50-ak sudionika Suradničkog vijeća održanih u lipnju u Vrlici i Sinju iznijelo je niz prijedloga za moguće restauracijske, edukacijske i turističke aktivnosti koje bi se mogle provesti u sklopu projekta Dinara back to LIFE, ali i paralelno s njim. Riječ je o mnoštvu bunara, lokvi i pojilišta koji čekaju čišćenje, urušenim suhozidima i putevima koje treba obnoviti, planinarskim stazama koje se može obogatiti dodatnim sadržajem, velikom potencijalu kojeg ima pčelarstvo na ovom području – od hrane i staza do liječenja, turističkom potencijalu edukativne staze o travnjacima, ostalom bilju i pticama na ovom području, kao i o mnogim drugim sadržajima koje ovo područje skriva.
Bunari i suhozidi kod Vrlike čekaju obnovu
Dionici Suradničkog vijeća istaknuli su potrebu čišćenja travnjaka od šmrike (Juniperus oxycedrus) na Ježevičkom suhopolju i Kijevskom suhopolju, dok je u Koljanima nekoliko kozjih staza kojima su nekad mogli prolaziti i strojevi, no urušile su se i potrebna im je obnova. Kod Koljana su i suhozidi koji čekaju obnovu, dok su kod Budiša u Garjaku kozji putevi koje treba očistiti. Zidove treba popraviti i u kijevskom području kod Ćulumove pećine.
Na području Vrlike i Kijeva četiri su zanimljiva bunara/lokve, od kojih je Krivodol kod Ćulumove pećine na državnom zemljištu i trebalo bi ga obnoviti. Ondje su još Čatrnja, Romića lokva koja je nekoć bila najveća te Mašeluša.
Pčelarsto ima sladak potencijal
Pčelari s vrličkog područja koji se hobistički bave pčelarstvom i nisu posvećeni tom poslu predstavljaju određeni problem pčelarskoj udruzi jer se takvim hobističkim pristupom povećava rizik od pojave i širenja bolesti, kako je istaknuto na radionici iz edukacije na Suradničkom vijeću u Vrlici. Sudjelovali su pčelari s područja Vrlike i Kijeva, uključujući Pčelarsko društvo Dinara Vrlika koja broji 43 člana i 2.200 košnica. U pčelarskoj udruzi je najveći problem u proizvodnji meda, dok s distribucijom nema poteškoća.
Naglašen je projekt sparivanja matica i izgradnja stanice za sparivanje matica u prirodno izoliranom lokalitetu Bračevom dolcu, što je postojalo kao projekt još prije 40 godina. Navedena je i potreba za diversifikacijom proizvoda – pelud, med s dodacima, pakiranje i kutije, sirupi i likeri, kao i primjer inovativne metode liječenja u Skradinu kao i u Sloveniji – inhalacijske komore sa zrakom iz pčelinje košnice. Iznesen je i prijedlog povezivanja lokalnih pčelara s turističkim vodičima, kako bi turisti obilazili proizvođače, za što bi bilo potrebno educirati turistički sektor o pčelarskim proizvodima, proizvođačima i prodajnim lokacijama. Na Crvenim gredama postoji potreba za restauracijom koja bi bila korisna pčelarima jer je šmrika preuzela veći dio travnjaka i sprečava razvoj kadulje, što smanjuje ispašu za pčele.
Pčelari ističu velik pritisak na postojeće izvore vode u području, pogotovo na području Crvenih greda. Područje prema njima ima izniman potencijal zbog autohtonog ljekovitog bilja poput bijele kadulje, te mednih štira i brašnika. Kao ideju za daljnji razvoj lokalnog pčelarstva ističu cestu meda po uzoru na slovenske kolege. Izneseni su i razni poljoprivredni potencijali ovog prostora kao što iskorištavanje ljekovite biljke štir i branje gljiva.
Ilirska gradina i Čubrice moguća turistička atrakcija
Veliki problem projektnog područja je nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare, kako je istaknuto na radionici o turizmu u Vrlici. Prostor je međutim turistički ogromni potencijal – vršna zona Dinare, Troglava i Kamešnice je izniman planinarsko-turistički potencijal kao najviši planinski lanac u Hrvatskoj i očuvana priroda krša i planinskih travnjaka. Za ove potrebe zasad postoje dosad ucrtane planinarske staze te planinarske kuće i skloništa. Donja zona ovih planina također obiluje mogućnostima – napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića skriva ostatke napuštenih kuća. Još dalje u prošlosti skrila se ilirska gradina na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Kao zanimljva turistička lokacija naveden je i izolirani Bračev Dolac do kojeg vodi trenutno loša cesta.
Sinjska aqua
Bunari na Vrdovu su obnovljeni, no na sinjskom području niz je lokacija na kojima postoji mogućnost da se zadrži vodu. Jedan od njih je bunar Goveđa kosa iznad Baćevog dolca koji je u skorašnjem planu GSS-a, planinara i vatrogasaca za čišćenja i uređivanja. Odavno poznat i veliki Marin bunar iznad Crvenih greda, do kojeg vodi i planinarska staza, potrebno je također očistiti, kao i Marunsku bunarinu, lokvu u Vučipolju koju koriste lokalni stočari. Bunara ima, naravno, i drugdje, a jedan od njih je Čatrnja na Kamešnici između Gljeva i Glavaša, pored kojeg tkđ. prolazi jedna atraktivna kružna planinarska staza. Od staza i suhozida, iz Rakanovaca u Vučipolju do Vrdova vode dvije kozje staze koje je potrebno očistiti, a u suradnjim s planinarima mogle bi se očistiti i označiti. Suhozid prema planinarskoj kući sj. Jakov je prepoznat kao potencijal za obnovu, dok su u Domjanovićima suhozidi uz kozje staze koji su urušeni i treba ih vratiti u prvobitno stanje.
Sinjani žele znati više
Na radionici o potencijalima za edukaciju prepoznata je potreba za edukacijom općeg stanovništva o prirodnim vrijednostima lokalnog područja jer osim planinarskih škola ne postoji puno mogućnosti putem kojih bi se lokalno stanovništvo upoznalo s vrijednostima prirode i na taj način motiviralo i osvijestilo da budu više posvećeni njezinom očuvanju.
Posebno je naglašena mogućnost provedbe edukativnog sadržaja među odraslim stanovništvom s ovog područja, a pogotovo edukacija o ljekovitom bilju i njegovoj upotrebi, te o upotrebi biljaka u kozmetici. Prepoznata je i potreba da se edukacije fokusiraju na lokalno okruženje, odnosno da se javnosti prezentira ono što je važno ili što je zaštićeno upravo na lokalnom području. Prepoznata je važnost educiranja uzrasta vrtićke djece, kao najpoželjnijeg uzrasta za usvajanje svijesti o očuvanju prirode. Kao primjer dobre prakse navodi se vrtić u šumi, odnosno program za vrtiće u kojem se djecu ili izvodi u prirodu ili im se donose i prezentiraju sadržaji pronađeni u prirodi, poput biljaka, plodova i sl.
Na području stočarstva, pčelarstva i ruralnog razvoja, sudionici rasprave suglasni su da lokalni proizvođači ne koriste cjelokupni potencijal, te da nisu svjesni interesa koji postoji za lokalnim područjem i proizvodima. Predloženo je stoga da se kroz edukacije lokalnim proizvođačima predstavi ukupni sadržaj koji motivira ljude na dolazak, podaci o broju tih posjetitelja, te primjeri dobre prakse kako u drugim OPG-ovima proizvođači plasiraju svoje proizvode posjetiteljima. S druge strane, ni posjetitelji nemaju najjasniju predodžbu o ponudi koja postoji, jer se nemaju gdje informirati. Pretpostavljeno je i da bi za lokalne prozivođače bilo korisno organizirati edukaciju o tome što sve za njih Park prirode Dinara donosi.
Škola o prirodi
Edukativna grassland staza na kojoj bi se učilo o projektnim vrstama travnjaka i ptica, kao i o ostaloj flori i fauni Dinare, bila je glavna tema razgovora radionice o turizmu na Suradničkom vijeću. Kao najveći potencijal „isplivala“ je staza koja bi išla preko Vrdova, od istočne strane, ispod Kodžomanovog umca od kraja asfalta pa preko Vrdova do planinarske kuće sv. Jakov na sjeverozapadu Vrdova i onda nazad, ali nekom drugom varijantom preko Vrdova da se obiđe više točaka, dakle – kružna staza. Staza je pogodna za izletnike jer je lagana budući da nema uspona, a stanište je projektnih vrsta, te je na tom području provođeno kontrolirano paljenje. Dodatak ovoj stazi bila bi staza Vučipolje – pl. Kuća sv. Jakov, što je više staza za planinare jer je uspon s visinskom razlikom od 600 metara. Druga mogućnost je staza koja bi obuhvatila Donja Korita i Gornja Korita na Kamešnici. Treći prijedlog staze je zapad Dinare, od Markovog groba do Brezovca, zanimljiva kao travnjačko stanište. Prethodno je potrebno odrediti ciljanu skupinu za ovaj sadržaj kako staza ne bi bila bez posjetitelja. Turističke agencije će iskazati svoj interes za stazu, dok će turistički i planinarski vodiči izraziti interes za dolazak na Biomovu edukativnu radionicu.
Kartu s navedenim lokacijama pogledajte ovdje
