na ovom području krene u akciju sadnje drveća i grmlja kao što su vrisak, kadulja, lavanda, ružmarin, lipa i pitomi kesten, vrste koje su ovdje najpogodnije vrste za sadnju. Ružmarin je istaknut kao posebno zanimljiv jer cvate dvaput godišnje. S obzirom na klimatske značajke ovog područja, naglašeno je, najprikladnija su stabla otporna na velike temperaturne razlike tijekom godine. Pčelari smatraju kako bi uputno bilo saditi medonosno bilje na javnim površinama, za što je potrebna suglasnost Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda. Predložena je i sadnja vjetrozaštitnih pojasa koji bi sadržavali medonosno drveće, čega je primjer prošlogodišnja akcija u Sinjskom polju gdje su posađene crna joha, bijela vrba i lipa.
Pčelari su zainteresirani za nabavu većeg broja sadnica medonosnog bilja na razini pčelarskih udruga, čime bi postigli bolju nabavnu cijenu, a koje bi zasadili uz parcele koje već koriste. Napomenuli su kako se događa da samoinicijativno zasade medonosno bilje da bi potom nailazili na neodobravanje drugih poljoprivrednika. Načelnik Općine Kijevo izrazio je podršku inicijativi pčelara za sadnjom.
Održavanje zdravlja pčela ključna je aktivnost za očuvanje košnica te su pčelari obvezni tretirati ih dva puta godišnje, iako su potrebna i do tri tretmana košnice svake godine, jer varoa postaje sve otpornija. Dodatni financijski pritisak kod liječenja pčela proizlazi iz pravila da pčelar lijekove mora kupiti unaprijed sam, što država kasnije refundira, no umirovljenicima među pčelarima je ponekad teško odvojiti nekoliko tisuća kuna odjednom za ovu namjenu. Nešto širi problem je nepostojanje održivog sustava poticaja. Naime, trenutno se poticaji u poljoprivredi računaju po jedinici (hektar ili grlo primjerice), samo u pčelarstvu ne. Pčelarima država sufinancira nabavu opreme, a ako se ne ide u nabavu nove opreme tada poticaja nema. Pčelari predlažu da se uvede sustav poticaja po košnici.
Pčelari su u Vrlici predložili suradnju s Hrvatskim šumama vezano uz čišćenje, obnovu i širenje postojećih šumskih puteva. Dio postojećih šumskih puteva u lošem je stanju te su glavna prepreka daljnjem razvoju u smislu korištenja viših predjela planine za pčelinju ispašu, posebice tijekom ljeta. U slučaju ovakve suradnje, važno bi bilo formiranje proširenja puteva, odnosno gradnja stajališta za pčelare na kojima bi oni mogli parkirati ili okrenuti svoje kamione s košnicama. Šumarije imaju mogućnost uvrstiti ova stajališta u svoje planove gospodarenja.
Pčelari su se na okruglom stolu pitali i oko svrhe i načina komunalnog tretiranja protiv komaraca, što jedinice lokalne samouprave redovito provode cestovnim vozilom koje prolazi kroz naselja ispuštajući pritom otrov za komarce. Pčelari vide štetne posljedice tretiranja insekticidima uz ceste i kuće, odnosno u relativnoj blizini košnica. Rješenje vide u tretiranju u vlažnim područjima koja su izvor širenja komaraca ili u avio-tretiranju.
Cilj ovog i ostalih okruglih stolova je analiza trenutnog stanja, usuglašavanje zajedničkih interesa i definiranje koraka za realizaciju dogovorenog. Rezultat Okruglog stola u Vrlici bit će smjernice za sadnju medonosnog bilja i drveća, kako na javnim, tako i na privatnim površinama.
Upravo ovaj mjesec objavljene su i dvije informacije koje bi mogle ohrabriti dinarske pčelare na nastavak pa možda i na širenje posla. Osječka tvrtka Oilseeds ponudila je sjeme medonosnih biljaka kao i pojedinačne biljke koje je teže nabaviti. Radi se o autohtonim biljkama, a s obzirom na poteškoće u nabavi sjemena medonosnih biljaka, osim facelije i heljde, pčelarima je otvorena prilika za lakšu nabavu raznih vrsta biljaka kao što su bijeli kokotac, esparzeta, crvena djetelina, gorušica bijela, podlanak i druge.
Usto, Ministarstvo poljoprivrede i ove će godine provoditi program „Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka“ kojim će se educirati djecu i njihove roditelje o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, dok će se istovremeno promovirati med proizveden na hrvatskim pčelinjacima, što će pridonijeti boljem tržišnom pozicioniranju hrvatskih pčelara. Dakle, dodatna prilika i za dinarske pčelare.
