Kategorije
Novosti

Na putu prema gore – o Dinari brinu i stotine planinara

Stočari su o Dinari stoljećima skrbili tako što su na njene pašnjake vodili svoje blago, čuvali njenu bioraznolikost i ovisili o njoj. Današnji moderni nomadi – planinari, brinu o planinama tako što ih čiste, omogućuju drugima da se i sami sigurno upute u visine, dok s planina „uzimaju“ neprocjenjivo blago – mir i ljepotu prirode.

Dinara pod snijegom, s Perućom u podnožju

Po Dinari, Troglavu i Kamešnici vode stotine kilometara planinarskih staza, po ovim je planinama razmješteno 18 planinarskih kuća i skloništa, a o dijelu njih skrbi osam planinarskih društava iz Knina, Kijeva, Vrlike, Bitelića, Sinja, Otoka i Trilja, u koje je učlanjeno preko šest stotina planinara. O stazama, planinarskim objektima i čištoći Dinare brinu i druga društva s područja Dalmacije i šire, no ovdje ćemo se pozabaviti isključivo planinarskim društvima smještenim u Dinarinom podnožju.

200 kilometara prvih planinarskih staza napravilo PD Svilaja Sinj

Prvi planinari s ovog područja koji su se udružili bili su Sinjani koji su prije jednog stoljeća (1922. godine) osnovali Planinarsko društvo Svilaja te su upravo oni tijekom 1970.-ih i ’80.-ih trasirali i markirali većinu planinarskih puteva i staza po Dinari, uključujući planinarsku transverzalu Glavaš-Dinara-Uništa-Cetina-Koljane-Troglav-Vještić gora-Vrdovo-Kamešnica-Otok. Kad se ubroji i pristupne staze – iz Potravlja, Maljkova i Bitelića – vrijedni sinjski planinarali markirali su preko 200 kilometara staza.

PD Svilaja u Mračnoj Pećini

PD Svilaja je postavilo i prve metalne žigove – uspomenu koju mnogi planinari vole utisnuti u svoje knjižice i ponijeti sa sobom s planine – na Dinaru, Troglav, Kamešnicu, Visoku, Visošnicu, Orlove stine, Svilaju, Kijevski bat, Garjetu.

PD Svilaja je 1980.-ih preuredila staru školu u selu Korita na Kamešnici u planinarsko sklonište koje sada koristi PD Kamešnica iz Otoka, dok su na planini Svilaji, predio Orlove stine, izgradili novi planinarski dom prikladan za boravak i noćenje 50-tak planinara. Danas broje 150 članova i brinu se o održavanju staza na području Visoke, Visošnice i Svilaje.

Nijedna planina nije otok

Gorespomenuto Planinarsko društvo Kamešnica iz Otoka Dalmatinskog, smješteno je najjužnije od svih planinarskih društava s projektnog područja te broji 54 članova, a njihova je odgovornost, kako je već spomenuto, planinarska kuća Orlovac u Koritima na južnoj strani Kamešnice. Kuća je trenutno u renoviranju – promijenjeno je krovište, a nakon izmjene vanjske stolarije zasjat će novim sjajem.

Planinarenje je sreća – PD Kamešnica na vrhu

Društvo Kamešnica održava, čisti i markira 21 kilometar staza na Kamešnici koje se nalaze na teritoriju RH, te pomaže u održavanju planinarskih staza na Kamešnici koje su u nadležnosti prijateljskih planinarskih društava iz BiH, a koje se nastavljaju na staze koje održava društvo iz Otoka Dalmatinskog.

Tri skloništa PD Sveti Jakov, grade još jedno

Najdublje u Dinari je smješten PD Sveti Jakov iz Bitelića, koje broji 110 članova te su zaslužni za nekoliko planinarskih kuća na Dinari. Sv. Jakov upravlja planinarskom kućom sv. Jakov na Vrdovu, jedinim planinarskim objektom na ovoj visoravni. Biteličko društvo upravlja i planinarskim skloništem Vjetar s Dinare na stazi od Vrdova k Troglavu, a velikim su dijelom zaslužni i za izgradnju skloništa Rupe ispod Lišanjskog vrha, na atraktivnoj stazi od mjesta Cetina prema ovom vrhu.

Planinarska kuća sv. Jakov na Vrdovu

Društvo upravo gradi planinarsko sklonište na Vrdovu koje će biti u blizini njihove kuće. Sklonište će biti veličine 5×4 metra, bit će potpuno opremljeno te će biti stalno otključano za potrebe planinara i manjih grupa te hodača sa staze Via Adriatica koji ovom stazom prolaze preko tjedna kad je kuća zatvorena, a potreban im je smještaj i zaklon, posebice zimi. PD Sveti Jakov trenutno ima 110 članova koji su uredili preko 40 km planinarskih staza.

Da objasnimo, planinarski domovi su otvoreni vikendom ili stalno, u pravilu pružaju mogućnost prehrane i okrepe, te su nešto većih gagarita. Planinarske kuće otvorene su povremeno te je potrebno najavili dolazak kako bi upravljač prostor otključao ili predao ključ planinarima; veličine variraju. Planinarska skloništa su u pravilu manja, nezaključana su, stalno su otvorena, nije potrebno najaviti se, ali su neopskrbljena, odnosno sve što je planinaru potrebno mora ponijeti sa sobom.

PD Koćari prvi u Hrvatskoj prepješačili 1.260 kilometara staze Via Dinarica

Mlado planinarsko društvo NOPD Koćari tek je dijete (osnovano 2016.), a dosad su već obišli hrvatske planine, slovenske i talijanske Alpe, najviše vrhove Makedonije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Irana i Grčke. Na dinarskom području, društvo je očistilo i markiralo staru zapuštenu stazu u kanjonu Cetine, od Novih sela do Blata na Cetini u duljini od 7 kilometara, a u planu je produžiti tu stazu sve do Čikotine lađe. Ambiciozno mlado društvo planira napraviti mega-staza sve od izvora pa do ušća rijeke Cetine, kao i stazu cijelom planinom Dinarom, od prijevoja Kamensko do izvora rijeke Une.

PD Koćari na vrhu

Snaga mladog društva pokazala se i 2018. godine kad su dvojica njihovih članova, Ante Romac i Kristijan Karlušić kao prvi hrvatski planinari i prvi iz regije u komadu prošli najzahtjevniju turu Balkana, stazu Via Dinarica, u duljini od 1.260 kilometara, čime su postali prvi Hrvati i ljudi iz regije koji su u komadu prešli spomenutu turu, od Slovenije, preko Hrvatske i Crne Gore do Albanije. Dio ove staze prolazi kroz cijelu duljinu projektnog područja Dinara back to LIFE, od sjeverozapada preko Dinare, pored Cetine pa do Kamešnice.

Koćari trenutno broje 100 članova te organiziraju planinarske ture, planinarske škole, ekološke akcije, uređuje planinarske staze itd. Ove će godine Koćari u suradnji s lokalnim samoupravama održati akciju čišćenja korita Cetine od auto-guma, metala i sličnog smeća, sve od Panja (Rumina) do mosta na Kerepu.

Kad na Dinari gori – prvi ondje su planinari iz PD Zolj

Kad su na Dinari požari, prvi na terenu, prije vatrogasaca, su članovi PD Zolj iz Vrlike jer su najbliže ovom području, a i puno vremena provode na terenu. Ovo planinarsko društvo od osnutka 2009. godine broji 50 do 60 članova, ovisno o godini, a trenutno brinu o planinarskom skloništu Josip Goreta na Dinari, o planinarskoj kući sv. Jura na Svilaji, dok su sudjelovali u izgradnji, postavljanju i održavanju planinarskog skloništa Rupe.

Pl. sklonište Rupe

Osim toga, Zolj održava 32 kilometra staza na Dinari i Svilaji, među ostalima stazu od izvora Cetine preko skloništa Rupe i skloništa Josip Goreta do spoja staze koja preko Marina bunara ide do skloništa Pume na Troglavu. Održavaju još i staze od Ježevića do Marina bunara, od Maovica preko kuće sv. Jura na vrh Lisinu, te stazu iznad Maovica do vrha Zolj koji im je dao ime.

PD Zolj u akciji čišćenja Cetine

Društvo je pokrenulo ili sudjelovalo u cijelom nizu akcija čišćenja vodotokova i speleoloških objekata. Detaljno su čistili Cetinu od Vukovića vrila – jednog od izvora rijeke – preko Paškog polja do Belečkog mosta. Obnovili su čatrnje na Svilaji, čistili su Marin bunar, kao i izvor Brzicu te lokalne česme po Vrličkom i Paškom polju. Očistili su i ogromne količine smeća iz Ćulumove špilje, a u planu je obnova Čatrnja na Svilaji, ponovno čišćenje Ćulumove špilje jer se pojavilo novo smeće, kao i obnova skloništa Josip Goreta. Kao poznavaoci terena i životinjskog svijeta, vodili su izletnike na slikanje planinske ševe na područje iznad Crvene grede.

HPD Dinara – back to Sinjal

Planinarska kuća Brezovac na 1.050 metara nadmorske visine jedan je od najznačajnijih planinarskih objekata na Dinari, a njime upravlja HPD Dinara iz Knina. Kuća se nalazi na rubu šume (bukove, iako se zove po brezama), uz prostrani dolac Brezovac, koji je nekad bio maleno planinsko naselje, a danas su ondje vikend-kuće.

Planinarska kuća Brezovac

HPD Dinara trenutno broji 52 člana te održavaju 20-ak kilometara staza, od Guga do Brezovca, od Brezovca do Sinjala, što je najlakši pristup vrhu Dinare, te od Brezovca do Badnja.

PD Jelinak na planini pronalazi zadovoljstvo

„Boravak u prirodi, na čistom zraku ispunjava čovjeka zadovoljstvom. Planinarstvo čini život ugodnijim, zanimljivijim i ljepšim“ – ovo je bilo razmišljanje planinara iz Trilja kad su 1999. osnovali PD Jelinak, nazvavši se po brdu koje se nalazi iznad sela Velića nedaleko Trilja.

Noćni uspon na Troglav

Ove godine PD Jelinak Trilj broji lijepih 165 članova koji uređuju, čište i markiraju na desetke kilometara planinarskih staza na Kamešnici:

Voštane G. – Ćalete – Križ – Tovarnica /1.30h, 3.4km/

Voštane – Poduba- skl. Sveti Mihovil /1.15.h, 4 km/

Voštane – Poduba, Bašići – Orlov kuk – Košnice – Vidikovac, Greben Plana – Goli vrh – Plazibatov dolac – Plana – Stanine 1628 m – Konj 1856 m /5h, 9.3 km/

Voštane – Poduba, Bašići – Pčelinka – Dolac Žlabina – Plazibatov dolac – Klanac Rožani – Stanine 1628 m – Konj 1856 m /5h, 9.8. km,

Voštane – Poduba – Žlabina – Kruge – Konj /3.45h, 10 km/

Voštane – Poduba – Žlabina – Umac (kružna staza) /3.15.h, 6 km/

Jedna od glavnih zadaća Društva je organizirano školovanje članova za sigurno i svrsishodno planinarsko djelovanje pa stoga organiziraju dječje, opće i više planinarske škole, kao i tečaje za markaciste, vodiče, čuvare planinske prirode, speleologe, alpiniste i planinske skijaše.

Sklonište sv. Mihovil na Žlabini

PD Jelinak upravlja planinarskim skloništem sv. Mihovil koje se nalazi na južnim padinama planine Kamešnice, na području Žlabine, na lijepom proplanku okruženom bukovom šumom, sagrađeno u planinskom stilu od prirodnih materijala.

Vrh Dinare dao ime planinarima iz Kijeva

HPD Sinjal 1831 iz Kijeva ime je dobilo prema vrhu Dinare, ujedno i najvišem vrhu Hrvatske visokom – 1831 metar. Postoje od 1999. godine otkad su napravili planinarsku kuću Glavaš u istoimenom zaseoku u Kijevu te su stari pastirski stan u Donjim Torinama preuredili u planinarsko sklonište Martinova košara na planinarskoj stazi od Glavaša prema Sinjalu.

Martinova košara

HPD Sinjal održava 8.300 metara dugu stazu koja spaja sklonište u Glavašu, sklonište Martinova košara i vrh Hrvatske. Trenutno broje 25 članova.


Studija procjene usluga ekosustava za područje projekta „Dinara back to LIFE”, Geonatura, Zagreba 2020
Kategorije
Novosti

Zaključci sastanaka Suradničkog vijeća – restauracija, edukacija i turizam

50-ak sudionika Suradničkog vijeća održanih u lipnju u Vrlici i Sinju iznijelo je niz prijedloga za moguće restauracijske, edukacijske i turističke aktivnosti koje bi se mogle provesti u sklopu projekta Dinara back to LIFE, ali i paralelno s njim. Riječ je o mnoštvu bunara, lokvi i pojilišta koji čekaju čišćenje, urušenim suhozidima i putevima koje treba obnoviti, planinarskim stazama koje se može obogatiti dodatnim sadržajem, velikom potencijalu kojeg ima pčelarstvo na ovom području – od hrane i staza do liječenja, turističkom potencijalu edukativne staze o travnjacima, ostalom bilju i pticama na ovom području, kao i o mnogim drugim sadržajima koje ovo područje skriva.

Bunari i suhozidi kod Vrlike čekaju obnovu

Dionici Suradničkog vijeća istaknuli su potrebu čišćenja travnjaka od šmrike (Juniperus oxycedrus) na Ježevičkom suhopolju i Kijevskom suhopolju, dok je u Koljanima nekoliko kozjih staza kojima su nekad mogli prolaziti i strojevi, no urušile su se i potrebna im je obnova. Kod Koljana su i suhozidi koji čekaju obnovu, dok su kod Budiša u Garjaku kozji putevi koje treba očistiti. Zidove treba popraviti i u kijevskom području kod Ćulumove pećine

Na području Vrlike i Kijeva četiri su zanimljiva bunara/lokve, od kojih je Krivodol kod Ćulumove pećine na državnom zemljištu i trebalo bi ga obnoviti. Ondje su još ČatrnjaRomića lokva koja je nekoć bila najveća te Mašeluša

Pčelarsto ima sladak potencijal

Pčelari s vrličkog područja koji se hobistički bave pčelarstvom i nisu posvećeni tom poslu predstavljaju određeni problem pčelarskoj udruzi jer se takvim hobističkim pristupom povećava rizik od pojave i širenja bolesti, kako je istaknuto na radionici iz edukacije na Suradničkom vijeću u Vrlici. Sudjelovali su pčelari s područja Vrlike i Kijeva, uključujući Pčelarsko društvo Dinara Vrlika koja broji 43 člana i 2.200 košnica. U pčelarskoj udruzi je najveći problem u proizvodnji meda, dok s distribucijom nema poteškoća.

Naglašen je projekt sparivanja matica i izgradnja stanice za sparivanje matica u prirodno izoliranom lokalitetu Bračevom dolcu, što je postojalo kao projekt još prije 40 godina. Navedena je i potreba za diversifikacijom proizvoda – pelud, med s dodacima, pakiranje i kutije, sirupi i likeri, kao i primjer inovativne metode liječenja u Skradinu kao i u Sloveniji – inhalacijske komore sa zrakom iz pčelinje košnice. Iznesen je i prijedlog povezivanja lokalnih pčelara s turističkim vodičima, kako bi turisti obilazili proizvođače, za što bi bilo potrebno educirati turistički sektor o pčelarskim proizvodima, proizvođačima i prodajnim lokacijama. Na Crvenim gredama postoji potreba za restauracijom koja bi bila korisna pčelarima jer je šmrika preuzela veći dio travnjaka i sprečava razvoj kadulje, što smanjuje ispašu za pčele.

Pčelari ističu velik pritisak na postojeće izvore vode u području, pogotovo na području Crvenih greda. Područje prema njima ima izniman potencijal zbog autohtonog ljekovitog bilja poput bijele kadulje, te mednih štira i brašnika. Kao ideju za daljnji razvoj lokalnog pčelarstva ističu cestu meda po uzoru na slovenske kolege. Izneseni su i razni poljoprivredni potencijali ovog prostora kao što iskorištavanje ljekovite biljke štir i branje gljiva.

Ilirska gradina i Čubrice moguća turistička atrakcija 

Veliki problem projektnog područja je nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare, kako je istaknuto na radionici o turizmu u Vrlici. Prostor je međutim turistički ogromni potencijal – vršna zona Dinare, Troglava i Kamešnice je izniman planinarsko-turistički potencijal kao najviši planinski lanac u Hrvatskoj i očuvana priroda krša i planinskih travnjaka. Za ove potrebe zasad postoje dosad ucrtane planinarske staze te planinarske kuće i skloništa. Donja zona ovih planina također obiluje mogućnostima – napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića skriva ostatke napuštenih kuća. Još dalje u prošlosti skrila se ilirska gradina na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Kao zanimljva turistička lokacija naveden je i izolirani Bračev Dolac do kojeg vodi trenutno loša cesta.

Sinjska aqua

Bunari na Vrdovu su obnovljeni, no na sinjskom području niz je lokacija na kojima postoji mogućnost da se zadrži vodu. Jedan od njih je bunar Goveđa kosa iznad Baćevog dolca koji je u skorašnjem planu GSS-a, planinara i vatrogasaca za čišćenja i uređivanja. Odavno poznat i veliki Marin bunar iznad Crvenih greda, do kojeg vodi i planinarska staza, potrebno je također očistiti, kao i Marunsku bunarinu, lokvu u Vučipolju koju koriste lokalni stočari. Bunara ima, naravno, i drugdje, a jedan od njih je Čatrnja na Kamešnici između Gljeva i Glavaša, pored kojeg tkđ. prolazi jedna atraktivna kružna planinarska staza. Od staza i suhozida, iz Rakanovaca u Vučipolju do Vrdova vode dvije kozje staze koje je potrebno očistiti, a u suradnjim s planinarima mogle bi se očistiti i označiti. Suhozid prema planinarskoj kući sj. Jakov je prepoznat kao potencijal za obnovu, dok su u Domjanovićima suhozidi uz kozje staze koji su urušeni i treba ih vratiti u prvobitno stanje.

Sinjani žele znati više

Na radionici o potencijalima za edukaciju prepoznata je potreba za edukacijom općeg stanovništva o prirodnim vrijednostima lokalnog područja jer osim planinarskih škola ne postoji puno mogućnosti putem kojih bi se lokalno stanovništvo upoznalo s vrijednostima prirode i na taj način motiviralo i osvijestilo da budu više posvećeni njezinom očuvanju.

Posebno je naglašena mogućnost provedbe edukativnog sadržaja među odraslim stanovništvom s ovog područja, a pogotovo edukacija o ljekovitom bilju i njegovoj upotrebi, te o upotrebi biljaka u kozmetici. Prepoznata je i potreba da se edukacije fokusiraju na lokalno okruženje, odnosno da se javnosti prezentira ono što je važno ili što je zaštićeno upravo na lokalnom području. Prepoznata je važnost educiranja uzrasta vrtićke djece, kao najpoželjnijeg uzrasta za usvajanje svijesti o očuvanju prirode. Kao primjer dobre prakse navodi se vrtić u šumi, odnosno program za vrtiće u kojem se djecu ili izvodi u prirodu ili im se donose i prezentiraju sadržaji pronađeni u prirodi, poput biljaka, plodova i sl. 

Na području stočarstva, pčelarstva i ruralnog razvoja, sudionici rasprave suglasni su da lokalni proizvođači ne koriste cjelokupni potencijal, te da nisu svjesni interesa koji postoji za lokalnim područjem i proizvodima. Predloženo je stoga da se kroz edukacije lokalnim proizvođačima predstavi ukupni sadržaj koji motivira ljude na dolazak, podaci o broju tih posjetitelja, te primjeri dobre prakse kako u drugim OPG-ovima proizvođači plasiraju svoje proizvode posjetiteljima. S druge strane, ni posjetitelji nemaju najjasniju predodžbu o ponudi koja postoji, jer se nemaju gdje informirati. Pretpostavljeno je i da bi za lokalne prozivođače bilo korisno organizirati edukaciju o tome što sve za njih Park prirode Dinara donosi.

Škola o prirodi 

Edukativna grassland staza na kojoj bi se učilo o projektnim vrstama travnjaka i ptica, kao i o ostaloj flori i fauni Dinare, bila je glavna tema razgovora radionice o turizmu na Suradničkom vijeću. Kao najveći potencijal „isplivala“ je staza koja bi išla preko Vrdova, od istočne strane, ispod Kodžomanovog umca od kraja asfalta pa preko Vrdova do planinarske kuće sv. Jakov na sjeverozapadu Vrdova i onda nazad, ali nekom drugom varijantom preko Vrdova da se obiđe više točaka, dakle – kružna staza. Staza je  pogodna za izletnike jer je lagana budući da nema uspona, a stanište je projektnih vrsta, te je na tom području provođeno kontrolirano paljenje. Dodatak ovoj stazi bila bi staza Vučipolje – pl. Kuća sv. Jakov, što je više staza za planinare jer je uspon s visinskom razlikom od 600 metara. Druga mogućnost je staza koja bi obuhvatila Donja Korita i Gornja Korita na Kamešnici. Treći prijedlog staze je zapad Dinare, od Markovog groba do Brezovca, zanimljiva kao travnjačko stanište. Prethodno je potrebno odrediti ciljanu skupinu za ovaj sadržaj kako staza ne bi bila bez posjetitelja. Turističke agencije će iskazati svoj interes za stazu, dok će turistički i planinarski vodiči izraziti interes za dolazak na Biomovu edukativnu radionicu.

Kartu s navedenim lokacijama pogledajte ovdje

https://www.google.com/maps/d/u/0/edit?mid=13_q8ro142I826jxVJYdhTGjWJnUbQemc&ll=43.97986104274976%2C16.428422509439542&z=10