Kategorije
Novosti

Zaključci sastanaka Suradničkog vijeća – restauracija, edukacija i turizam

50-ak sudionika Suradničkog vijeća održanih u lipnju u Vrlici i Sinju iznijelo je niz prijedloga za moguće restauracijske, edukacijske i turističke aktivnosti koje bi se mogle provesti u sklopu projekta Dinara back to LIFE, ali i paralelno s njim. Riječ je o mnoštvu bunara, lokvi i pojilišta koji čekaju čišćenje, urušenim suhozidima i putevima koje treba obnoviti, planinarskim stazama koje se može obogatiti dodatnim sadržajem, velikom potencijalu kojeg ima pčelarstvo na ovom području – od hrane i staza do liječenja, turističkom potencijalu edukativne staze o travnjacima, ostalom bilju i pticama na ovom području, kao i o mnogim drugim sadržajima koje ovo područje skriva.

Bunari i suhozidi kod Vrlike čekaju obnovu

Dionici Suradničkog vijeća istaknuli su potrebu čišćenja travnjaka od šmrike (Juniperus oxycedrus) na Ježevičkom suhopolju i Kijevskom suhopolju, dok je u Koljanima nekoliko kozjih staza kojima su nekad mogli prolaziti i strojevi, no urušile su se i potrebna im je obnova. Kod Koljana su i suhozidi koji čekaju obnovu, dok su kod Budiša u Garjaku kozji putevi koje treba očistiti. Zidove treba popraviti i u kijevskom području kod Ćulumove pećine

Na području Vrlike i Kijeva četiri su zanimljiva bunara/lokve, od kojih je Krivodol kod Ćulumove pećine na državnom zemljištu i trebalo bi ga obnoviti. Ondje su još ČatrnjaRomića lokva koja je nekoć bila najveća te Mašeluša

Pčelarsto ima sladak potencijal

Pčelari s vrličkog područja koji se hobistički bave pčelarstvom i nisu posvećeni tom poslu predstavljaju određeni problem pčelarskoj udruzi jer se takvim hobističkim pristupom povećava rizik od pojave i širenja bolesti, kako je istaknuto na radionici iz edukacije na Suradničkom vijeću u Vrlici. Sudjelovali su pčelari s područja Vrlike i Kijeva, uključujući Pčelarsko društvo Dinara Vrlika koja broji 43 člana i 2.200 košnica. U pčelarskoj udruzi je najveći problem u proizvodnji meda, dok s distribucijom nema poteškoća.

Naglašen je projekt sparivanja matica i izgradnja stanice za sparivanje matica u prirodno izoliranom lokalitetu Bračevom dolcu, što je postojalo kao projekt još prije 40 godina. Navedena je i potreba za diversifikacijom proizvoda – pelud, med s dodacima, pakiranje i kutije, sirupi i likeri, kao i primjer inovativne metode liječenja u Skradinu kao i u Sloveniji – inhalacijske komore sa zrakom iz pčelinje košnice. Iznesen je i prijedlog povezivanja lokalnih pčelara s turističkim vodičima, kako bi turisti obilazili proizvođače, za što bi bilo potrebno educirati turistički sektor o pčelarskim proizvodima, proizvođačima i prodajnim lokacijama. Na Crvenim gredama postoji potreba za restauracijom koja bi bila korisna pčelarima jer je šmrika preuzela veći dio travnjaka i sprečava razvoj kadulje, što smanjuje ispašu za pčele.

Pčelari ističu velik pritisak na postojeće izvore vode u području, pogotovo na području Crvenih greda. Područje prema njima ima izniman potencijal zbog autohtonog ljekovitog bilja poput bijele kadulje, te mednih štira i brašnika. Kao ideju za daljnji razvoj lokalnog pčelarstva ističu cestu meda po uzoru na slovenske kolege. Izneseni su i razni poljoprivredni potencijali ovog prostora kao što iskorištavanje ljekovite biljke štir i branje gljiva.

Ilirska gradina i Čubrice moguća turistička atrakcija 

Veliki problem projektnog područja je nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare, kako je istaknuto na radionici o turizmu u Vrlici. Prostor je međutim turistički ogromni potencijal – vršna zona Dinare, Troglava i Kamešnice je izniman planinarsko-turistički potencijal kao najviši planinski lanac u Hrvatskoj i očuvana priroda krša i planinskih travnjaka. Za ove potrebe zasad postoje dosad ucrtane planinarske staze te planinarske kuće i skloništa. Donja zona ovih planina također obiluje mogućnostima – napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića skriva ostatke napuštenih kuća. Još dalje u prošlosti skrila se ilirska gradina na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Kao zanimljva turistička lokacija naveden je i izolirani Bračev Dolac do kojeg vodi trenutno loša cesta.

Sinjska aqua

Bunari na Vrdovu su obnovljeni, no na sinjskom području niz je lokacija na kojima postoji mogućnost da se zadrži vodu. Jedan od njih je bunar Goveđa kosa iznad Baćevog dolca koji je u skorašnjem planu GSS-a, planinara i vatrogasaca za čišćenja i uređivanja. Odavno poznat i veliki Marin bunar iznad Crvenih greda, do kojeg vodi i planinarska staza, potrebno je također očistiti, kao i Marunsku bunarinu, lokvu u Vučipolju koju koriste lokalni stočari. Bunara ima, naravno, i drugdje, a jedan od njih je Čatrnja na Kamešnici između Gljeva i Glavaša, pored kojeg tkđ. prolazi jedna atraktivna kružna planinarska staza. Od staza i suhozida, iz Rakanovaca u Vučipolju do Vrdova vode dvije kozje staze koje je potrebno očistiti, a u suradnjim s planinarima mogle bi se očistiti i označiti. Suhozid prema planinarskoj kući sj. Jakov je prepoznat kao potencijal za obnovu, dok su u Domjanovićima suhozidi uz kozje staze koji su urušeni i treba ih vratiti u prvobitno stanje.

Sinjani žele znati više

Na radionici o potencijalima za edukaciju prepoznata je potreba za edukacijom općeg stanovništva o prirodnim vrijednostima lokalnog područja jer osim planinarskih škola ne postoji puno mogućnosti putem kojih bi se lokalno stanovništvo upoznalo s vrijednostima prirode i na taj način motiviralo i osvijestilo da budu više posvećeni njezinom očuvanju.

Posebno je naglašena mogućnost provedbe edukativnog sadržaja među odraslim stanovništvom s ovog područja, a pogotovo edukacija o ljekovitom bilju i njegovoj upotrebi, te o upotrebi biljaka u kozmetici. Prepoznata je i potreba da se edukacije fokusiraju na lokalno okruženje, odnosno da se javnosti prezentira ono što je važno ili što je zaštićeno upravo na lokalnom području. Prepoznata je važnost educiranja uzrasta vrtićke djece, kao najpoželjnijeg uzrasta za usvajanje svijesti o očuvanju prirode. Kao primjer dobre prakse navodi se vrtić u šumi, odnosno program za vrtiće u kojem se djecu ili izvodi u prirodu ili im se donose i prezentiraju sadržaji pronađeni u prirodi, poput biljaka, plodova i sl. 

Na području stočarstva, pčelarstva i ruralnog razvoja, sudionici rasprave suglasni su da lokalni proizvođači ne koriste cjelokupni potencijal, te da nisu svjesni interesa koji postoji za lokalnim područjem i proizvodima. Predloženo je stoga da se kroz edukacije lokalnim proizvođačima predstavi ukupni sadržaj koji motivira ljude na dolazak, podaci o broju tih posjetitelja, te primjeri dobre prakse kako u drugim OPG-ovima proizvođači plasiraju svoje proizvode posjetiteljima. S druge strane, ni posjetitelji nemaju najjasniju predodžbu o ponudi koja postoji, jer se nemaju gdje informirati. Pretpostavljeno je i da bi za lokalne prozivođače bilo korisno organizirati edukaciju o tome što sve za njih Park prirode Dinara donosi.

Škola o prirodi 

Edukativna grassland staza na kojoj bi se učilo o projektnim vrstama travnjaka i ptica, kao i o ostaloj flori i fauni Dinare, bila je glavna tema razgovora radionice o turizmu na Suradničkom vijeću. Kao najveći potencijal „isplivala“ je staza koja bi išla preko Vrdova, od istočne strane, ispod Kodžomanovog umca od kraja asfalta pa preko Vrdova do planinarske kuće sv. Jakov na sjeverozapadu Vrdova i onda nazad, ali nekom drugom varijantom preko Vrdova da se obiđe više točaka, dakle – kružna staza. Staza je  pogodna za izletnike jer je lagana budući da nema uspona, a stanište je projektnih vrsta, te je na tom području provođeno kontrolirano paljenje. Dodatak ovoj stazi bila bi staza Vučipolje – pl. Kuća sv. Jakov, što je više staza za planinare jer je uspon s visinskom razlikom od 600 metara. Druga mogućnost je staza koja bi obuhvatila Donja Korita i Gornja Korita na Kamešnici. Treći prijedlog staze je zapad Dinare, od Markovog groba do Brezovca, zanimljiva kao travnjačko stanište. Prethodno je potrebno odrediti ciljanu skupinu za ovaj sadržaj kako staza ne bi bila bez posjetitelja. Turističke agencije će iskazati svoj interes za stazu, dok će turistički i planinarski vodiči izraziti interes za dolazak na Biomovu edukativnu radionicu.

Kartu s navedenim lokacijama pogledajte ovdje

https://www.google.com/maps/d/u/0/edit?mid=13_q8ro142I826jxVJYdhTGjWJnUbQemc&ll=43.97986104274976%2C16.428422509439542&z=10

Kategorije
Novosti

Suradničko vijeće na Regionalnom dnevniku HTV-a

Novinarka HRT-a Anamarija Škorić posjetila nas je na suradničkom vijeću održanom 14. lipnja u Vrlici gdje je snimila prilog o Vijeću, kao i projektu Dinara back to LIFE, objavljen na Regionalnom dnevniku HRT2.

U prilogu je naglašena važnost očuvanja i obnove travnjaka kao ključnog staništa za bioraznolikost na ovom području. U tu svrhu, kako objašnjava HRT-ova novinarka, potrebno je prvo raskrčiti zarasle pašnjake te na njih dovesti stoku i na tom terenu očistiti pojilišta.

U prilogu je govorio stočar Ivan Ćorić iz Garjaka koji je naveo kako se trenutno nekim pojilištima ne može niti pristupiti jer su potpuno zarasla u šibljike. Biomov savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski naveo je u prilogu uspješnost aktivnosti kontroliranog paljenja provedenog zimus na Vrdovu jer su se na paljenoj plohi za dva mjeseca pojavile vrtne strnadice – jedna od triju ciljnih ptica ovog projekta. Stručnjak za komunikacije na projektu Kruno Bošnjaković naglasio je važnost suradnje s ljudima s ovog područja, što je temeljni razlog za pokretanje Suradničkih vijeća.      

HRT-ov prilog najavljuje i kamp Dinara back to LIFE na kojem će najesen sudjelovati 20 studenata koji će učiti o upravljanju staništima te naučeno provoditi na terenu na Vrličkom Suhopolju.

Prilog je završen dijelom o izložbi „Povratak prirodi“ kojom su okupljene karakteristične fotografije s ovog područja, povezane sa stavovima i razmišljanjima ljudi koji ovdje žive o tome što im Dinara znači.

Za zaokruženiju informaciju, napominjemo da su partneri na projektu Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina te Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Održana prva Suradnička vijeća – mnoštvo ideja i široka podrška projektu Dinara back to LIFE

U Vrlici i u Sinju početkom ovoga tjedna održani su prvi sastanci Suradničkog vijeća na kojima su predstavnici stočara, lovaca, pčelara, turistički djelatnici, predstavnici lokalne samouoprave i planinarskih društava dobili osnovne informacije o projektu Dinara back to LIFE te predložili ideje koje bi se u ovaj projekt uklopile i obogatile ga. U sklopu sastanaka održana je i tematska izložba ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ na kojoj je izloženo 15 fotografija i razmišljanja podinarskog stanovništa o tome što im Dinara znači.

Zdravko Budimir

Na prvom sastanku, 14. lipnja kod gostoljubivih domaćina iz restorana Ero u Vrlici bilo je 20-ak sudionika, stočari s šireg područja Ježevića, predstavnice turističke zajednica iz Knina i Vrlike, pčelari s vrličkog područja, predstavnici planinarskih društava, kao i mali turistički iznajmljivači.

30.000 eura za stoku i opremu čeka stočare

Koordinator provedbe projekta Dinara back to LIFE Zdravko Budimir predstavio je projekt od njegovih početaka iz 2017. kad je krenulo pisanje projektnog teksta, elemente projekta i njegove ciljeve. Stručna suradnica za zaštitu prirode Ivana Selanec fokusirala se na projektne aktivnosti koje bi mogle biti od koristi dionicima, kao što su restauracija staništa, suhozida i travnjaka.

Predstavnici stočara i turističke zajednice Vrlika

Radom u manjim skupinama na Vijeću gosti su iznosili svoje prijedloge, a velika skupina stočara, većinom s područja Vrlike, iskazala je interes za čiščenje suhozida, te za obnovu pojilišta i bunara, što je i predviđeno projektom Dinara back to LIFE. Stočari su naglasili kako je danas otežano ići visoko na planinu jer nedostaje puteva pa će stočari odabrati staze za koje oni smatraju da ih treba obnoviti, a projektni partneri će sudjelovati u organizaciji akcija obnove. U sklopu projekta predviđen je trošak od 30.000 eura za podršku i poticanje nabavke stoke i druge opreme što će se provesti u nadolazećim mjesecima, a stočari su zainteresirani za nabavku magaraca, no navedeno je da je teško nabaviti i jedno pule, a kamoli više njih.

Edukativna staza za promatranje staništa traži svoje mjesto

U sklopu projekta Dinara back to LIFE na projektnom će području biti oformljena edukativna staza za promatranje staništa, biljaka i ptica, o čemu je bilo govora na radionici o turizmu na sastanku Suradničkog vijeća, a na kojem se razgovaralo o uvrštavanju tura za promatranje prirode i tura za promatranje ptica u turističku ponudu te o mogućnostima edukacija koje bi provodio BIOM vezano uz prepoznavanje ptica, različitih vrsta staništa, prepoznavanja biljnih vrsta, travnjačkih staništa i slično. Kao najveći problem predstavnice Turističkih zajednica Knina i Vrlike navele su nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare. Ova će edukativna staza biti opremljena QR kodovima preko kojih će izletnici i planinari dobiti dodatne informacije o travnatim staništima koja su zaštićena ovim projektom, o zanimljivim biljkama koja nastanjuju to područje te o pticama koje se ondje gnijezde – vrtnoj strnadici, ćukavici i kratkoprstoj ševi – a obnova njihovih staništa je i predviđeni cilj projekta. Staza će biti i digitalizirana pa će kao takva biti dostupna i online.

Planiranje edukativne grassland birdwatching staze

Jedan od sudionika radionice naveo je napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića gdje su još vidljivi ostaci kuća. Predstavnik HPD Zolj iz Kijeva naveo je i lokaciju ilirske gradine na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Spomenut je i problem loše ceste prema Bračevom Docu koji je kao lokacija bitan pčelarima i planinarima, a mogao bi postati i zanimljiva turistička lokacija. Ovi neiskorišteni turistički sadržaji potencijal su za širenje turističke ponude i zanimljivi sadržaj turističkoj zajednici za razvijanje.

Što klimatske promjene čine Dinari?

Na sastanku je sudjelovao i mladi njemački filmaš Manuel Inicker koji snima dokumentarac o utjecanju klimatskih promjena na prirodu općenito, što će predočiti filmom kojeg će početi snimati na Dinari s koje će se spustiti do izvora Krke i uz tok rijeke doći do mora snimajući promjene koje se događaju uslijed klimatskih poremećaja.

Na radionici o edukacijama iskusni pčelari su ponudili svoju pomoć i znanje potencijalnim kolegama u razvijanju posla. Navedena je i potreba izrade turističke ture koja bi obuhvatila lokacije pčelara i stočara, te je naveden primjer dobre praske iz Slovenije gdje je razvijen specifičan segment zdravstvenog turizma – inhalacijskih soba gdje se pomoću dima pčelinjeg voska liječi dišne bolesti. Predloženo je i da se hobističke pčelare potakne na udruživanje kako bi se izbjeglo problem bolesti i nekontrolirane ispaše pčela.

Zimsko kontrolirano paljenje za veću bioraznolikost

Na Suradničkom vijeću u hotelu Alkar u Sinju 30-ak sudionika razgovor je otpočeo osjetljivim pitanjem požara i kontroliranog paljenja. Stručni savjetnik za prirodu Ivan Budinski objasnio je kako zimsko kontrolirano paljenje zapravo potiče bioraznolikost, a šuma nije ugrožena jer je u to doba godine vlažna i ne gori, dok su požari ljeti uglavnom neprirodni, odnosno najčešće su izazvani ljudskom rukom i ostavljaju nemjerljivo veću štetu, a upravo zimsko paljenje sprečava širenje ljetnih požara.

Ivan Budinski

Predstavnik LU Hrvaca predložio je korištenje vode iz Peruče za gašenje i probijanje vatrogasnih puteva na Dinari, što je prijedlog o kojem bi lokalna zajednica trebala razmisliti. Predstavnica Hrvatskih šuma na pitanje o pošumljavanju borom objasnila je kako se pošumljava upravo ovom vrstom jer je autohtona, no dodala je kako će se intenzitet pošumljavanja uvelike smanjiti. Naveden je i problem miniranog područja sjeverozapadno od Vučipolja.

Lovci i planinari već čiste, Biom će pomoći

Na radionici o restauraciju planinari i lovci naveli su potrebu obnove suhozida, što je projektom i predviđeno, s naglaskom da se suhozide obnavlja ondje će ih se koristiti, inače će ponovno zarasti. Planinari i lovci opisali su svoje dosadašnje aktivnosti održavanja staza, čišćenje smeća, uključujući čišćenje iz jama, te čišćenje bunara. Biom je ponudio svoju pomoć u ovim aktivnostima ljudstvom i alatom te je upućen apel da se aktivisti konzultiraju s Biomovim stručnjacima o terminima čišćenja jama kako se ne bi uznemiravalo ptice dok se ondje gnijezde. Naveden je problem onečišćavanja lokvi lešinama, što će se pokušati riješiti postavljanjem foto-zamki, u čemu će tkđ. pomoći partneri ovog projekta.

Ivana Selanec

Na radionici o edukacijama iznesen je poticaj na osnivanje OPG-ova, o čemu se u sklopu projekta može organizirati edukacije zainteresiranima. S obzirom da je ovo područje nedavno proglašeno parkom prirode, očekuje se povećani dolazak izletnika i planinara, a budući da vlasnici OPG-ova nemaju informacije o broju turista koji dolaze, informirat će ih se o brojkama ljudi koji posjećuju područje te će biti utvrđen interes posjetitelja.

Imat ćemo edukativne staze – traže se vodiči

Radionica o turizmu bila je fokusirana na stazu za promatranje travnatih staništa i njenim potencijalima, kao i mogućim lokacijama te na edukaciju vezano uz ovaj novi turistički sadržaj. Naime, u sklopu projekta Dinara back to LIFE bit će organizirane edukativne radionice o travnatim staništima, biljkama i pticama za turističke i planinarske vodiče, a turistička će zajednica u idućim mjesecima ići u komunikaciju sa zainteresiranima za sudjelovanje u ovoj edukaciji. Navedene su moguće lokacije ove staze. Jedna mogućnost je staza preko Vrdova od njegovog istočnog do zapadnog ruba koje je stanište projektnih vrsta te je ovo područje lako dostupno vozilima, a, s obzirom da je riječ o visoravni, staza bi bila kondicijski minimalno zahtjevna. Druga mogućnost je postojeća planinarska staza od Vučipolja do planinarske kuće sv. Jakov, a jedna je i područje između Donjih i Gornjih korita na Kamešnici. U sklopu projekta bit će oformljena jedna staza, a ovim će iskustvom biti postavljeni temelji da turističke zajednica slične ovakve staze postave i na drugim lokacijama.

Izložba i opuštanje

Sastanak Vijeća u krasnom ambijentu Hotela Alkar završio je pregledavanjem izložbe ‘Povratak prirode’ i neformalnim druženjem prisutnih koji su izražavali zadovoljstvo poslušanim i podršku planovima, u kojima će i sami sudjelovati, na što su pozvani i svi drugi zainteresirani.

Razgovor o stazi Vučipolje – pl. kuća sv. Jakov
Vrlika – sudionici i izložba
Sinj – sudionici
Kategorije
Novosti

Prvi sastanci Suradničkog vijeća projekta Dinara back to LIFE – pridružite se!

U Vrlici i u Sinju početkom idućeg tjedna održat će se prvi sastanci Suradničkog vijeća projekta Dinara back to LIFE na koje pozivamo sve zainteresirane građane, predstavnike udruga, društava i institucija koje se žele upoznati s projektom, i kao suradnici biti njegov dio. Sastanak u Vrlici održava se u ponedjeljak 14.6 u restoranu Ero od 18 do 20 sati, dok je sastanak u Sinju dan kasnije, u utorak 15.6., u Hotelu Alkar (18 do 20h).

Osnivanjem Suradničkih vijeća i održavanjem sastanaka želimo okupiti suradnike i druge zainteresirane za temu projekta i pružiti im mogućnost da se u projekt uključe, prate njegovu provedbu, te svojim idejama obogate i daju dodatnu vrijednost projektnim aktivnostima. 

“Dinara back to LIFE” je projekt s ciljem restauracije dinarskih travnjaka zbog njihove važnosti za prirodu i ukupnu biološku raznolikost, a u Suradničko vijeće pozvani su svi zainteresirani za područje i teme projekta – predstavnici lovaca, pčelara, stočara, planinarskih društava, jedinica lokalne samouprave, turistički djelatnici, vlasnici OPG-ova, kao i sva druga zainteresirana javnost. Sastanci Vijeća otvoreni su za sve! 

Na sastancima ćemo predstaviti i putujuću tematsku izložbu fotografija “Povratak prirodi – Dinara back to LIFE”, inspiriranih ljudima s projektnog područja i njihovim riječima. Naime, u svibnju i lipnju 2020. predstavnici projekta Dinara back to LIFE su putem ankete prikupljali stavove i mišljenja javnosti o Dinari i njezinim vrijednostima koje su važne za ljude. Kroz odabir 15 komentara i prikladnih fotografija sažete su zajedničke vrijednosti koje Dinara pruža svima te je svaki od odabranih komentara povezan s pojedinom fotografijom. Cilj izložbe je naglasiti koliko je Dinara važna za prirodu i za ljude te ukazati na ulogu svih nas u očuvanju njezinog prirodnog bogatstva.