Restauracija bunara na Vrdovu – malen, ali bitan korak prema održivosti

Lovrića bunar (Lovrića staje)

Bunari na području Dinare nekoć su značili život za brojnu stoku, ali i njihove pastire. Njihova obnova uz uvažavanje tradicionalne i kulturne vrijednosti koju nose, maleni je ali bitan korak prema održivosti.

U današnje vrijeme kad je tu vodovod i flaširana voda u trgovinama, više ne razmišljamo o tome kako su se ljudi prije snabdijevali vodom. Bilo je potrebno osigurati vodu za ljude, životinje i vrtove.

Obitelji koje su se bavile stočarstvom, ljeti bi zbog kvalitetnije ispaše svoje blago selile u više predjele, pa tako i prema Vrdovu, što je bio dodatni izazov. Kako ljeti osigurati sigurna pojilišta?! Ljudi su poznavali prirodu i znali su gdje su izvori vode, no oni su malobrojni i ne bi osigurali dovoljnu količinu vode. A često bi svaka dodatna kap vode završila u podzemlju putujući kroz porozni krš.

Stoga su ljudi tražili načine da na površini zadrže vodu iz kišnog razdoblja. I našli su vrlo dobar način za to. Gradili su bunare.

Bojanov bunar (Bulovića staje)

Na izvorima, bujičnim tokovima ili mjestima gdje se voda prirodno zadržavala, iskopali bi par metara duboku i široku rupu. Skupljala ona podzemnu vodu ili kišnicu, rupu bi vješto zazidati okolnim kamenjem da bolje zadržava vodu i da bude dugovječnija.

Neki bunari su dodatno nadsvođeni kamenom kako bi se smanjila mogućnost zagađenja vode i smanjilo isparavanje. Postoje razne izvedbe bunara, no ono što je bitno je to da su na taj način osigurali dostpunost vode tijekom cijele godine, pa posebno tijekom ljetnih sušnih razdoblja, kada su selili stoku u više predjele na bolju ispašu.

Prvi Todića bunar (Melišica)

Dok je stoka pasla, pastiri su posvetili vrijeme održavanju i uređivanju bunara, izradi kamenih posuda tzv. kamenica za napajanje stoke ali i za uklanjanje drveća i grmlja s pašnjaka. Odlaskom ljudi s dinarskog područja i napuštanjem stočarstva, ostao je zapušten velik dio do tad korištene infrastrukture, kao i sami travnjaci. 

Treći Todića bunar (Melišica)

Bunari koje planiramo obnoviti, i tako im vratiti funkcionalnost, nalaze se na predjelu Rumin, sjeveroistočno od sela Rumin i na predjelu istočnog Vrdova, sjeveroistočno od sela Bitelić.

Neki od njih, poput bunara Venišica, na predjelu Rumin se intenzivno koriste od strane stočara no, kako su u lošem stanju zbog propadanja kamenih zidova i zarastanja u vegetaciju, polako gube svoju funkciju. Drugi se, što zbog lošeg stanja, što zbog nedostatka stočara i stoke, gotovo uopće ne koriste.

Čišćenje bunara, obnova i fugiranje zidova bitno smanjuju otjecanje vode dok uklanjanje vegetacije smanjuje onečišćenje vode. Također, podizanje kamenih vijenaca oko bunara smanjuje mogućnost pada stoke ili divljih životinja i zagađenje vode. 

Bulovića bunar (Bulovića staje)

Dakle, kako obnova bunara pomaže restauraciji travnjaka? Travnjaci koje želimo obnoviti postojali su zahvaljujući utjecaju čovjeka, stoga je održavanje tog utjecaja neophodno za njihov dugoročni opstanak.

Upravo zbog toga uz aktivnosti direktne restauracije travnjaka (kontrolirano paljenje, uklanjanje drvenaste vegetacije i pašarenje) promoviramo i provodimo i  aktivnosti obnove bunara, suhozida, čišćenja puteva i lokvi kojima želimo doprinijeti razvoju ekstenzivnog stočarstva i održivog korištenja prostora.

Mali Đurđelića bunar kamenica (Đurđelića glavica)

Drago nam je da smo danas svjedoci mnogih aktivnosti udruga specijaliziranih za problematiku obnova tradicionalnih stočarskih objekata, ali i niza lokalnih inicijativa obnova bunara i lokvi. Zajedničkim radom i razmjenom znanja i iskustava možemo vratiti stari sjaj uložem trudu i radu naših predaka.

Veliki Đurđelića bunar (Đurđelića glavica)
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
E-MAIL

Odgovori