Na zajednički izlet otisnuli smo se s našim partnerima Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama i LAG-om Cetinska krajina a pridružili su nam se i partneri s drugog projekta Still Water Revival. U moru traganja odabrali smo projekt započet u siječnju ove godine, LIFE Resque Alpyr, koji djeluje na području Alpa i Pireneja, a domaćin našeg posjeta bio je Biološki fakultet Sveučilišta u Barceloni.
Iz zaleđa Barcelone put je vodio prema Pirenejima. Nama koji smo usko vezani s Dinarom, otvorili su se vizualno donekle slični planinski vidici. Cesta uz umjetno jezero Panta de Sant Antoni koje se poput našeg Perućkog jezera stisnulo između planina vodi nas prema mjestu Sort. Šarmantno mjesto smješteno u planinama uz rijeku Noguera Pallaresa i bit će nam polazište za obilazak Pireneja sljedećih nekoliko dana. Inače, Sort na katalonskom znači sreću (imati sreću) pa zbog svog naziva privlači velik broj posjetitelja. Smatra se da igračima lutrije donosi sreću, pa se zato gradić može pohvaliti i s neubičajeno velikim brojem dobitnika lutrije. Gotovo 60% naselja na ovom dijelu Pirineja bavi se turizmom preko ljeta i zimi (skijanje).
Izlet na Pla Muntaner and Comes de Rubió
Domaćini s Fakulteta biologije, skupa sa stručnjacima Nacionalnog parka Aigüestortes i Estany de Sant Maurici proveli su nas planinskim pašnjacima na kojima se sa zarastanjem bore ručnim uklanjanjem drvenaste vegetacije i paljenjem. Kod njih, zarastanje pašnjaka događa se zbog smanjenja brojnosti blaga, ali i zbog prelaska pastira s tradicionalnih praksi i držanja velikog broja ovaca i koza na sve intenzivniji uzgoj krava. Na nekim mjestima postoji prevelik pritisak broja stoke koja polako uništava površine gaženjem i izmetom, što za posljedicu ima nestanak interesantnih vrsta poput biljaka mesožderki. U obilasku smo vidjeli nekoliko autohtonih krava i konja, a cijelo područje napasuju četiri lokalna stočara.
Zanimljivo kod tih travnjaka je što su to tzv. komunalni ili zajednički pašnjaci – nisu privatni ni državni. Oni su u Europi jedinstveni po tome što pravo na napasivanje, ali i na sudjelovanje u njihovom upravljanju imaju samo oni stočari koji uistinu i žive u tom mjestu. Živjeti znači zbilja živjeti cijelu godinu, a ne imati vikendicu ili boraviti neko vrijeme. Oni koji se klasificiraju da tu žive, izrađuju plan upravljanja/korištenja tih travnjaka koji traje jednu godinu, a plan im pomaže raditi stručni šumar. Stočari uglavnom imaju konje i krave, a kako nema vukova, ta stoka praktički boravi na otvorenom bez pastira. Uz poticaje iz Zajedničke poljoprivredne politike, Park prirode također dodatnim novčanim sredstvima potiče stočare.
Izlet na jezero Muntanyó d’Àrreu
Drugi problem s kojim se sreću je eutrifikacija, laički rečeno povećanje dostupnosti hrane što dovodi do zamuljivanja planinskih glacijalnih jezera organskom masom. Za razliku od našeg krša na kojem se voda teško zadržava, pirinejska jezera su drugačija. Dok su u kršu lokve važne točke napajališta, na Pirenejima im pristupaju drugačije, jer nemaju problem s vodom za napajanje stoke.
Ova nekad bistra planinska jezera, dom vodenjacima i vretencima, ljudskim utjecajem su postali i dom raznim vrstama riba poput malenih bjelica ili više vrsta pastrva. Neke od tih riba su unešene i prije više stotina godina ili nisu prirodno naseljavala jezera na tim visinama. Uz njih, važan čimbenik je i stoka koja fertilizira jezero svojim prisustvom, što sve dovodi do zamuljivanja jezera, promjene ekosustava te nestanka jednog dijela flore i faune. Jedan od načina vraćanja jezera u prirodno stanje je izlovljavanje riba od strane podugovorenih lokalnih ribiča, ali i blokiranje pristupa stoke jezerima. Kod njih, takva aktivnost neće imati loš utjecaj na stočarstvo jer domaće, ali i divlje životinje lako pronađu vodu koja je dostupna cijele godine na stotinama potoka i riječica kojima su ispresijecale ovu prekrasnu planinu.
Naši domaćini su do sada uspješno radili na dva LIFE projekta. U prvom testnom su razrađivali metodologiju eradikacije ribe te ispitivali je li ona u potpunosti moguća, ali i kako provoditi monitoring jezera. Nakon tog su kroz drugi LIFE krenuli aktivno raditi na daljnoj eradikaciji određenog broja jezera. Odlazak na Pirineje i upozavanje ovih projekata, učinio nas je bogatijima za novo iskustvo. Iako su primarno naši projekti i zadaci drugačiji od španjolskih, otvorilo nam je nove perspektive o očuvanju prirode i vjerujemo da je svatko za sebe pronašao koristan sadržaj kojeg će moći koristiti u budućnosti.
Nakon obilazaka planinskih jezera, uz razmjenu dojmova i iskustava s našim domaćinima, na putu ka aerodromu, vraćamo se kroz šume u kojima se izmjenjuju breze, planinski borovi ali i stabla lješnjaka, a cvatući rododendroni na čudan način uokviruju naše doživljaje s Pireneja.
Uživajte u galeriji!
Ukratko o LIFE Resque Alpyr
Specifične vodene vrste i staništa (jezera, močvare i livade) planinskih područja Alpa i Pirineja imaju „nepovoljan/neadekvatan” status očuvanosti jer su bile podvrgnute dugotrajnim i značajnim antropogenim promjenama, poput proliferacije invazivnih vrsta riba, prekomjerne ispaše ili gaženja od strane stoke. Nedavno su se pošumljavanje močvara i napuštanje zemljišta pojavili kao dodatni problemi očuvanja planinskih područja. Projekt LIFE RESQUE ALPYR radi na rješenju za neke od najvažnijih ekoloških prijetnji visokim planinskim jezerima i vodenim staništima. Projektni tim ima za cilj iskorijeniti strane vrste riba u vodenim tijelima, poboljšati upravljanje stokom i kontrolirati pošumljavanje. Konkretno, cilj je poboljšati status očuvanosti 11 staništa od interesa za zajednicu u 4 Natura2000 područja koja se nalaze u španjolskim Pirenejima i talijanskim Alpama.
