Kategorije
Novosti

Transhumanca je UNESCO-va nematerijalna kulturna baština!

Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na jučerašnjem zasjedanju u Kasani u Bocvani proširena višenacionalna nominacija Transhumanca – sezonska seoba stoke upisana je na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Uz Austriju, Grčku i Italiju, koje su pokrenule nominaciju i upisale je 2019. godine, nominaciji su se pridružile Hrvatska, Albanija, Andora, Francuska, Luxembourg, Rumunjska i Španjolska. Poziv Francuske zemljama za proširenje višenacionalne nominacije stigao je 2021. godine, a dio nominacijskog teksta koji se odnosi na Hrvatsku pripremili su etnolozi dr. sc. Lidija Nikočević i Grga Frangeš, u koordinaciji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.

Transhumanca (latinski trans – preko/iza, humus – zemlja/tlo) praksa je sezonske seobe stoke i pastira između nižih predjela i gorskih pašnjaka čiji korijeni vjerojatno sežu u paleolitik, a tijekom prvog stoljeća prije Krista rimskom ekspanzijom dolazi do daljnjeg širenja korištenja pašnjačkih prostora. Srednji vijek je razdoblje geneze vlaške, morlačke populacije koja je nositelj tradicijskih obrazaca transhumance koji su se u fragmentarnim, izmijenjenim i u nekim razdobljima oslabljenim oblicima očuvali do suvremenosti.

O praksi svjedoči nekoliko epigrafskih spomenika te pisanih dokumenata kao što su „Pisani kamen“ i „Dolabelin natpis“ u Gospićkom ugovoru iz 1887. Nominacija se u Hrvatskoj odnosi na sezonsku seobu stoke i pastira na području Dinarskog gorja. Danas se potražnja za tradicijskim proizvodima polako oporavlja u kontekstu izvorne gastronomske i turističke ponude, a ostatke transhumance fragmentarno nalazimo u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.

Očuvanje te vrste stočarstva od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku, kako s aspekta oživljavanja predmetnih područja, prepoznatljivosti identiteta i tradicije, tako i s aspekta bioraznolikosti putem očuvanja planinskih pašnjačkih staništa te gospodarskog iskorištavanja marginalnog planinskog tla.

Uz svjetsku razinu nominacije, na europskoj je razini ruta „Transhumance trail“ dobila certifikat na sjednici Upravnog odbora Proširenog parcijalnog sporazuma o Kulturnim rutama Vijeća Europe u svibnju 2023. godine kao jedina od ukupno osam predloženih ruta. Ruta je pokrenuta u Italiji, a njezine zemlje članice za sada su Albanija, Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Rumunjska i Švedska, uglavnom države koje sudjeluju i u višenacionalnoj nominaciji.

Izvor teksta: Ministarstvo kulture i Medija

Tim povodom, objavljen je i film ”Transhumance, the seasonal droving of livestock” (Transhumanca, sezonska seoba blaga) u kojem se pojavljuje nekoliko kadrova Badnja na Dinari te naši stočari Anđelko Gambrioža i Petar Maglov.

Iznimno nam je drago da je Dinara prepoznata kao jedan od važnih lokalitetima na kojim ase transhumanca zadržala u Europi. Našim radom na projektu Dinara back to LIFE radili smo i sa stočarima na Dinari koji prakticiraju transhumancu te se nadamo se da ćemo i kroz naše buduće projekte uspjeti doprinjeti da se ona zadrži i u budućnosti kao tradicija koja ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti.