Analiza ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja obuhvaćenog projektom Dinara back to LIFE, koje zauzima sve skupa 49.610 hektara, pokazuje da se oko 40% ukupne površine nalazi pod slabim ljudskim utjecajem, dok je 3,5% ukupne površine područja bez izraženog ljudskog utjecaja, što govori da je projektno područje i dalje sačuvana priroda.

Površine koje su bez izraženog ljudskog utjecaja (navedenih 3,5%) su stijene i točila, ekosustavi koji se uglavnom nalaze na teško dostupnim lokalitetima, a površine pod slabim ljudskim utjecajem (40%) su šumski ekosustavi te klekovina bora.
Travnjaci na polovici područja – zahvaljujući čovjeku
Na najvećem dijelu područja, 55% ukupne površine prisutan je umjeren do jak ljudski utjecaj. Riječ je prvenstveno o travnjacima (uključujući i pašnjake), no pod umjerenim do jakim ljudskim utjecajem nalaze se također tekućice i stajaćice te obrađivano zemljište, koje još uvijek, većinom, karakterizira značajan udio prirodne vegetacije. Manje od 0,5% ukupne površine nalazi se pod jakim ili vrlo jakim ljudskim utjecajem – pod jakim ljudskim utjecajem nalaze se vinogradi, koji zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine, dok se pod vrlo jakim ljudskim djelovanjem nalaze samo izgrađena i industrijska područja, odnosno tek 0,35% ukupne površine projektnog područja.
Velika većina projektnog područja su kopneni ekosustavi, dok slatkovodni ekosustavi (površinske tekućice i stajaćice) zauzimaju manje od 0,1%. Od kopnenih ekosustava većina otpada na travnjake – preko 50% ukupne površine projektnog područja. Travnjački ekosustavi obuhvaćaju slabo do umjereno gospodarene travnjake i pašnjake. Visok udio travnjačke vegetacije, naročito u vršnom području, posljedica je tisućljetne prisutnosti čovjeka te ekstenzivnog stočarenja. Pritom dominiraju suhi travnjaci s oko 45% ukupne površine, dok na znatno manjoj površini pridolaze planinski i pretplaninski travnjaci – 8,7% ukupne površine.

Drugi najveći udio kopnenog ekosustava otpada na šume – oko 40% ukupne površine, pri čemu prevladavaju bjelogorične šume s oko 39% ukupne površine. Crnogorične i mješovite šume zauzimaju znatno manje površine (0,7% i 1,4%), pridolaze uglavnom na sjevernom dijelu područja te su većinom vezane uz nešto više nadmorske visine. Razlikujemo također i šumarke, no oni zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine. Od bjelogoričnih šuma, površinom se na projektnom području ističu šume i šikare hrasta medunca, koje zauzimaju niže položaje te se, uglavnom, nalaze u obliku šikara. Pored hrastovih šuma, pridolaze također i šume bukve, no one su većinom razvijene na nešto višim položajima. Pritom se naročito ističu sastojine na blagim sjevernim obroncima Dinare, sjeverno od samog vrha, a koje predstavljaju posljednji ostatak izvornih bukovih šuma koje su nekada na Dinari prekrivale puno veće površine. Od crnogoričnih šuma, na manjim površinama pridolaze šume običnog i crnog bora, u pretplaninskom pojasu i smrekove šume te, mjestimično, nasadi četinjača.
Čovjek zauzeo – tek 0,35% površine
Obrađivano zemljište zauzima tek 1% ukupne površine te je najčešće vezano uz obližnja naselja i znatnim je dijelom danas zapušteno i prepušteno sukcesiji. Izgrađena i industrijska područja zauzimaju svega 172 hektara, odnosno 0,35% ukupne površine područja te obuhvaćaju naselja, prometnu infrastrukturu, gradsko zelenilo, odlagališta otpada, rudokope i gradilišta.
Cijeli znanstveni rad ‘Studija procjene usluga ekosustava za područje projekta „Dinara back to LIFE”’ pročitajte – ovdje.