Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Treći kratki film: Čuvari dinarskih pašnjaka

Blago je vrijedilo i čuvalo se, rečenica je kojom započinje treći kratki film Dinara back to LIFE projekta. U nekoliko minuta kadrova Dinare, predstavljena je priča mlade obitelji Totić i životno iskustvo stočara Petra Validžića.

Za njih, dan počinje vrlo rano brigom o brojnom stadu, a ostatak dana se razlikuje po mnogo čemu. Petar je jedan od rijetkih stočara koji još uvijek izvodi svoje blago na planinske pašnjake na Martinovim košarama i okolici, dok Gabrijel i Ivano uz svoje svakodnevne i školske obaveze, pomažu roditeljima održavati obiteljski posao i brinuti za blago.

Iako su generacijski udaljeni, veže ih ljubav prema blagu, učenju i – Dinari.

U nastavku pogledajte njihovu priču u kratkom filmu ”Čuvari dinarskih pašnjaka”.

Ovim putem se još jednom zahvaljujemo obitelji Totić i Petru Validžiću na podršci i sudjelovanju u ovom kratkom filmu.

Kategorije
Novosti

Procjena krmne vrijednosti suhih travnjaka na Dinari na osnovu botaničkog sastava

Članovi projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su na nedavnom 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma u Vodicama neke od rezultata terenskih istraživanja iz prve dvije godine projekta Dinara back to LIFE u obliku postera.

Koristeći podatke sakupljene u botaničkim istraživanjima koja su zaposlenici Udruge BIOM proveli na travnjacima na lokalitetima Validžići, Ježević i Vrdovo procijenjena je krmna vrijednost tih travnjaka pomoću „Kompleksne metode“ za procjenu sumarne vrijednosti travnjaka i djetelišta.

„Kompleksna metoda“ uzima u obzir botanički sastav travnjaka, udio pojedine biljne vrste u travnjaku i niz drugih faktora koji utječu na kvalitetu biljke kao krme (otrovnost, probavljivost, morfološka svojstva biljke, kemijski sastav itd.). Na temelju svojih obilježja biljka se svrstava u jednu od klasa (od vrlo škodljive do odlične) te joj se pridaje koeficijent koji služi za izračun sumarne vrijednosti travnjaka. Zbrojem umnožaka koeficijenta i udjela pojedinih biljnih vrsta dobiva se osnovni indeks kvalitete travnjaka.

Prof. Kutnjak i suradnici

Podatak o kvaliteti (krmnoj vrijednosti) govori nam koji su travnjaci prikladni za napasivanje i proizvodnju krme te treba li se poduzeti melioracijske zahvate na dotičnim travnjacima.

Naši rezultati pokazali su da se travnjaci u Validžićima i Ježeviću bili znatno bolje kvalitete nego oni u Vrdovu što se povezuje s velikim udjelom trava iz roda Sesleria (oštrulja) u travnjacima na Vrdovu. Travnjaci u Validžićima imali su najveći prosječan indeks kvalitete.

Detaljnije o ovom istraživanju možete naći u radu Kutnjaka i suradnika u Zborniku radova 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma na sljedećem linku –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/08/vrijednost-pasnjaka.pdf.

Poster o istraživanju pronađite na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/08/poster1.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Dođite u Sinj na premijeru našeg prvog kratkog filma!

Prvi kratki film iz projekta Dinara back to LIFE, ‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’ završen je i bit će premijerno prikazan ovu subotu, 23. srpnja u 19.30 u Muzeju Cetinske krajine. Film ukratko obrađuje temu travnjaka, zašto su oni važni kao stanište i za bioraznolikost.

Kratki film se prikazuje u sklopu događanja 2. Museum Summer Mood.

Nakon toga, na istom mjestu, u 20 sati poznati meteorolog Zoran Vakula održat će predavanje „o vremenu i još koječemu“.

Na videu dolje pogledajte isječak iz našeg kratkog filma.

Kategorije
Novosti

Prvi uvid u status travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara

U sklopu 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma održanog krajem lipnja u Vodicama, članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su zanimljive rezultate istraživanja provedenih kroz projekt.

Doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak održao je usmeno izlaganje na temu statusa travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara. Za ovaj rad iskorišteni su podaci o krškim pašnjacima i livadama iz 2020. preuzeti iz evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) kojom upravlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Analize provedene koristeći geografski informacijski sustav (GIS) pokazale su da ARKOD parcele krških pašnjaka i livada na Dinari obuhvaćaju oko 5.000 ha što čini oko 8% površine Parka prirode. Najveće površine krških pašnjaka i livada nalaze se na nadmorskim visinama do 500 m (preko 55% prijavljenih površina). Najveći broj parcela prijavljen je u visinskoj klasi od 300 m do 400 m nadmorske visine. Najveće prijavljene parcele nalaze se u visinskoj klasi od 1200 m do 1300 m nadmorske visine gdje veličina pojedine parcele u prosjeku iznosi 12.5 ha. Utvrđeno je i da je nagib ograničavajući faktor za korištenje parcela kao pašnjaka.

Ovo su prve prostorne analize provedene na krškim pašnjacima i livadama na području Dinare te bi rezultati trebali doprinijeti budućem gospodarenju Parkom prirode.

Cijeli rad profesora Kutnjaka i suradnika pronađite u Zborniku radova sa simpozija na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/Kutnjak-pasnjaci.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Novo istraživanje na Dinari – pomoću kaveza za isključivanje napasivanja

Profesori Hrvoje Kutnjak i Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nedavno su na području Dinare postavili tkz. kaveze za isključivanje napasivanje (eng: exclusion cages), a u sklopu istraživanja za naš projekt. 

Prof. Kutnjak na terenu

Radi se o valjkastim kavezima, promjera cca metar i pol te visine 1m, konstruiranih od žičane mreže, a koji su učvršćeni za tlo. Svrha im je sprečavanje pristupa stoke tom isključenom komadu travnjaka. Na taj način se lokalno čuva sklop travnjaka i neometani rast biljaka što u konačnici stručnjacima osigurava mogućnost boljeg uvida u botanički sastav i produktivnost travnjaka na projektnom području.

Kavezi sprečavaju ispašu na “isključenom” dijelu travnjaka

Ukupno je postavljeno šest kaveza od kojih se četiri nalazi na Ježevićkom suhopolju, dok se dva nalaze na području Podinarja u blizini Kijeva. Kavezi su označeni ceduljama s porukom kojom se slučajni prolaznici mole da ne diraju kaveze te da na taj način pomognu istraživanju koje se provodi na području Dinare.

U planu je ove godine postavljanje dodatnih kaveza. Dobiveni rezultati dat će bolji uvid u iskoristivost travnjačkog prirodnog resursa kao i nova saznanja korisna za gospodarenje travnjacima u zaštićenim područjima. 

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Završena restauracijska sezona – očišćeno 47,6 hektara travnjaka na Ježevićkom suhopolju

Krajem ožujka završena je i prva restauracijska sezona započeta u rujnu prošle godine, a tijekom koje je na Ježevićkom suhopolju od drvenaste vegetacije očišćeno 47,6 hektara zaraslih travnjaka. Ovime je veliki travnjački prostor otvoren za povratak ćukavice (Burhinus oedicnemus) i kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla) na plohi gdje ćukavica prošle godine nije bila zabilježena.

Ćukavica i kratkoprsta ševa

S ručnim uklanjanjem nepoželjne drvenaste vegetacije na Ježevićkom suhopolju počeli smo u rujnu edukativno-volonterskim kampom Dinara back to LIFE koji je potrajao intenzivna dva tjedna te u sklopu kojeg je 18 studenata te 20-ak drugih volontera i sudionika krenulo s ručnim uklanjanjem drvenaste vegetacije kada je u povoljno stanje dovedeno 28,8 hektara travnjaka. U ovoj prvoj fazi utvrđena je i metodologija rada s obzirom na korištenje pojedinih alata i redoslijed poslova. Osim toga, na kampu je navedenih 18 studenata kroz niz predavanja ušlo i teoretski u restauraciju, što je znanje koje će moći koristiti u svojim budućim aktivnostima.

Sudionici kampa na očišćenom dijelu Ježevićkog suhopolja

Odmah po završetku kampa ručno uklanjanje na Ježevićkom suhopolju nastavili su restauracijski radnici Mario Grčić i Ivan Kekez pred kojima je stajala polugodišnja sezona uklanjanja drvenaste vegetacije tijekom koje su nastavili s radom na dijelu suhopolja koje se naslanja na plohu očišćenu za kampa. Iako je riječ o fizički zamornom i pomalo monotonom poslu, dvojica restauracijskih radnika zadovoljni su – „radim u prirodi i liječim se“, kako je rekao Grčić. Ovaj strojarski tehničar po struci prethodno se bavio građevinom i pekarstvom, a sad mu se „po prvi puta događa da idem na posao i pivam!“. Kekez, vozač i vatrogasac po struci, upustio se u ovaj posao jer voli životinje i prirodu te mu godi ovakav rad – „ovo mi je rađa i relaksacija. Ja uživam na poslu, podmladio sam se!“. Rad na terenu obilježen je mirom i tišinom, kako kažu, divlje životinje su rijetkost, naiđe tek pokoji stočar sa svojim stadom. Restauracijski radnici ove sezone sudjelovali su i u drugim poslovima kao što su obnova lokvi i suhozida.

Ručno uklanjanje drvenaste vegetacije ključna je aktivnost za obnovu travnjačkih staništa na Dinari. Velike površine travnjaka zarasle su proteklih desetljeća zbog iseljavanja stanovništva i sve slabijeg bavljenja stočarstvom. Kako travnjaci sve više zarastaju, tako na njima prestaje ispaša te se proces zarastanja time intenzivira. Da bi se ovaj proces zaustavilo i preokrenulo potrebno je ručno uklanjanje drvenaste vegetacije kako bismo opet otvorili travnjačko stanište, jer sama ispaša nije dovoljna jednom kada se formiraju veći grmovi ili stabalca koje stoka ne može pojesti nego oni ostaju prisutni u prostoru i nastavljaju rasti. Ručno uklanjanje metoda je koja garantira potpuno i temeljito čišćenje od sve drvenaste vegetacije, posebice od šmrike (Juniperus oxycedrus), koja se od ostalih biljnih vrsta, na koje se može izravno i snažno utjecati stokom, razlikuje po tome što je utjecaj životinja na nju znatno manji te se šmriku mora ručno uklanjati. Proteklom sedmomjesečnom restauracijskom sezonom ručnog uklanjanja učinili smo upravo to – očistili smo relativno veliku površinu travnjaka od drvenaste vegetacije, ponajviše od šmrike, za divlje vrste kao i za domaće životinje, sa željom da se ovaj travnjak uz pomoć stočara i njihovih stada sačuva kao takav te da ga se s vremenom i poveća. Prisutnost stoke na ispaši sada će mnogo lakše održavati travnjak u povoljnom stanju i sprječavati da u kratkom vremenu ponovno počne zarastanje.

Paralelno s ručnim uklanjanjem vegetacije oformljeno je „projektno stado“ koje čini stoka iz stada šestero lokalnih stočara koji ih napasuju na ciljanim plohama na Kijevskom suhopolju i Ježevićkom suhopolju. Pašarenje na plohi očišćenoj ove restauracijske sezone otežat će njeno ponovno zarastanje u šmriku i drugu drvenastu vegetaciju, čime će se na dulji rok očuvati travnjačko stanište pogodno za gniježđenje navedenih ptičjih vrsta zbog kojih, između ostalog, i provodimo restauraciju travnjaka. Naime ćukavica i kratkoprsta ševa dvije su vrste ptica koje su ovisne o otvorenim travnjacima s niskom vegetacijom bez vidljivih većih prepreka u prostoru. Vrste su to polupustinjskih područja kakvih u Hrvatskoj ima jako malo, a upravo na Ježevićkom i Kijevskom suhopolju, uz još svega par lokacija, bilježimo njihovu prisutnost. Poboljšanjem stanišnih uvjeta za ove vrste izravno poboljšavamo uvjete i za brojne druge vrste ovisne o otvorenim staništima te tako doprinosimo i njihovom očuvanju.

Do kraja kolovoza na suhopoljima u podnožju Dinare neće biti restauracijskih radova jer kreće vrijeme gniježđenja za kojeg je pticama potreban mir, a posebice se nadamo da će se ove godine na projektnom području gnijezditi i koji par ćukavica, posljednji put viđenih ovdje 2020. godine.

Kako bi se povećalo površine pod travnjacima, od rujna ove godine ponovno ćemo krenuti u restauraciju metodom ručnog uklanjanja, nastavit će se s povećavanjem projektnog stada i s pojačanim pašarenjem, a nadamo se kako će biti omogućena i treća restauracijska metoda – kontrolirano paljenje.

Ježevićko suhopoljeprikaz očišćenog dijela
Kategorije
Novosti

Upitnik o institucionalnom upravljanju travnjacima – za bolju budućnost Dinare

Kvalitetno upravljanje područjem prirodnih dobara jedan je od temelja za budućnost razvoja Dinare, a institucije različitih sektora ključne su kako bi to upravljanje bilo usklađeno i održivo. Kako bismo dobili uvid u način rada te potencijalne prepreke pri provedbi upravljanja, u sklopu Dinara back to LIFE projekta provodimo upitnik o institucionalnom upravljanju područjem suhih travnjaka na Dinari. Time ćemo saznati gdje i mi sami možemo najviše pomoći…

Dinara, a time i njeni travnjaci, sve popularnije su odredište brojnih turista, planinara, ljubitelja prirode i avanturističkih sportova. Zajedno sa stočarima, pčelarima, lovcima, sakupljačima gljiva i ljekovitog bilja, oni čine korisnike suhih travnjaka.

EU prepoznala važnost travnjaka

Budući da su travnjaci važni kako za zaštitu prirode tako i za gospodarske djelatnosti, poput stočarstva, pčelarstva i lovstva, odluke i politike kojima se njima upravlja proizlaze iz različitih institucija nadležnih za pojedina područja.

Suhi travnjaci su prepoznati na razini Europske unije kao staništa koja nestaju i upravo zbog toga su jedan od ciljeva očuvanja u sklopu europske ekološke mreže Natura 2000 koju čini i Dinara. Područje je prepoznato kao vrlo vrijedno i iz kuta zaštite prirode i na nacionalnoj razini tako da je ove godine Dinara proglašena Parkom Prirode te u roku od godine dana očekujemo osnivanje posebne institucije koja će upravljati Parkom – Javne ustanove „Park prirode Dinara“.

Važni i za prirodu i za čovjeka

Uz vrijednost koju travnjaci imaju u pogledu zaštite prirode, oni su i važan resurs za ljudske gospodarske aktivnosti, koje trebaju biti usklađene s potrebama njezine zaštite. Tu se prvenstveno radi o korištenju travnjaka u svrhu stočarstva, pčelarstva i lovstva, gdje je za donošenje politika nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a u provedbi sudjeluju druge institucije, koje se bave poticanjem gospodarskog razvoja ruralnih područja.

Bez kvalitetne i usmjerene institucionalne podrške, korisnici travnjaka stavljeni su u kompleksan sustav u kojem se događaju preklapanja, koja otežavaju i korištenje i očuvanje travnjaka. Potencijalni nedostatak koordiniranog institucionalnog upravljanja travnjacima na projektnom području može biti jedan od važnijih čimbenika koji doprinose i napuštanju zemljišta te uzrokuju smanjenje interesa za korištenjem travnjaka.

Analiza institucionalnog upravljanja provest će se putem upitnika koji je namijenjen ključnim javnim tijelima odgovornim za upravljanje travnjacima u projektnom području koje zahvaća Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, gradove Knin, Vrlika, Sinj i Trilj te općine Civljane, Kijevo, Hrvace i Otok. Osim njih, tu su i institucije iz sektora poljoprivrede i održivog razvoja.

Upravljanje, gospodarenje, mogući konflikti i suradnja

Glavne teme koje kroz upitnik želimo ispitati su: upravljanje i gospodarenje područjem te praćenje uspješnosti ostvarivanja ciljeva, potencijalni konflikt različitih nadležnosti u istom području te komunikacija i suradnja između institucija.

S ciljem doprinosa budućem upravljanju područjem, ali i boljem usmjeravanju naših vlastitih aktivnosti, nadamo se dobrom odazivu institucija, ali i budućoj dugogodišnjoj suradnji u svrhu održivog upravljanja i očuvanja suhih travnjaka Dinare.

Kategorije
Novosti

Istražili smo stanje tri biljne vrste bitne za bioraznolikost na Dinari

U sklopu aktivnosti projekta Dinara back to LIFE utvrdili smo trenutni status indikatorskih vrsta kršina (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.) i šmrike (Juniperus oxycedrus L.) te orhideja.

Za florističke indikatore odabrani su trava hrvatskog naziva kršin (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.), vazdazeleni grm šmrika (Juniperus oxycedrus L.) te orhideje. Ovi indikatori odabrani su jer mogu imati značajan utjecaj na travnjačka staništa, mogu ukazati na stanje očuvanosti i značaj travnjaka za biološku raznolikost, a istovremeno su lako prepoznatljivi i široko rasprostranjeni da omoguće jednostavnost praćenja.

Na projektnom području stanovništvo se stoljećima tradicionalno bavilo stočarstvom, za što su održavane velike površine travnjaka. Međutim, u zadnjih 30 godina, zbog depopulacije područja i socio-ekonomskih prilika, bavljenje stočarstvom se značajno smanjilo, a time i održavanje travnjaka. Stoga je trenutno značajan dio travnjaka na projektnom području zarastao u drvenastu vegetaciju, što dovodi do utjecaja na ukupnu bioraznolikost područja te negativnog utjecaja na ciljne vrste i staništa.

Kršin je kao indikatorska vrsta odabran jer predstavlja važan strukturni element suhih submediteranskih travnjaka na kojima se gnijezde ciljne vrste ptica čije obnova staništa je fokus ovog projekta. Ideja je da povećanje pokrovnosti kršina može utjecati povoljno na prisutnost i rasprostranjenost vrsta ptica ćukavice (Burhinus oedicnemus) i kratkoprste ševe (Calandrella brachydactylla).

Šmrika je odabrana kao indikatorska vrsta jer njeno širenje na travnjačke površine predstavlja početnu fazu sukcesije submediteranskih travnjaka te je to vrsta koja će se kroz projekt uklanjati u sklopu obnove travnjaka. Stoga je ideja pokazati da ciljne vrste ptica izbjegavaju područja s prevelikom gustoćom šmrike, ali i druge drvenaste vegetacije.

Kako je raznolikost i rasprostranjenost vrsta orhideja na projektnom području relativno nepoznata, orhideje su odabrane kao indikator kako bi se prikupili adekvatni podaci o ovoj skupini, čije velika raznolikost i brojnost može ukazati na značajnost područja za očuvanje biološke raznolikosti.

Lokacije za provedbu istraživanja određene su uglavnom na temelju podataka o ciljnim vrstama ptica te su odabrana tri područja istraživanja – Kijevo, Ježević i Vrdovo.

Ustanovili smo prisutnost indikatorskih vrsta kršina i šmrike na području istraživanja Kijevo i Ježević, dok na Vrdovu nisu zabilježene. Na Kijevu i Ježeviću je pokrovnost svih travâ relativno niska i slične vrijednosti zabilježene su za poligone aktivnosti i kontrole. Na Vrdovu je pokrovnost svih travâ veća i prisutna je jasna razlika između poligona aktivnosti i kontrole. Gustoća drvenaste vegetacije te raznolikost vrsta najmanja je na Kijevu, a najveća na Vrdovu. Na sva tri područja istraživanja gustoća drvenaste vegetacije je veća na poligonu aktivnosti usporedbi s poligonom kontrole, što je i očekivano.
Istraživanjem orhideja zabilježeno je 11 vrsta na ukupno 31 lokalitetu, od čega 5 vrsta dosad nije zabilježeno na području Dinare. Većina zabilježenih vrsta orhideja vezana je za travnjačka staništa.

Cijeli izvještaj Utvrđivanje trenutnog stanja ciljnih vrsta i drugih indikatora (aktivnost A.1.2.) – Flora nalazi se ovdje.