Dinara je sačuvana priroda – polovica zaštićenog područja pod slabim je ili nikakvim utjecajem čovjeka

Ogromno područje projekta Dinara back to LIFE pokriva blizu 50 tisuće hektara, a čovjek je ostavio snažan utjecaj na tek 172 hektara.
Dizajn bez naslova (1)

Analiza ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja obuhvaćenog projektom Dinara back to LIFE, koje zauzima sve skupa 49.610 hektara, pokazuje da se oko 40% ukupne površine nalazi pod slabim ljudskim utjecajem, dok je 3,5% ukupne površine područja bez izraženog ljudskog utjecaja, što govori da je projektno područje i dalje sačuvana priroda.

Stupanj ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja

Površine koje su bez izraženog ljudskog utjecaja (navedenih 3,5%) su stijene i točila, ekosustavi koji se uglavnom nalaze na teško dostupnim lokalitetima, a površine pod slabim ljudskim utjecajem (40%) su šumski ekosustavi te klekovina bora.

Travnjaci na polovici područja – zahvaljujući čovjeku

Na najvećem dijelu područja, 55% ukupne površine prisutan je umjeren do jak ljudski utjecaj. Riječ je prvenstveno o travnjacima (uključujući i pašnjake), no pod umjerenim do jakim ljudskim utjecajem nalaze se također tekućice i stajaćice te obrađivano zemljište, koje još uvijek, većinom, karakterizira značajan udio prirodne vegetacije. Manje od 0,5% ukupne površine nalazi se pod jakim ili vrlo jakim ljudskim utjecajem – pod jakim ljudskim utjecajem nalaze se vinogradi, koji zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine, dok se pod vrlo jakim ljudskim djelovanjem nalaze samo izgrađena i industrijska područja, odnosno tek 0,35% ukupne površine projektnog područja.

Velika većina projektnog područja su kopneni ekosustavi, dok slatkovodni ekosustavi (površinske tekućice i stajaćice) zauzimaju manje od 0,1%. Od kopnenih ekosustava većina otpada na travnjake – preko 50% ukupne površine projektnog područja. Travnjački ekosustavi obuhvaćaju slabo do umjereno gospodarene travnjake i pašnjake. Visok udio travnjačke vegetacije, naročito u vršnom području, posljedica je tisućljetne prisutnosti čovjeka te ekstenzivnog stočarenja. Pritom dominiraju suhi travnjaci s oko 45% ukupne površine, dok na znatno manjoj površini pridolaze planinski i pretplaninski travnjaci – 8,7% ukupne površine.

Karta ekosustava projektnog područja

Drugi najveći udio kopnenog ekosustava otpada na šume – oko 40% ukupne površine, pri čemu prevladavaju bjelogorične šume s oko 39% ukupne površine. Crnogorične i mješovite šume zauzimaju znatno manje površine (0,7% i 1,4%), pridolaze uglavnom na sjevernom dijelu područja te su većinom vezane uz nešto više nadmorske visine. Razlikujemo također i šumarke, no oni zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine. Od bjelogoričnih šuma, površinom se na projektnom području ističu šume i šikare hrasta medunca, koje zauzimaju niže položaje te se, uglavnom, nalaze u obliku šikara. Pored hrastovih šuma, pridolaze također i šume bukve, no one su većinom razvijene na nešto višim položajima. Pritom se naročito ističu sastojine na blagim sjevernim obroncima Dinare, sjeverno od samog vrha, a koje predstavljaju posljednji ostatak izvornih bukovih šuma koje su nekada na Dinari prekrivale puno veće površine. Od crnogoričnih šuma, na manjim površinama pridolaze šume običnog i crnog bora, u pretplaninskom pojasu i smrekove šume te, mjestimično, nasadi četinjača.

Čovjek zauzeo – tek 0,35% površine

Obrađivano zemljište zauzima tek 1% ukupne površine te je najčešće vezano uz obližnja naselja i znatnim je dijelom danas zapušteno i prepušteno sukcesiji. Izgrađena i industrijska područja zauzimaju svega 172 hektara, odnosno 0,35% ukupne površine područja te obuhvaćaju naselja, prometnu infrastrukturu, gradsko zelenilo, odlagališta otpada, rudokope i gradilišta.

Cijeli znanstveni rad ‘Studija procjene usluga ekosustava za područje projekta „Dinara back to LIFE”’ pročitajte – ovdje.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
E-MAIL

Odgovori