Očišćena stoljetna staza i početak obnove tradicionalnog suhozida rezultati su akcije provedene proteklog vikenda na padinama Dinare, a na kojoj je u dva dana 50-ak volontera sudjelovalo kako bi se u funkciju vratilo korisne i lijepe primjere čovjekovog suživota s prirodom.
Akcija je provedena 12. i 13. ožujka u dvije odvojene aktivnosti – uređenju staze i obnovi suhozida.
Kroz prvu aktivnost obnovljena je stara planinska staza koja vodi od zaseoka Glavurdići u Vučipolju istočno od jezera Peruća do Privije, zapadno od Vrdova. Riječ je o starom „magarećem putu“ koji je služio za tjeranje stoke iz Vučipolja i okolnih zaseoka prema Vrdovu, no s napuštanjem stočarstva i otvaranjem jednostavnijih mogućnosti odlazaka na ovu visoravan put je polako zarastao te je po stazi popadalo sasušeno granje. No, pojavila se potreba za obnovom ove staze, što nam je predloženo prošle godine na Suradničkim vijećima.
Tokom proteklog vikenda ova je staza u potpunosti očišćena – uklonjeno je svo popadalo suho granje te je orezana drvenasta vegetacija u cijeloj širini podzidane staze od oko 2 metra te u punoj duljini staze od oko 2.500 metara. Širina staze otvara mogućnost da je odsad koriste i konji s tovarom. Takva staza je, jasno, vrlo ugodna i sigurna za planinare, izletnike i šetače. Oba dana ove aktivnosti bio je oko 25 sudionika – pripadnici LU Hrvace, Turistička udruga Hrvace, LAG-a Cetinska krajina, strani volonteri iz Europskih snaga solidarnosti, volonteri iz bliže okolice, Splita i Zagreba te članovi Udruge Biom.
U isto vrijeme na visoravni Vrdovo organizirana je obnova suhozida na putu prema planinarskoj kući sv. Jakov. Riječ je suhozidu koji je služio kao ograda zemljišta te protiv urušavanja zemlje, no pod utjecajem kiše, snijega i snažnih vjetrova suhozid se s vremenom urušio. Ova aktivnost provedena je pod stručnim vodstvom članova udruge 4 GRADA DRAGODID koja se već 15 godina bavi obnovom suhozidne gradnje u Hrvatskoj. U obnovi su također pomogli članovi PD sv. Jakov, PD Mosor, PD Jelinak, PD Mareta, ESS volonteri, domaći volonteri te članovi Udruge Biom – sve skupa bilo je oko 35 sudionika akcije.
S obzirom da je suhozid jedan specifičan način gradnje sa svojim zakonitostima koja garantiraju čvrstoću kroz određeni period, akcija je počela kratkim uvodom i lekcijom voditelja obnove iz udruge Dragodid o načinu gradnje, odnosno obnove suhozida. Posao koji je uslijedio temeljit je i s naglaskom na čvrstoću te zahtijeva određeno vrijeme kako bi zid izdržao zahtjevne vremenske uvjete na ovom terenu. Glavni cilj voditelja obnove suhozida bio je prijenos znanja o gradnji suhozida te popularizacija suhozidne gradnje kako bi se sačuvalo ovaj dio lokalne tradicije i kulture. U akciji je ovom prilikom obnovljeno 40-ak metara suhozida visine oko 50 cm i širine oko 50 cm.
U foto-galeriji dolje pogledajte kako su tekle obje akcije
Obnovljena staza otvorila je ovaj prostor šetačima, planinarima i lovcima kao i lokalnim stočarima za održivo korištenje dok se restauriranim suhozidom želi sačuvati ovaj primjer tradicionalne gradnje, mukotrpno izgrađene kako bi se škrtu zemlju izloženu ekstremnim atmosferilijama privelo svrsi koja je stoljećima služila podinarskom stanovništvu.
Zahvaljujemo volonterima na lijepom odazivu i na vremenu kojeg su utrošili za zajedničko dobro. Zahvalni smo i na ugodnom druženju te se veselimo budućim prilikama za suradnju.
Akcija je organizirana u suradnji projektnih partnera Dinara back to LIFE, Lovačke udruge Hrvace, Planinarskog društva Sv. Jakov – Bitelić i udruge 4 GRADA – DRAGODID.
U subotu i nedjelju 12. i 13. ožujka održava se akcija čišćenja planinske staze od Vučipolja (Glavurdići) do Privije, kao i akcija obnove suhozida kod planinarske kuće sv. Jakov na Vrdovu. Restauracija staze i obnova suhozida će se održavati oba dana, od 8 do 16 sati, a svi zainteresirani su pozvani da se pridruže i pomognu. Marenda i alat bit će osigurani za sve sudionike.
Zainteresirani mogu sudjelovati kroz dvije skupine.
Prva skupina radi na obnovi staze Vučipolje – Privija, a njezin cilj je ovog vikenda očistiti stazu u duljini od cca 3 km od drvenaste vegetacije kojom zarasta. Mjesto nalaska je oba dana u 8 sati na lokaciji u Vučipolju (https://goo.gl/maps/pzAHFKN3FuS79Kii8)
Druga skupina će oba dana obnavljati suhozide u blizini planinarske kuće sv. Jakov na Vrdovu, i imat će priliku učiti tehniku suhozidne gradnje uz voditelje iz udruge Dragodid. Ova udruga već 15 godina organizira i vodi suhozidne radionice te provodi istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima, izvornim nositeljima umijeća gradnje suhozida i poznavateljima lokalnih tradicija. Mjesto nalaska i u subotu i nedjelju je u 8 sati ispred planinarske kuće sv. Jakov (https://goo.gl/maps/e5ffV4ADzeYHDgeg6).
Sendviči, ručak i piće su osigurani za oba dana, a pozivamo sudionike da pripreme vlastite rukavice (iz higijenskih razloga), iako će velik broj rukavica također biti osiguran.
Svi koji se pridruže mogu birati u kojoj će akciji sudjelovati – restauraciji staze ili obnovi suhozida. Ručni alat osigurava organizator, a na akciju je poželjno doći u terenskoj obući i hlačama dugih nogavica te s gornjim dijelom odjeće tkđ. čvrstih rukava. Dolazak na mjesto početka akcije je u vlastitom aranžmanu, a ako netko želi sudjelovati i nema prijevoz, molimo da se najavi unaprijed organizatoru.
Zainteresirani za sudjelovanje u akciji nek se prethodno najave putem maila na dinarabacktolife@gmail.com ili na Facebook profilu projekta Dinara back to LIFE. U slučaju lošeg vremena akcija može biti odgođena.
Akcija se organizira u suradnji projektnih partnera Dinara back to LIFE, Lovačke udruge Hrvace, Planinarskog društva Sv. Jakov – Bitelić i udruge 4 GRADA – DRAGODID.
U subotu i nedjelju 12. i 13. ožujka održavamo akciju čišćenja staze i obnove suhozida uz stazu od Vučipolja (Glavurdići) do Privije. Akcija će se održavati oba dana, od 8 do 16 sati, svi zainteresirani su pozvani da pomognu, a marendu i alat osigurat ćemo kroz naš projekt.
Početak staze
Staza od sela Vučipolje pa prema vrhu Privija i dalje ka Vrdovu je stari magareći put koji je bio korišten kroz dugi vremenski period te je staza i dalje vidljiva na terenu, iako je na dijelovima poprilično zarasla te je na nju popadalo sasušeno granje. Cilj akcije je očistiti stazu u duljini od cca 3 km od drvenaste vegetacije kojom zarasta i vratiti joj prohodnost. Osim čišćenja staze, dodatno će se provesti i akcija obnove urušenih suhozida uz ovu stazu, što će provesti stručnjaci za obnovu suhozida iz udruge Dragodid.
Suhozid uz stazu obnavljat će stručnjaci iz udruge Dragodid
Veliko nam je zadovoljstvo što smo u mogućnosti obnoviti upravo ovu stazu, koju su nam zainteresirani građani i društva preporučili na sastanku Suradničkog vijeća prošle godine. Nadamo se da ćemo ovom akcijom motivirati mještane, lovce, planinare, izletnike i sve druge da koriste stazu, borave u prirodi i zajednički je čuvaju.
Drvenasta vegetacija na stazi
Ručni alat za akciju osigurava organizator, a na akciju je poželjno doći u terenskoj obući i hlačama dugih nogavica te s gornjim dijelom odjeće tkđ. čvrstih rukava. Preporučuje se korištenje rukavica (većinu će osigurati organizator ali predlažemo da zbog higijenskih razloga ponesete vlastite). Marendu za oba dana osigurava organizator. Dolazak na mjesto početka akcije je u vlastitom aranžmanu.
Zainteresirane za sudjelovanje na akciji molimo da se prethodno najave putem maila na dinarabacktolife@gmail.com (kako bismo osigurali dovoljno obroka i alata).
U slučaju lošeg vremena akcija može biti odgođena.
Akcija se organizira u suradnji projektnih partnera Dinara back to LIFE, Lovačke udruge Hrvace, Planinarskog društva Sv. Jakov – Bitelić i udruge 4 GRADA – DRAGODID.
50-ak sudionika Suradničkog vijeća održanih u lipnju u Vrlici i Sinju iznijelo je niz prijedloga za moguće restauracijske, edukacijske i turističke aktivnosti koje bi se mogle provesti u sklopu projekta Dinara back to LIFE, ali i paralelno s njim. Riječ je o mnoštvu bunara, lokvi i pojilišta koji čekaju čišćenje, urušenim suhozidima i putevima koje treba obnoviti, planinarskim stazama koje se može obogatiti dodatnim sadržajem, velikom potencijalu kojeg ima pčelarstvo na ovom području – od hrane i staza do liječenja, turističkom potencijalu edukativne staze o travnjacima, ostalom bilju i pticama na ovom području, kao i o mnogim drugim sadržajima koje ovo područje skriva.
Bunari i suhozidi kod Vrlike čekaju obnovu
Dionici Suradničkog vijeća istaknuli su potrebu čišćenja travnjaka od šmrike (Juniperus oxycedrus) na Ježevičkom suhopolju i Kijevskom suhopolju, dok je u Koljanima nekoliko kozjih staza kojima su nekad mogli prolaziti i strojevi, no urušile su se i potrebna im je obnova. Kod Koljana su i suhozidi koji čekaju obnovu, dok su kod Budiša u Garjaku kozji putevi koje treba očistiti. Zidove treba popraviti i u kijevskom području kod Ćulumove pećine.
Na području Vrlike i Kijeva četiri su zanimljiva bunara/lokve, od kojih je Krivodol kod Ćulumove pećine na državnom zemljištu i trebalo bi ga obnoviti. Ondje su još Čatrnja, Romića lokva koja je nekoć bila najveća te Mašeluša.
Pčelarsto ima sladak potencijal
Pčelari s vrličkog područja koji se hobistički bave pčelarstvom i nisu posvećeni tom poslu predstavljaju određeni problem pčelarskoj udruzi jer se takvim hobističkim pristupom povećava rizik od pojave i širenja bolesti, kako je istaknuto na radionici iz edukacije na Suradničkom vijeću u Vrlici. Sudjelovali su pčelari s područja Vrlike i Kijeva, uključujući Pčelarsko društvo Dinara Vrlika koja broji 43 člana i 2.200 košnica. U pčelarskoj udruzi je najveći problem u proizvodnji meda, dok s distribucijom nema poteškoća.
Naglašen je projekt sparivanja matica i izgradnja stanice za sparivanje matica u prirodno izoliranom lokalitetu Bračevom dolcu, što je postojalo kao projekt još prije 40 godina. Navedena je i potreba za diversifikacijom proizvoda – pelud, med s dodacima, pakiranje i kutije, sirupi i likeri, kao i primjer inovativne metode liječenja u Skradinu kao i u Sloveniji – inhalacijske komore sa zrakom iz pčelinje košnice. Iznesen je i prijedlog povezivanja lokalnih pčelara s turističkim vodičima, kako bi turisti obilazili proizvođače, za što bi bilo potrebno educirati turistički sektor o pčelarskim proizvodima, proizvođačima i prodajnim lokacijama. Na Crvenim gredama postoji potreba za restauracijom koja bi bila korisna pčelarima jer je šmrika preuzela veći dio travnjaka i sprečava razvoj kadulje, što smanjuje ispašu za pčele.
Pčelari ističu velik pritisak na postojeće izvore vode u području, pogotovo na području Crvenih greda. Područje prema njima ima izniman potencijal zbog autohtonog ljekovitog bilja poput bijele kadulje, te mednih štira i brašnika. Kao ideju za daljnji razvoj lokalnog pčelarstva ističu cestu meda po uzoru na slovenske kolege. Izneseni su i razni poljoprivredni potencijali ovog prostora kao što iskorištavanje ljekovite biljke štir i branje gljiva.
Ilirska gradina i Čubrice moguća turistička atrakcija
Veliki problem projektnog područja je nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare, kako je istaknuto na radionici o turizmu u Vrlici. Prostor je međutim turistički ogromni potencijal – vršna zona Dinare, Troglava i Kamešnice je izniman planinarsko-turistički potencijal kao najviši planinski lanac u Hrvatskoj i očuvana priroda krša i planinskih travnjaka. Za ove potrebe zasad postoje dosad ucrtane planinarske staze te planinarske kuće i skloništa. Donja zona ovih planina također obiluje mogućnostima – napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića skriva ostatke napuštenih kuća. Još dalje u prošlosti skrila se ilirska gradina na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Kao zanimljva turistička lokacija naveden je i izolirani Bračev Dolac do kojeg vodi trenutno loša cesta.
Sinjska aqua
Bunari na Vrdovu su obnovljeni, no na sinjskom području niz je lokacija na kojima postoji mogućnost da se zadrži vodu. Jedan od njih je bunar Goveđa kosa iznad Baćevog dolca koji je u skorašnjem planu GSS-a, planinara i vatrogasaca za čišćenja i uređivanja. Odavno poznat i veliki Marin bunar iznad Crvenih greda, do kojeg vodi i planinarska staza, potrebno je također očistiti, kao i Marunsku bunarinu, lokvu u Vučipolju koju koriste lokalni stočari. Bunara ima, naravno, i drugdje, a jedan od njih je Čatrnja na Kamešnici između Gljeva i Glavaša, pored kojeg tkđ. prolazi jedna atraktivna kružna planinarska staza. Od staza i suhozida, iz Rakanovaca u Vučipolju do Vrdova vode dvije kozje staze koje je potrebno očistiti, a u suradnjim s planinarima mogle bi se očistiti i označiti. Suhozid prema planinarskoj kući sj. Jakov je prepoznat kao potencijal za obnovu, dok su u Domjanovićima suhozidi uz kozje staze koji su urušeni i treba ih vratiti u prvobitno stanje.
Sinjani žele znati više
Na radionici o potencijalima za edukaciju prepoznata je potreba za edukacijom općeg stanovništva o prirodnim vrijednostima lokalnog područja jer osim planinarskih škola ne postoji puno mogućnosti putem kojih bi se lokalno stanovništvo upoznalo s vrijednostima prirode i na taj način motiviralo i osvijestilo da budu više posvećeni njezinom očuvanju.
Posebno je naglašena mogućnost provedbe edukativnog sadržaja među odraslim stanovništvom s ovog područja, a pogotovo edukacija o ljekovitom bilju i njegovoj upotrebi, te o upotrebi biljaka u kozmetici. Prepoznata je i potreba da se edukacije fokusiraju na lokalno okruženje, odnosno da se javnosti prezentira ono što je važno ili što je zaštićeno upravo na lokalnom području. Prepoznata je važnost educiranja uzrasta vrtićke djece, kao najpoželjnijeg uzrasta za usvajanje svijesti o očuvanju prirode. Kao primjer dobre prakse navodi se vrtić u šumi, odnosno program za vrtiće u kojem se djecu ili izvodi u prirodu ili im se donose i prezentiraju sadržaji pronađeni u prirodi, poput biljaka, plodova i sl.
Na području stočarstva, pčelarstva i ruralnog razvoja, sudionici rasprave suglasni su da lokalni proizvođači ne koriste cjelokupni potencijal, te da nisu svjesni interesa koji postoji za lokalnim područjem i proizvodima. Predloženo je stoga da se kroz edukacije lokalnim proizvođačima predstavi ukupni sadržaj koji motivira ljude na dolazak, podaci o broju tih posjetitelja, te primjeri dobre prakse kako u drugim OPG-ovima proizvođači plasiraju svoje proizvode posjetiteljima. S druge strane, ni posjetitelji nemaju najjasniju predodžbu o ponudi koja postoji, jer se nemaju gdje informirati. Pretpostavljeno je i da bi za lokalne prozivođače bilo korisno organizirati edukaciju o tome što sve za njih Park prirode Dinara donosi.
Škola o prirodi
Edukativna grassland staza na kojoj bi se učilo o projektnim vrstama travnjaka i ptica, kao i o ostaloj flori i fauni Dinare, bila je glavna tema razgovora radionice o turizmu na Suradničkom vijeću. Kao najveći potencijal „isplivala“ je staza koja bi išla preko Vrdova, od istočne strane, ispod Kodžomanovog umca od kraja asfalta pa preko Vrdova do planinarske kuće sv. Jakov na sjeverozapadu Vrdova i onda nazad, ali nekom drugom varijantom preko Vrdova da se obiđe više točaka, dakle – kružna staza. Staza je pogodna za izletnike jer je lagana budući da nema uspona, a stanište je projektnih vrsta, te je na tom području provođeno kontrolirano paljenje. Dodatak ovoj stazi bila bi staza Vučipolje – pl. Kuća sv. Jakov, što je više staza za planinare jer je uspon s visinskom razlikom od 600 metara. Druga mogućnost je staza koja bi obuhvatila Donja Korita i Gornja Korita na Kamešnici. Treći prijedlog staze je zapad Dinare, od Markovog groba do Brezovca, zanimljiva kao travnjačko stanište. Prethodno je potrebno odrediti ciljanu skupinu za ovaj sadržaj kako staza ne bi bila bez posjetitelja. Turističke agencije će iskazati svoj interes za stazu, dok će turistički i planinarski vodiči izraziti interes za dolazak na Biomovu edukativnu radionicu.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Kolačići trećih strana
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.
Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!
