Kategorije
Novosti

Upitnik o institucionalnom upravljanju travnjacima – za bolju budućnost Dinare

Kvalitetno upravljanje područjem prirodnih dobara jedan je od temelja za budućnost razvoja Dinare, a institucije različitih sektora ključne su kako bi to upravljanje bilo usklađeno i održivo. Kako bismo dobili uvid u način rada te potencijalne prepreke pri provedbi upravljanja, u sklopu Dinara back to LIFE projekta provodimo upitnik o institucionalnom upravljanju područjem suhih travnjaka na Dinari. Time ćemo saznati gdje i mi sami možemo najviše pomoći…

Dinara, a time i njeni travnjaci, sve popularnije su odredište brojnih turista, planinara, ljubitelja prirode i avanturističkih sportova. Zajedno sa stočarima, pčelarima, lovcima, sakupljačima gljiva i ljekovitog bilja, oni čine korisnike suhih travnjaka.

EU prepoznala važnost travnjaka

Budući da su travnjaci važni kako za zaštitu prirode tako i za gospodarske djelatnosti, poput stočarstva, pčelarstva i lovstva, odluke i politike kojima se njima upravlja proizlaze iz različitih institucija nadležnih za pojedina područja.

Suhi travnjaci su prepoznati na razini Europske unije kao staništa koja nestaju i upravo zbog toga su jedan od ciljeva očuvanja u sklopu europske ekološke mreže Natura 2000 koju čini i Dinara. Područje je prepoznato kao vrlo vrijedno i iz kuta zaštite prirode i na nacionalnoj razini tako da je ove godine Dinara proglašena Parkom Prirode te u roku od godine dana očekujemo osnivanje posebne institucije koja će upravljati Parkom – Javne ustanove „Park prirode Dinara“.

Važni i za prirodu i za čovjeka

Uz vrijednost koju travnjaci imaju u pogledu zaštite prirode, oni su i važan resurs za ljudske gospodarske aktivnosti, koje trebaju biti usklađene s potrebama njezine zaštite. Tu se prvenstveno radi o korištenju travnjaka u svrhu stočarstva, pčelarstva i lovstva, gdje je za donošenje politika nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a u provedbi sudjeluju druge institucije, koje se bave poticanjem gospodarskog razvoja ruralnih područja.

Bez kvalitetne i usmjerene institucionalne podrške, korisnici travnjaka stavljeni su u kompleksan sustav u kojem se događaju preklapanja, koja otežavaju i korištenje i očuvanje travnjaka. Potencijalni nedostatak koordiniranog institucionalnog upravljanja travnjacima na projektnom području može biti jedan od važnijih čimbenika koji doprinose i napuštanju zemljišta te uzrokuju smanjenje interesa za korištenjem travnjaka.

Analiza institucionalnog upravljanja provest će se putem upitnika koji je namijenjen ključnim javnim tijelima odgovornim za upravljanje travnjacima u projektnom području koje zahvaća Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, gradove Knin, Vrlika, Sinj i Trilj te općine Civljane, Kijevo, Hrvace i Otok. Osim njih, tu su i institucije iz sektora poljoprivrede i održivog razvoja.

Upravljanje, gospodarenje, mogući konflikti i suradnja

Glavne teme koje kroz upitnik želimo ispitati su: upravljanje i gospodarenje područjem te praćenje uspješnosti ostvarivanja ciljeva, potencijalni konflikt različitih nadležnosti u istom području te komunikacija i suradnja između institucija.

S ciljem doprinosa budućem upravljanju područjem, ali i boljem usmjeravanju naših vlastitih aktivnosti, nadamo se dobrom odazivu institucija, ali i budućoj dugogodišnjoj suradnji u svrhu održivog upravljanja i očuvanja suhih travnjaka Dinare.

Kategorije
Novosti

Istražili smo stanje tri biljne vrste bitne za bioraznolikost na Dinari

U sklopu aktivnosti projekta Dinara back to LIFE utvrdili smo trenutni status indikatorskih vrsta kršina (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.) i šmrike (Juniperus oxycedrus L.) te orhideja.

Za florističke indikatore odabrani su trava hrvatskog naziva kršin (Chyrsopogon gryllus (L.) Trin.), vazdazeleni grm šmrika (Juniperus oxycedrus L.) te orhideje. Ovi indikatori odabrani su jer mogu imati značajan utjecaj na travnjačka staništa, mogu ukazati na stanje očuvanosti i značaj travnjaka za biološku raznolikost, a istovremeno su lako prepoznatljivi i široko rasprostranjeni da omoguće jednostavnost praćenja.

Na projektnom području stanovništvo se stoljećima tradicionalno bavilo stočarstvom, za što su održavane velike površine travnjaka. Međutim, u zadnjih 30 godina, zbog depopulacije područja i socio-ekonomskih prilika, bavljenje stočarstvom se značajno smanjilo, a time i održavanje travnjaka. Stoga je trenutno značajan dio travnjaka na projektnom području zarastao u drvenastu vegetaciju, što dovodi do utjecaja na ukupnu bioraznolikost područja te negativnog utjecaja na ciljne vrste i staništa.

Kršin je kao indikatorska vrsta odabran jer predstavlja važan strukturni element suhih submediteranskih travnjaka na kojima se gnijezde ciljne vrste ptica čije obnova staništa je fokus ovog projekta. Ideja je da povećanje pokrovnosti kršina može utjecati povoljno na prisutnost i rasprostranjenost vrsta ptica ćukavice (Burhinus oedicnemus) i kratkoprste ševe (Calandrella brachydactylla).

Šmrika je odabrana kao indikatorska vrsta jer njeno širenje na travnjačke površine predstavlja početnu fazu sukcesije submediteranskih travnjaka te je to vrsta koja će se kroz projekt uklanjati u sklopu obnove travnjaka. Stoga je ideja pokazati da ciljne vrste ptica izbjegavaju područja s prevelikom gustoćom šmrike, ali i druge drvenaste vegetacije.

Kako je raznolikost i rasprostranjenost vrsta orhideja na projektnom području relativno nepoznata, orhideje su odabrane kao indikator kako bi se prikupili adekvatni podaci o ovoj skupini, čije velika raznolikost i brojnost može ukazati na značajnost područja za očuvanje biološke raznolikosti.

Lokacije za provedbu istraživanja određene su uglavnom na temelju podataka o ciljnim vrstama ptica te su odabrana tri područja istraživanja – Kijevo, Ježević i Vrdovo.

Ustanovili smo prisutnost indikatorskih vrsta kršina i šmrike na području istraživanja Kijevo i Ježević, dok na Vrdovu nisu zabilježene. Na Kijevu i Ježeviću je pokrovnost svih travâ relativno niska i slične vrijednosti zabilježene su za poligone aktivnosti i kontrole. Na Vrdovu je pokrovnost svih travâ veća i prisutna je jasna razlika između poligona aktivnosti i kontrole. Gustoća drvenaste vegetacije te raznolikost vrsta najmanja je na Kijevu, a najveća na Vrdovu. Na sva tri područja istraživanja gustoća drvenaste vegetacije je veća na poligonu aktivnosti usporedbi s poligonom kontrole, što je i očekivano.
Istraživanjem orhideja zabilježeno je 11 vrsta na ukupno 31 lokalitetu, od čega 5 vrsta dosad nije zabilježeno na području Dinare. Većina zabilježenih vrsta orhideja vezana je za travnjačka staništa.

Cijeli izvještaj Utvrđivanje trenutnog stanja ciljnih vrsta i drugih indikatora (aktivnost A.1.2.) – Flora nalazi se ovdje.