Za ovogodišnje izdanje ekološko-umjetničkog projekta Kašetarnica, Udruga Biom pripremila je edukativnu radionicu inspiriranu travnjacima i bogatim životom Dinare.
Brojne ptice, pčele, biljke i drugi kukci pronašli su svoj dom upravo na dinarskim travnjacima, a ovom radionicom djeci i odraslima želimo na zanimljiv način i dočarati taj svijet.
Posjetitelji će rješavanjem našega kviza moći naučiti nešto o dinarskim pticama, ali i divljim i medonosnim pčelama te cvatućim biljkama. Djeca će moći s nama zaigrati interaktivnu igru „Kukci cvjetoljupci“ kako bi saznali više o ulozi pčela u prirodi. Također, svi će posjetitelji moći kušati razne pčelinje proizvode, kao i pokušati prepoznati aromatične dinarske biljke prema njihovom mirisu. Nadamo se kako ćete posjetiti Biomov štand i otkriti Dinaru na jedan nov način!
Radionica je dio projekta “Dinara back to LIFE” kojim se restauriraju dinarski travnjaci, istražuju ptice, pčele i druge sastavnice prirode, te promiče njihova važnost.
Radionica “Kukci cvjetoljupci” održava se 1. rujna od 17 do 20 sati u Gradskom parku Sinj. Namijenjena je djeci i mladima.
Raspored ostalih događanja na Kašetarnici možete pogledati ovdje.
Svi znamo za pčele, vrijedne kukce koji proizvode med. No koliko nas zna da u svijetu, na svim kontinentima osim Antarktike postoji više od 20.000 raznih vrsta pčela? Samo u Hrvatskoj postoji više od 700 različitih vrsta, od nekoliko milimetara dugih pčelica iz roda Lasioglossum do nekoliko centimetara dugih pčela iz roda Xylocopa.
Neke žive društvenim životom u manjim ili većim kolonijama poput drage nam medonosne pčele (Apis mellifera) ili zemnog bumbara (Bombus terestris) dok neke poput pčela iz roda Osmia više vole samački život te partnera traže samo u vrijeme parenja.
Velik broj pčela na nekom travnjaku znači i velik broj cvatućeg bilja, a što je više vrsta pčela to nam pokazuje i veću raznolikost ukupnog živog svijeta na nekom području. Upravo zato jedna od naših aktivnosti je i prebrojavanje pčela na pokusnim plohama koje nam može dati bolji uvid u stanje dinarskih travnjaka i ukupnu bioraznolikost.
Među našim aktivnostima je i prebrojavanje krških skakavaca vrste Prionotropis hystrix koji su često vezani uz pašnjake na kojima se intenzivno hrani stoka. Velik broj ovih skakavaca, koji ne mogu letjeti, dužine i do 6 centimetara na nekom pašnjaku može biti znak povećanja bioraznolikosti što nam može dati uvid u važnost ispaše za očuvanje travnjačkih staništa. Stoka ispašom smanjuje širenje drvenastih vrsta na travnjačka staništa te svojim papcima ili kopitima širi sjeme raznih vrsta biljaka koje cvatući u različita doba godine svojim različitim cvijetovima privlače i različite vrste kukaca. Veći broj kukaca opet privlači i veći broj ptica i gmazova koje se njima hrane pa naše dinarske travnjake prekrije bogatstvo raznolikog živog svijeta.
Od odabranih lokacija, rezultati prebrojavanja pčela utvrdili su najveći broj pčela na lokacijama Bitelić, Vrdovo i Sv. Jakov no na to ima i utjecaj što se na tim lokacijima nalazi i veći broj košnica. Lokacije Kijevo i Ježević pokazale su se kao područja srednje brojnosti pčela dok su se lokacije Bajagić i Ruda pokazale kao područja s najlošijom brojnosti pčela. Rezultati prebrojavanja skakavaca utvrdili su izrazito najveću brojnost skakavaca na lokaciji Bajagić što je moguće povezati s brojnosti stoke i visokim intenzitetom ispaše na ovoj lokaciji.
Brojite pčele? Nevjerica i čuđenje svaki put kada nas domaći ljudi sretnu na terenu kada – brojimo pčele. Zašto bi brojali pčele, koje pčele i kako ih uopće brojimo?
Pčele su među kukcima najpoznatiji i najbrojniji oprašivači. Postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive u košnicama, medonosne pčele, a neke su solitarne, odnosno žive same u malim “nastambama” u zemlji ili stablima. Pčele u prirodi traže zaklonjena mjesta za izgradnju košnica kao što su manje spilje ili duplje u stablima. Prije današnjih modernih, drvenih košnica ljudi su nekada košnice izrađivali od šupljih debala tzv. dubara ili dubina, čak su i pleli slamu u stožaste košnice tzv. pletare. Med koji proizvode im prvenstveno služi za vlastitu prehranu i hranjenje ličinki. Voskom oblažu košnice koje su nastale prirodno ili ljudskom rukom, dok propolisom kojeg proizvode i koji ima antibakterijska svojstva, oblažu pukotine košnica i premazuju “zidove”. Pčele proizvode i matičnu mliječ s kojom hrane maticu i odabrane ličinke koje trebaju “odgojiti” u nove matice. Čak i pčelinji otrov kojeg ubrizgavaju kroz žalac u obliku harpuna je stvoren samo za obranu, a upravo zbog svog oblika koji nije najbolje prilagođen koži sisavaca, pa tako i čovjeka, pčela koja nas ubode je osuđena na smrt. Naime, žalac joj zapne u našoj koži koja je potpuno drugačije građe od hitinskog oklopa osa i stršljena kakve imaju njezini prirodni neprijatelji, te ga ne može izvući iz kože bez čupanja unutrašnjosti abdomena, kao što to mogu ose ili stršljeni.
Osim vrsta pčela zanimljive su nam i razne vrste bumbara, srodnih pčelama, dosta robusnijeg tijela i često otporniji na niske temperature. Iako neke vrste također proizvode med sličan pčelinjem, ljudi ih ne uzgajaju zbog meda već kao oprašivače za voće.
Kako procijeniti je li neko stanište dobro za pčele i ima li dovoljno cvatućeg bilja?
Jedan od načina je i prebrojavanje pčela. No, što ako je neko stanište, livada ili planinski travnjak na prvi pogled odlično pokriven cvatućim biljem, ali na njemu nema pčela? Moguće je nekoliko razloga; sušna godina (kao ova), vrlo vjetrovito ili prehladno vrijeme ili jednostavno na tom području nema pčelara s njihovim košnicama. Zbog toga za prebrojavanje biramo lijepe, sunčane dane bez vjetra, a na samom staništu prebrojavamo sve vrste pčela i bumbara. Po dolasku na odabranu lokaciju, unosimo podatke o temperaturi, brzini vjetra u vlažnosti zraka potom odredimo pravocrtnu trasu kojom ćemo se pomicati pokušavajući u obzir uzeti što veći raspon nadmorske visine na ciljanom travnjaku koristeći kvadratno mjerilo 1×1 m kojeg spustimo na označenu GPS točku. Kvadrat ostavljamo i čekamo dvije minute kako bi se pčele i bumbari smirili ili se vratili na plohu, zatim ih brojimo pazeći da ne brojimo druge kukce oprašivače poput muha ili leptira. Na kraju bilježimo 3 najposjećenije cvatuće biljke, upisujemo u dnevnik i tablicu te taj proces ponavljamo na sljedećih 30 točaka. Ovaj proces ponavljamo na sedam odabranih livada na različitim lokacijama i nadmorskim visinama te s različitim stanišnim uvjetima. Brojanje vršimo dva puta u kasno proljeće i ljeto te jedan put u ranu jesen iz razloga što različite vrste cvatu u različito vrijeme. Primjerice, razne vrste majčine dušice cvatu u proljeće i ljeto ili razne vrste vrijeska cvatu u jesen, dok neke biljke ponavljaju cvatnju pa cvatu i u proljeće i u jesen. U jednoj godini tako se odrađuje 21 prebrojavanje pčela na ovaj način.
Kroz projekt je planirano čak 63 prebrojavanja što će nam , uz broj pčela, dati i točnije podatke o stanju cvatnje na raznim staništima. Ove podatke „provlačimo“ kroz koeficijente površine ciljane livade kao i pretpostavku o broju pčela radilica u pčelinjem društvu što nam daje puno bolji podatak o trenutnom broju pčela na toj lokaciji. Što to znači? Ako na nekoj lokaciji prebrojimo velik broj divljih pčela i bumbara, a malen ili nikakav broj medonosnih pčela to će reći da iako je stanište dobro za pčele, pčelari nisu prepoznali lokaciju kao potencijalnu za postavljanje košnica. Drugim riječima, moći ćemo usmjeriti pčelare i predložiti im gdje su najbolja mjesta za postavljanje košnica, a tako bi pčele mogle doprinijeti boljem oprašivanju i širenju cvatućih travnjačkih vrsta biljaka.
Jednostavno je; što je više pčela na dobrim lokacijama, bit će više kukaca oprašivača koji su hrana mnoštvu ptica. Više ptica znači i bogatiji ptičji svijet na Dinari.
Zujanje pčela i pjev ptica na procvalim planinskim livadama, ima li ljepšeg prizora?
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Kolačići trećih strana
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.
Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!
