Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Završena restauracijska sezona – očišćeno 47,6 hektara travnjaka na Ježevićkom suhopolju

Krajem ožujka završena je i prva restauracijska sezona započeta u rujnu prošle godine, a tijekom koje je na Ježevićkom suhopolju od drvenaste vegetacije očišćeno 47,6 hektara zaraslih travnjaka. Ovime je veliki travnjački prostor otvoren za povratak ćukavice (Burhinus oedicnemus) i kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla) na plohi gdje ćukavica prošle godine nije bila zabilježena.

Ćukavica i kratkoprsta ševa

S ručnim uklanjanjem nepoželjne drvenaste vegetacije na Ježevićkom suhopolju počeli smo u rujnu edukativno-volonterskim kampom Dinara back to LIFE koji je potrajao intenzivna dva tjedna te u sklopu kojeg je 18 studenata te 20-ak drugih volontera i sudionika krenulo s ručnim uklanjanjem drvenaste vegetacije kada je u povoljno stanje dovedeno 28,8 hektara travnjaka. U ovoj prvoj fazi utvrđena je i metodologija rada s obzirom na korištenje pojedinih alata i redoslijed poslova. Osim toga, na kampu je navedenih 18 studenata kroz niz predavanja ušlo i teoretski u restauraciju, što je znanje koje će moći koristiti u svojim budućim aktivnostima.

Sudionici kampa na očišćenom dijelu Ježevićkog suhopolja

Odmah po završetku kampa ručno uklanjanje na Ježevićkom suhopolju nastavili su restauracijski radnici Mario Grčić i Ivan Kekez pred kojima je stajala polugodišnja sezona uklanjanja drvenaste vegetacije tijekom koje su nastavili s radom na dijelu suhopolja koje se naslanja na plohu očišćenu za kampa. Iako je riječ o fizički zamornom i pomalo monotonom poslu, dvojica restauracijskih radnika zadovoljni su – „radim u prirodi i liječim se“, kako je rekao Grčić. Ovaj strojarski tehničar po struci prethodno se bavio građevinom i pekarstvom, a sad mu se „po prvi puta događa da idem na posao i pivam!“. Kekez, vozač i vatrogasac po struci, upustio se u ovaj posao jer voli životinje i prirodu te mu godi ovakav rad – „ovo mi je rađa i relaksacija. Ja uživam na poslu, podmladio sam se!“. Rad na terenu obilježen je mirom i tišinom, kako kažu, divlje životinje su rijetkost, naiđe tek pokoji stočar sa svojim stadom. Restauracijski radnici ove sezone sudjelovali su i u drugim poslovima kao što su obnova lokvi i suhozida.

Ručno uklanjanje drvenaste vegetacije ključna je aktivnost za obnovu travnjačkih staništa na Dinari. Velike površine travnjaka zarasle su proteklih desetljeća zbog iseljavanja stanovništva i sve slabijeg bavljenja stočarstvom. Kako travnjaci sve više zarastaju, tako na njima prestaje ispaša te se proces zarastanja time intenzivira. Da bi se ovaj proces zaustavilo i preokrenulo potrebno je ručno uklanjanje drvenaste vegetacije kako bismo opet otvorili travnjačko stanište, jer sama ispaša nije dovoljna jednom kada se formiraju veći grmovi ili stabalca koje stoka ne može pojesti nego oni ostaju prisutni u prostoru i nastavljaju rasti. Ručno uklanjanje metoda je koja garantira potpuno i temeljito čišćenje od sve drvenaste vegetacije, posebice od šmrike (Juniperus oxycedrus), koja se od ostalih biljnih vrsta, na koje se može izravno i snažno utjecati stokom, razlikuje po tome što je utjecaj životinja na nju znatno manji te se šmriku mora ručno uklanjati. Proteklom sedmomjesečnom restauracijskom sezonom ručnog uklanjanja učinili smo upravo to – očistili smo relativno veliku površinu travnjaka od drvenaste vegetacije, ponajviše od šmrike, za divlje vrste kao i za domaće životinje, sa željom da se ovaj travnjak uz pomoć stočara i njihovih stada sačuva kao takav te da ga se s vremenom i poveća. Prisutnost stoke na ispaši sada će mnogo lakše održavati travnjak u povoljnom stanju i sprječavati da u kratkom vremenu ponovno počne zarastanje.

Paralelno s ručnim uklanjanjem vegetacije oformljeno je „projektno stado“ koje čini stoka iz stada šestero lokalnih stočara koji ih napasuju na ciljanim plohama na Kijevskom suhopolju i Ježevićkom suhopolju. Pašarenje na plohi očišćenoj ove restauracijske sezone otežat će njeno ponovno zarastanje u šmriku i drugu drvenastu vegetaciju, čime će se na dulji rok očuvati travnjačko stanište pogodno za gniježđenje navedenih ptičjih vrsta zbog kojih, između ostalog, i provodimo restauraciju travnjaka. Naime ćukavica i kratkoprsta ševa dvije su vrste ptica koje su ovisne o otvorenim travnjacima s niskom vegetacijom bez vidljivih većih prepreka u prostoru. Vrste su to polupustinjskih područja kakvih u Hrvatskoj ima jako malo, a upravo na Ježevićkom i Kijevskom suhopolju, uz još svega par lokacija, bilježimo njihovu prisutnost. Poboljšanjem stanišnih uvjeta za ove vrste izravno poboljšavamo uvjete i za brojne druge vrste ovisne o otvorenim staništima te tako doprinosimo i njihovom očuvanju.

Do kraja kolovoza na suhopoljima u podnožju Dinare neće biti restauracijskih radova jer kreće vrijeme gniježđenja za kojeg je pticama potreban mir, a posebice se nadamo da će se ove godine na projektnom području gnijezditi i koji par ćukavica, posljednji put viđenih ovdje 2020. godine.

Kako bi se povećalo površine pod travnjacima, od rujna ove godine ponovno ćemo krenuti u restauraciju metodom ručnog uklanjanja, nastavit će se s povećavanjem projektnog stada i s pojačanim pašarenjem, a nadamo se kako će biti omogućena i treća restauracijska metoda – kontrolirano paljenje.

Ježevićko suhopoljeprikaz očišćenog dijela
Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Lokalni stočari priključili se projektu – ispaša je nova restauracijska aktivnost

Šestorica stočara iz Kijeva, Ježevića i Civljana priključila su se projektu “Dinara back to LIFE” te će održivim stočarstvom pomoći u ostvarenju projektnih ciljeva. Lokalni će poljoprivrednici obnovi travnjaka doprinositi redovitom ispašom, a da bi rezultati bili što bolji, stočari ispašu provode miješanim stadima. Projekt Dinara back to LIFE financijski će podržati stočare u nabavi novih grla stoke.

Projektom “Dinara back to LIFE” želi se obnoviti travnjake na Dinari i poticati njihovo održivo korištenje. U prve dvije godine projekta travnjaci su obnavljani kontroliranim paljenjem i ručnim uklanjanjem zarasle vegetacije, a od početka ove godine na obnovi sudjeluju i lokalni stočari sa svojom stokom čime se uvodi ispašu kao restauracijsku aktivnost projekta.

Zarastanje pašnjaka već je dugo prisutan problem s mnoštvom uzroka, od kojih su najznačajniji odlazak stanovništva i napuštanje djelatnosti poput stočarstva. Osim toga, komplicirani administrativni procesi oko zakupa pašnjaka dodatno otežavaju onima koji žele raditi i na novim prostorima zakupiti pašnjake. Često ostane nezamijećeno, no stočarstvo je važno ne samo zato što prehranjuje ljude, nego i stoga što oni koji na Dinari i dalje žive te se bave stočarstvom, na prirodan način doprinose očuvanju prirode i biološke raznolikosti. 

Kroz suradnju sa stočarima želi se promovirati ne samo stočarstvo kao dobru poslovnu priliku na području Dinare, već i način na koji se stočarstvo može učiniti još boljim za održavanje pašnjaka! Svaka životinja pase na jedinstven način, što znači da određena životinja neke biljke jede, dok druge zaobilazi. Kad su na pašnjacima stada koja se sastoje od samo jedne vrste stoke, travnjaci zarastaju biljkama koje ta vrsta izbjegava i ne jede. Na terenu trenutno najviše nedostaje životinja poput magaraca i mula, prisutne kroz povijest na Dinari, a koje pasu i one vrste biljaka koje ovce i krave izbjegavaju.

Sa svečanog potpisivanja ugovora

Projekt Dinara back to LIFE je za suradnju s lokalnim poljoprivrednicima predvidio 30.000€. Zadatak lokalnih stočara je redovito napasivati područja koja se projektom restauriraju, i to miješanim stadima u koja će uključiti nova grla kopitara, a sredstvima predviđenim projektom financijski će se pomoći stočarima u nabavi novih grla stoke. Projektni tim će pratiti utjecaj koji će napasivanje imati na očuvanje pašnjaka od zarastanja kao na i gniježđenje ciljnih vrsta ptica koje ovise o suhim travnjacima.

Suradnja šestorice stočara s područja Kijeva, Civljana i Vrlike s projektom Dinara back to LIFE započela je prošli tjedan svečanim potpisivanjem ugovora kojim projekt financijski daje podršku stočarima, a kako bi se ispaša provodila što više u skladu s potrebama održavanja staništa za ciljne vrste ptica. Osim projektnog tima i stočara potpisnika ugovora, na svečanom potpisivanju sudjelovali su predstavnici i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, načelnik Općine Kijevo te predstavnici Grada Vrlike. Kroz projekt je planirano potpisivanje još pet ugovora te dodjela električnih pastira. Kako bi se ispoštovale preporučene mjere Civilnog stožera za zaštitu, događaj je bio zatvorenog tipa, a iz projekta se nadaju da će okolnosti dozvoliti da se sljedeće potpisivanje ugovora obilježi javnim događenjem i zajednički proslavi nove suradnje i prilike.

Ovom suradnjom želi se motivirati i druge stočare da prilagode svoja stada tako da utjecaj njihove ispaše na očuvanje travnjaka bude što veći. Uvjet ove suradnje je da stočari imaju vlastiti pašnjak ili pašnjak u zakupu na području koje je projektu ključno za očuvanje populacija ciljnih vrsta ptica. 

Naziv projekta na ularu

Financijska sredstva i resursi u ovom projektu su ograničeni i nažalost nismo u mogućnosti kroz aktivnosti isključivo ovog projekta svima omogućiti financijsku podršku kakvu bi trebali, no nadamo se da će nas zajednički rad sve motivirati da nastojimo stvarati što više prilike za cijelo područlje Dinare.

I ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da se informiraju ili uključe u projekt te da nam se obrate na DinarabacktoLIFE@gmail.com.

Kategorije
Novosti

Restauracija travnjaka ispašom – nova aktivnost kroz novu suradnju sa stočarima

U novoj godini počinje još jedna aktivnost za obnovu travnjaka na Dinari, i to u poslovnom partnerstvu s lokalnim stočarima. 

Nakon kontroliranog paljenja i ručnog uklanjanja nepoželjne drvenaste vegetacije, s čime se u projektu krenulo 2021. godine, ispaša dogovorena s lokalnim stočarima je dodatna aktivnost restauracije, koja se provodi od početka ove godine. Suradnjom s lokalnim stočarima želimo potaknuti one koji se već bave stočarstvom na dinarskom području da prilagode svoju ispašu, odnosno da uvođenjem novih jedinki obogate stada i način pašarenja.. 

Svaka životinja pase ili brsti na jedinstven način, što znači da pojedina vrsta neke biljke jede, dok druge zaobilazi. Kad na pašnjacima pasu stada koja se sastoje od samo jedne vrste stoke, poput ovaca, ti isti travnjaci zarastaju biljkama koje ovce izbjegavaju. Projekt je predvidio 30.000€ kojim će se lokalne stočari  potaknuti i motivirati da prošire svoja stada uvođenjem dodatnih jedinki ili novih vrsta poput magaraca, odnosno da ispaša koju već ionako provode bude manje selektivna, čime se sprječava daljnje zarastanje pašnjaka te se otvara prostor za vrste koje ovise o otvorenim staništima odnosno u ovom slučaju travnjacima.  

Važnost ove suradnje je u podršci samom stočarstvu kao tradicionalnoj gospodarskoj  aktivnosti od koje ljudi od davnina žive. Često ostane nezamijećeno, ali stočarstvo je važno ne samo zato što prehranjuje ljude, već i zato što je ono prirodan način za održavanje travnjaka i očuvanje njihove biološke raznolikosti. Miješana stada u prošlosti su bila puno češća, a na dinarskim pašnjacima uz ovce i koze pasle su i druge životinje, poput magaraca, od kojih su ljudi imali višestrukih koristi.

Kroz ovu suradnju želimo i promovirati stočarstvo odnosno ispašu stoke kao dobru poslovnu priliku, te zanimanje koje je i mladim ljudima koji žive na ovom području sve privlačnije. U prvih nekoliko mjeseci 2022. godine očekuje se i formaliziranje suradnje kroz potpisivanje ugovora sa stočarima, nakon čega će se započeti s nabavom novih grla i njihovim napasivanjem na području ciljanih travnjaka. 

Stočari s kojima se formalizira suradnja trebaju udovoljiti kriterijima, na način da su ili zakupnici ili vlasnici pašnjaka na području Ježevićkog i Kijevskog suhopolja, koja se kroz projekt obnavljaju. Velik broj stočara već je iskazao interes na sastancima koji su organizirani kroz projekt, obrazac za iskazivanje interesa, ili izravnim kontaktiranjem projektnog tima.

U nadolazećim mjesecima, kako bude počela ispaša, pratit ćemo kako se ispaša odvija i bilježiti stanje na terenu kao i promjene koje će se događati.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Održan edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE – studenti učili o restauraciji te očistili 28 hektara travnjaka

Ovog rujna započele su restauracijske aktivnosti projekta Dinara back to LIFE, a prva takva aktivnost bila je provedba edukativno-volonterskog kampa, čiji su sudionici učili o restauraciji staništa i održivom upravljanju okolišem te otpočeli s uklanjanjem zarasle vegetacije s dinarskih travnjaka.

Edukativno-volonterski kamp okupio je studente iz cijele Hrvatske, koji su na putu da postanu stručnjaci iz područja biologije, geografije, agronomije, šumarstva i drugih srodnih područja. Osamnaest studenata provelo je dva tjedna, od 5. do 19. rujna u mjestu Ježević, gdje su uz vodstvo projektnog tima stjecali prva iskustva u projektima restauracije staništa.

U 14 dana, studenti su u povoljno stanje doveli 28.8 ha zaraslih travnjaka (karta dolje).

Cilj kampa je bio da studenti u dva tjedna steknu praktična znanja i iskustvo restauracije travnjaka iz prve ruke, ali i da im se kroz edukativni program približi rad institucija uključenih u očuvanje prirode, te upravljanje travnjacima.

Zaraslu vegetaciju šmrike (Juniperus oxycedrus) studenti su uklanjali ručnim alatom, a u videu pogledajte prizor s akcije.

Uz aktivnosti restauracije staništa, za sudionike kampa svakodnevno su organizirane radionice i predavanja na kojima su kolege iz institucija koje se bave planiranjem upravljanja u očuvanju i zaštiti travnjaka predstaviti svoj rad i najvažnije izazove s kojima se susreću.

Studenti su se na predavanjima upoznali sa samim projektom i njegovim ciljevima, s fokusom na restauraciju staništa. Zatim, učili su o konzervacijskoj biologiji, interdisciplinarnoj primjenjenoj znanstvenoj grani čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti, te kako je primjenjujemo na projektu Dinara back to LIFE. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja održalo je predavanje o zaštićenim područjima i ekološkoj mreži Natura 2000 te o ključnim akterima u njihovom upravljanju. Hrvatske šume educirale su studente o gospodarenju šumskim zemljištem na području krša, te su izveli studente na terene koji su opožareni ili pošumljavani, a kako bi im u praksi predočili dio izazova i rješenja.

Luka Škunca, Biom, predavanje o GIS-u

Ministarstvo poljoprivrede održalo je edukaciju o europskim politikama vezanim iz biološku raznolikost i poljoprivredu, LAG Cetinska krajina približio je studentima problematiku i neka rješenja izazova pri korištenju poticaja, dok se predavanje Agronomskog fakulteta bavilo važnošću istraživanja i prikupljanja podataka pri planiranju i  provedbi aktivnosti restauracija, s naglaskom na rezultatima najnovijeg znanstvenog istraživanja o iskoristivosti pašnjaka na Dinari. Studentima je održana i pokazna prezentacija GIS-a te su praktično isprobali program za analiziranje geopodataka.

Edukativno-volonterski kamp zatvoren je akcijom „Zelena čistka“ u kojoj su sudionici kampa restaurirali jedan od zaraslih puteva uz Perućko jezero, te uz mentoriranje volontera i suradnika iz udruge „4 Grada Dragodid“ učili o suhozidnoj gradnji i obnavljali dio oštećenih podzida.

Učenje o restauraciji podzida, i zidanje

Nadamo se da je sudionicima kampa ovo iskustvo bilo vrijedno i da će im pomoći u daljnjem obrazovanju i profesionalnom usmjeravanju.

Na početku restauracije na Ježevićkom Suhopolju
Kategorije
Novosti

Video: Uklanjanje šmrike – mukotrpan, ali vrlo koristan posao

Studenti, volonteri i koordinatori s kampa Dinara back to LIFE početak rujna provode među ostalim, u restauraciji Ježevičkog Suhopolja kako bi ga oslobodili za ptice, sisavce, kukce…

Ježevičko Suhopolje stoljećima je bilo pašnjak na kojem su svoje stanište pronalazile ćukavica (Burhinus oedicnemus) i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla). Međutim, u posljednjih pola stoljeća dolazi do masovnog iseljavanja s ovog područja u nekoliko valova, čime se drastično smanjio i broj stoke u podinarskom području. Zbog izostanka ispaše dolazi do zarastanja pašnjaka, čime ove ptice polako gube stanište.

Ćukavica voli otvorena pustinjska i polupustinjska staništa te svoja jaja, koja su nalik na kamen, leže na tlo, među kamenjem. Kako se sukcesijom travnjak zatvara, tako ćukavica gubi svoje stanište. Upravo se to događa na Ježevičkom Suhopolju – ono je sve zaraslije i time neprivlačno ćukavici. 2019. godine na ovoj lokaciji zabilježena su dva para ćukavica, 2020. godine zabilježen je jedan par, dok ove godine nije zabilježen niti jedan par ovih ptica.

Jedan od ciljeva projekta Dinara back to LIFE je restaurirati Ježevičko Suhopolje kako bi se na njega vratile kratkoprsta ševa i ćukavica. Svaki dan u poslijepodnevnim satima, kad sunce pomalo popusti svoju rujansku snagu, studenti, volonteri i koordinatori upućuju se na ovu suhu zaravan, opremaju se rukavicama i alatom za uklanjanje vegetacije te režu, pile i kopaju smriču. Juniperus je „idealni“ pokrivač tla – raste nisko kao loptasti grm gustog granja i gustih iglica ispod kojeg ne raste trava. Uklanjanjem šmrike s ove lokacije na Ježevičkom Suhopolju dobit ćemo čisti travnjak kao idealno stanište za ćukavicu i kratkoprstu ševu. Posao time, međutim, nije gotov – travnjak treba održavati, što ostaje na stočarima iz Ježevića koji će dovoditi svoje blago na ispašu na ovu lokaciju koja je sada pogodnija i za stoku jer je prisutan veći udio trave te je očišćeni teren bez grmolikog raslinja daleko pregledniji pa je stoku lakše čuvati.

Prva, ključna faza restauriranja se zaokružuje – čišćenje šmrike na 20-ak hektara Ježevičkog Suhopolja privodi se kraju. Vrijedni studenti, uz pomoć koordinatora i volontera, po četiri sata svaki dan pile, režu, kopaju, skupljaju granje na gomile te otvaraju ovaj prostor ne samo za projektne ptice, nego i za ovce, magarce, pčele, skakavce, druge biljke…

Na videu dolje prikazan je ukratko jedan tipičan terenski rad – orezivanja, piljenje, kopanje, skupljanje granja na hrpe. Pogledajte!

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Provedena prva restauracijska aktivnost kontroliranog paljenja

Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka. 

Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju. 

Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira. 

Povoljni vremenski uvjeti

Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.

Povećanje kvalitete staništa

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje. 

Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme  kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.

Prizore sa aktivnosti pogledajte u fotogaleriji.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu

Napokon smo dočekali i trenutak da započnu konkretne restauracijske aktivnosti travnjaka u sklopu projekta „Dinara back to LIFE”.

U nadolazećem tjednu planirana je provedba kontroliranog paljenja na prijevoju prema Ravnom Vrdovu (iznad Grede). Provodi se u svrhu restauracije travnjaka i kao prva od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“.

Kontrolirano paljenje će se provesti u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje će se provesti najkasnije do 15. ožujka, i to isključivo u trenutku povoljnih vremenskih uvjeta, bez vjetra i uz dopuštenje Javne vatrogasne službe Sinj. Prvi izlazak na teren i početak aktivnosti predviđa se već 17.2., ukoliko prema stručnoj procjeni vatrogasaca budu povoljni uvjeti za aktivnost, a u suprotnom će se provesti u drugom terminu kada vremenski uvjeti budu odgovarajući.

„Kontrolirano paljenje jedna je od mjera zaštite od požara. Drago nam je sudjelovati u ovim aktivnostima kako bismo zajedno s  Dinara back to LIFE timom doprinijeli i zaštiti prirode, ali i zaštiti ljudskih života i imovine“, izjavio je povodom aktivnosti Stipe Ančić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje provest će se kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“, kojeg provodi Udruga Biom, u partnerstvu s Hrvatskim Šumama, LAG-om „Cetinska krajina“ i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U slučaju da s lokacije [Karta 1.], u srijedu 17. veljače, primijetite dim, nema razloga za uznemirenost jer se radi o koordiniranoj akciji. Ukoliko imate ikakvih pitanja, slobodno nam se javite telefonski na 021/274 946, ili putem emaila na dinarabacktolife@gmail.com

U nastavku dajemo odgovore na sve što bi vas moglo zanimati o kontroliranom paljenju. A ukoliko imate dodatna pitanja i želite doznati više, slobodno nam se javite!

1. Zašto travnjake ne možete održavati ispašom ili košnjom? Zašto je baš potrebno kontrolirano paljenje? 

Kamenjarski travnjaci, na kojima ćemo provoditi kontrolirano paljenje, ne mogu se kositi jer kamenje onemogućava upotrebu bilo kojeg alata, od ručne kose do motorne kosilice. Naravno, u slučaju da je neki travnjak moguće kositi, košnja je preferirana metoda održavanja, ali takvih je travnjaka razmjerno malo. Kako stoka pase selektivno, zaobilazeći otrovne, bodljikave i nejestive vrste bilja, tako s vremenom takvih vrsta bude sve više i potrebno ih je ukloniti na neki drugi način. Nekada su se takve vrste uklanjale ručno, jer je bilo mnogo pastira koji su ih uklanjali dok su čuvali stoku. Ovo područje je bilo zahvaćeno i ratom zbog čega je, nakon dugogodišnjeg nekorištenja i izostanka ispaše, počelo jako zarastanje travnjaka i ne samo da ih moramo održavati već moramo njihovo stanje vratiti godinama unatrag, prije početka napuštanja. Paljenje je najjednostavnija i najbrža metoda kontrole pretjeranog širenja drvenaste vegetacije na većim površinama.

Karta 1
Karta 1

2. Zašto travnjake želite paliti i ne dopuštate da se prirodno razviju u šumu? Treba li čovjek uopće intervenirati u prirodne procese?

Republika Hrvatska je  odlučila upravljanje područjima Ekološke mreže  Natura2000, koja se nalaze unutar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, integrirati u proces gospodarenja šumama kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja Ekološkom mrežom. Predmetni travnjaci spadaju u rijetki i ugroženi stanišni tip Istočnojadranski kamenjarski pašnjak epimediteranske zone, te se nalaze u obuhvatu  Ekološke mreže Natura 2000. Predmetno kontrolirano paljenje predstavlja aktivno upravljanje područjima EM Natura 2000 s ciljem zaustavljanja opadanja biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.

Potpuno prepuštanje prirodi je koncept koji se danas uspješno primjenjuje samo na ogromnim područjima sa dobro očuvanim svim bitnim elementima prirode. Koncept se pokazao krivim u drugačijim okolnostima jer je često uzrokovao nestajanje rijetkih vrsta i staništa. Europska priroda, koja je uglavnom nepovratno izgubila brojne krupne životinje koje su održavale staništa ispašom (poput tura, bizona, mamuta), velikim je dijelom očuvana jer je te životinje zamijenila domaća stoka. Nestanak domaće stoke, a bez povratka tih krupnih biljojeda, rezultira uvjetnim razvojem šumskog pokrova uz potpuni gubitak travnjaka. Također, bez ispaše se razvija prostor sa velikom količinom suhe biljne tvari koja lako gori te požari postaju sve intenzivniji. Današnja zaštita prirode pokušava upravljanjem postići svu izvornu raznolikost staništa i vrsta.  Jednostavan primjer koji pokazuje da više ne možemo prepustiti sve procese prirodi je da u tom slučaju ne bismo smjeli gasiti prirodno nastale požare, koji su doduše rijetki, ali bez ljudske intervencije mogu gorjeti danima i opožariti ogromne površine.

Crvene grede Dinara

3. Što želimo postići kontroliranim paljenjem?

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste. U slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede, Karta 1.) je to strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem susjednog travnjaka u zarastanju. Osim toga, spaljivanjem će se pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke.

4. Što je kontrolirano paljenje? Koja je razlika kontroliranog i nekontroliranog paljenja odnosno požara?

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. U kontroliranim paljenjima u okviru projekta “Dinara back to LIFE” se spaljuju samo travnjaci u zarastanju u hladnijem dijelu godine kada izgara samo površinski sloj tla bez dubinskog oštećivanja. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

Požar je poguban za Juniperus dok ostalo veće drveće i grmlje u većoj mjeri preživi

5. Koje su prednosti kontroliranog paljenja?

Kontroliranim paljenjem se uz relativno mali radni napor može održavati velika površina na staništima gdje druge metode održavanja nisu izvedive, odnosno isplative.

6. Koji su rizici kontroliranog paljenja?

Glavni rizici kod kontroliranog paljenja su proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju pažljivim izborom površine za paljenje, većim brojem dobro pripremljenih sudionika i pravilnim izborom vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj
Obliazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj

7. Koje ćete mjere kontrole, umanjenja rizika i ograničenja poduzeti?

Kontrolirano paljenje provest će se u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj. Izlaskom na teren, 28.1.2021 utvrđeno je da na površinama odabranim za kontrolirano paljenje nema opasnosti od prirodnih elemenata koji predstavljaju opasnost zbog zadržavanja garišta (kao što su duboke škrape ili dubok sloj humusa).

Plohe na kojima se provodi kontrolirano paljenje odabrane su tako da su jednim dijelom obrubljene rubovima ploha neobraslih stjenovitih staništa, preko kojih se vatra teško može širiti, što olakšava ljudsku kontrolu nad vatrom.

Dodatnu zaštitu od širenja vatre činit će i putevi širine 2 – 4 metra u ulozi protupožarnih trasa, koji jednim dijelom obrubljuju površine na kojima se planira provesti kontrolirano paljenje, preko kojih se vatra ne može širiti. 

Optimalan broj vatrogasaca na terenu će stručnom procjenom odrediti Javna vatrogasna postrojba Sinj. Sudionici aktivnosti koji će provoditi paljenje bit će opremljeni ručnim plamenicima, a vatrogasna postrojba brinuti će o sigurnosti i kontroli vatre uz odgovarajuću vatrogasnu protupožarnu opremu. Aktivnost kontroliranog paljenja će se održati u vidljivom periodu dana, a nakon prestanka te aktivnosti vatrogasci će prema procjeni nastaviti provoditi nadzor, dok se ne osigura da nije preostalo tinjajuće vatre.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatogasne postrojbe Sinj

8. Tko će provoditi kontrolirano paljenje na Dinari?

Kontrolirano paljenje na Dinari provodi se kao dio projekta “Dinara back to LIFE”. Vodeći partner projekta je Udruga Biom, a u partnerstvu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LAG “Cetinska krajina”.

Udruga Biom zadužena je za provedbu restauracijskih aktivnosti i odgovorna je za provedbu kontroliranog paljenja na Dinari. Planiranje i provedba aktivnosti provodi se uz pomoć svih partnera na projektu, te uz podršku i nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

9. Koje vrste palite? Zašto se pale i vrste koje mogu zarasti u stabla?

Na površini koju ćemo paliti se nalaze razne drvenaste vrste: hrast medunac, crni grab, crni jasen, šmrika, drijen, krkavina ali sve su razvijene tek kao rijetko grmlje. Paljenjem zimi postižemo da će veliki dio njih preživjeti, naročito krupnije i više jedinke. U ovom području nam nije cilj postići stanište potpuno bez drveća i grmlja već održati travnjak s pojedinačnim drvećem i grmljem, što je idealno stanište vrtne strnadice, ali i produktivniji pašnjak.

Opožareno mozaično stanište na Dinari, trajno je nastradao samo Juniperus

10. Koristi li se kontrolirano paljenje još negdje u Hrvatskoj ili u svijetu?

Kontrolirano paljenje je jako raširena mjera koja se provodi u velikom broju država, od Finske, Švedske, Norveške, Velike Britanije, Španjolske, Francuske do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodi samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima  kao što je Krka ili Kamenjak u Istri, ali i na velikom broju privatnih parcela.

11. Požar proizvodi velike količine C02. Kako opravdavate to što ćete ispustiti veliku količinu CO2 u atmosferu?

Na Dinari se redovito (i nekontrolirano!) opožaruju velike površine zbog čega se u atmosferu ispušta ogromna količina CO2. Naročito se velika količina ispušta pri gorenju šuma i ljeti, kada izgara korijenje biljaka i humusni horizont tla. Dugoročni je cilj projekta takve velike količine CO2 prevenirati ispašom (koja smanjuje količinu suhe biljne tvari) i kontroliranim paljenjem malih površina zimi, kada zbog izgaranja samo površinskog sloja dolazi do znatno manjeg ispuštanja CO2.

12. Šteti li požar divljači, npr. svinjama i zečevima? Što je sa životinjama koje ovdje žive i prehranjuju se?

Jedan od razloga zašto se kontrolirano paljenje provodi zimi po vremenu bez vjetra je što tada nema mladunaca životinja, a odrasle jedinke lako pobjegnu vatri koja se zimi polako širi. Također, nakon takvog spaljivanja dolazi do obnove zeljaste vegetacije već s prvim proljetnim danima i životinje se ubrzo vraćaju na spaljene površine u potrazi za novom, svježom ispašom. Dapače, vrstama kao što je zec takva staništa, sa bujnom zeljastom vegetacijom u obnovi, čak nude i više hrane nego okolne površine.

Planinski travnjaci Dinare dva mjeseca nakon požara

13. Smije li se kontrolirano paljenje provoditi u Parku Prirode?

Park prirode je kategorija zaštite koja ne ograničava ovakve djelatnosti, naročito ako povećavaju kvalitetu staništa za bitne vrste ili staništa. Jedna od zadaća Parka prirode Dinara je očuvanje otvorenih staništa i vrsta koje na njima žive i nadamo se da će se kontrolirano paljenje provoditi i kao aktivnost budućeg upravljača područjem Parka.