Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Održivo upravljanje i korištenje pašnjaka – posjet primjeru dobre prakse na Velebitu

Područje Velebita po svojoj ljepoti i važnosti za prirodu nosi jedinstveno mjesto u Hrvatskoj. Na tom mjestu se nalazi i zahvaljujući pojedincima i institucijama koje ulažu napore da se priroda Velebita očuva, prostor promovira, i da se potiče održivi razvoj te suživot s prirodom.

Projektni tim „Dinara back to LIFE“ krajem kolovoza posjetio je područje Velebita, s ciljem da upozna institucije koje su uključene u upravljanje i korištenje travnjaka, kao i uspješne priče pojedinaca koji razvijaju svoje poslovne prilike na temelju njihovog održivog korištenja.

Program posjeta počeo je sastankom s predstavnicima javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, koji su podijelili svoja iskustva vezana uz upravljanje i korištenje travnjaka, predstavili program ispaše u zaštićenom području te nas upoznali s izazovima s kojima se susreću u svom radu. „Dinara back to LIFE“ primili su djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Sjeverni Velebit“, Javne ustanove „Park prirode Velebit“ te Javne ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije, koji su se upoznali s projektom Dinara back to LIFE.

Predstavljanje projekta Dinara back to LIFE u Krasnu

Razgovor između predstavnika projekta i javnih organizacija bio je ispunjen praktičnim izazovima i rješenjima s kojima se korisnici ovog prostora suočavaju. Prenesena su iskustva stočara koji na hrvatskom kršu imaju veliki izazov nedostatka vode pa mole za obnovu dodatnih bunara na područjima ispaše. Iznesena je poteškoća koju hrvatski stočari inače imaju zbog nemogućnosti uklanjanja grmlja, čime sukcesija preuzima pašnjake, a predatori imaju sigurni zaklon, pri čemu su stočari u NP Sjeverni Velebit ipak oslobođeni ove zabrane. Razgovor se dotaknuo praktičnog problema držanja pasa, stočarima iznimno važnog pomagača, kojih se posjetitelji ponekad plaše budući da im prilaze blizu jer su neki pašnjaci u blizini prometnica i planinarskih staza. Predstavnici Nacionalnog parka naglasili su da dresirani psi ne napadaju, nego da idu u napad tek ako se osjećaju napadnutim, ili ako osjete napad na stoku koju čuvaju.

Stoka OPG-a Alan na ispaši

Pravilnik Nacionalnog parka dovodi u pomalo otežan položaj vlasnike koji stoku dovode na ispašu na područje Parka – stočar kojem životinje ubiju stoku nema pravo na odštetu jer se nalazi u nacionalnom parku. Postojeći stočar mora držati 31 ovcu, a ako mu predatori odnesu koje grlo, što se redovito događa, stočar mora nadoknaditi taj broj, o svom trošku. Predstavnice NP-a Sjeverni Velebit istaknule su temeljni nedostatak oko stoke – slučaj kad uz blago nema pastira! Nije ovo jedini problem sa životinjama na ovom području – na Krivom Putu (van NP-a, iznad Senja) problem predstavlja divlje krdo konja, a isti se problem dogodio i u samom srcu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje je na Premužićevoj stazi tkđ. zabilježen problem divljeg krda, kao što su naveli rendžerice NP-a.

Stoka na ispaši na Velikom Alanu

Dotaknuto je pitanje ispaše i u NP SV gdje je 360 hektara pašnjaka i sve se koristi, uz manje površine privatnih parcela, no s južne, primorske strane Nacionalnog parka raslinje “zatvara” pašnjake jer su puno nedostupniji pa se čini da je proces sukcesije s te strane Velebita završen, iako ne mora biti nepovratno.

Mladi stočar Mihović Jurčić vodi projektni dim u obilazak svog stada

S druge strane Like situacija je posve drugačija, kako su istaknuli predstavnici Javne ustanove Ličko-senjske županije jer je stvar s poljima, odnosno sukcesijom daleko povoljnija budući da su su poticajima pašnjaci obnovljeni, kao što je slučaj na Ličkoj Plješivici, što otvara mogućnost novih aktivnosti kao što je npr. terapijsko jahanje na području Bijeli Potoci – Kamensko, kako su predložili predstavnici Javne ustanove. Pojavio se međutim novi izazov – intenzivna sječa raslinja koje se odvozi na paljenje u svrhu dobivanja bio-energije.

Projektni tim još se jednom zahvaljuje na gostoprimstvu, dijeljenju svojih lekcija i iskustava, te se veselimo prilici da predstavnike Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Parka prirode Velebit te Javne ustanove za zaštitu očuvanje prirode Ličko-senjske županije ugostimo na području Dinare i predstavimo naše iskustvo restauracije travnjaka i poticanja stočarstva.

Gospoda Jurčići s predstavnicima NP-a Sjeverni Velebit i projektnim timom na Velikom Alanu

Nakon vrlo informativnog razgovora, uslijedio je i obilazak stočara na terenu unutar Nacionalnog parka, na području Velikog Alana, čija stoka napasuje pašnjake unutar samog parka. OPG Alan iz Pazarišta je putem javnog natječaja u koncesiju dobio pašnjake u Nacionalnom parku, koje napasuje s više od 200 goveda, većinom buša, i 30 ovaca. Mladi stočar Mihovil Jurčić (27) i njegov otac Ivan jedini su stočari na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, s obzirom da je teren udaljen i teže dostupan. Dvojici stočara pomažu još dvojica pastira, a s obzirom da je riječ o velikom stadu koje je smješteno visoko na planini gdje nedostaje vode, stočari nekoliko puta tjedno moraju dovoziti vodu svojoj stoci. Iz toga razloga pozivaju nadležne da obnove šternu Mirovo koja se nalazi na državnom zemljištu. Zahtjevna organizacija stočarskog posla iziskuje pomno planiranje unaprijed, no kako kaže mladi poduzetni stočar Mihovil – „moj dan je isplaniran, ali nikada ne ide po planu!“. Priča mladi Jurčić da je u planini lijepo kad je vrijeme lijepo, ali da je usamljen kad je loše vrijeme pa nema ljudi. Utjecaj kojeg stado gospode Jurčić ima na teren je očit – na padežima na Velikom Alanu gdje je ispaša nema sukcesije jer krave popasu to malo drva.

Njihov trud i predanost inspirativan su primjer održivog korištenja travnjaka, te se nadamo da će ih u budućnosti biti sve više.

Šterna na Velikom Alanu koja čeka obnovu

Neizostavno je bilo i upoznavanje s LAG-om Lika te Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije. Bogat rad LAG-a Lika pružio je niz zanimljivih primjera poticanja lokalne proizvodnje, među kojima se najviše istaknula oznaka kvalitete „Lika Quality“, sustav utvrđivanja kvalitete, koja zasigurno lokalne proizvode stavlja na novu razinu, kao i primjer „Cesta sira“ turističke zajednice koja povećava vidljivost lokalnim proizvođačima.

Predavanje predstavnika LAG-a Lika i Turističke zajednice Ličko-senjske županije

Osim toga, LAG je predstavio i svoj projekt Ličke seljačke tržnice čiji je cilj stvaranje kratkih lanaca opskrbe, zatim Zadrugu Lika Coop u sklopu koje su provodili edukacije o osnivanjima zadruga. LAG se bavi i promocijom i valorizacijom gastro-turističke ponude Ličko-senjske županije, a cilj im je locirati sve ugostitelje i poljoprivredne proizvođače s ovog područja te ih međusobno povezati. LAG provodi i projekt BusyBee Workshop čiji je cilj poticanje agroturizma, s naglaskom na promociji specifičnih lokalnih proizvoda.

Razmjene iskustva i ideja, ali i problema s kojima se institucije susreću izvor su važnih lekcija,  a međusobnom razmjenom svi zajedno učimo, i postajemo spremniji za nove izazove u budućnosti.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Održan edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE – studenti učili o restauraciji te očistili 28 hektara travnjaka

Ovog rujna započele su restauracijske aktivnosti projekta Dinara back to LIFE, a prva takva aktivnost bila je provedba edukativno-volonterskog kampa, čiji su sudionici učili o restauraciji staništa i održivom upravljanju okolišem te otpočeli s uklanjanjem zarasle vegetacije s dinarskih travnjaka.

Edukativno-volonterski kamp okupio je studente iz cijele Hrvatske, koji su na putu da postanu stručnjaci iz područja biologije, geografije, agronomije, šumarstva i drugih srodnih područja. Osamnaest studenata provelo je dva tjedna, od 5. do 19. rujna u mjestu Ježević, gdje su uz vodstvo projektnog tima stjecali prva iskustva u projektima restauracije staništa.

U 14 dana, studenti su u povoljno stanje doveli 28.8 ha zaraslih travnjaka (karta dolje).

Cilj kampa je bio da studenti u dva tjedna steknu praktična znanja i iskustvo restauracije travnjaka iz prve ruke, ali i da im se kroz edukativni program približi rad institucija uključenih u očuvanje prirode, te upravljanje travnjacima.

Zaraslu vegetaciju šmrike (Juniperus oxycedrus) studenti su uklanjali ručnim alatom, a u videu pogledajte prizor s akcije.

Uz aktivnosti restauracije staništa, za sudionike kampa svakodnevno su organizirane radionice i predavanja na kojima su kolege iz institucija koje se bave planiranjem upravljanja u očuvanju i zaštiti travnjaka predstaviti svoj rad i najvažnije izazove s kojima se susreću.

Studenti su se na predavanjima upoznali sa samim projektom i njegovim ciljevima, s fokusom na restauraciju staništa. Zatim, učili su o konzervacijskoj biologiji, interdisciplinarnoj primjenjenoj znanstvenoj grani čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti, te kako je primjenjujemo na projektu Dinara back to LIFE. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja održalo je predavanje o zaštićenim područjima i ekološkoj mreži Natura 2000 te o ključnim akterima u njihovom upravljanju. Hrvatske šume educirale su studente o gospodarenju šumskim zemljištem na području krša, te su izveli studente na terene koji su opožareni ili pošumljavani, a kako bi im u praksi predočili dio izazova i rješenja.

Luka Škunca, Biom, predavanje o GIS-u

Ministarstvo poljoprivrede održalo je edukaciju o europskim politikama vezanim iz biološku raznolikost i poljoprivredu, LAG Cetinska krajina približio je studentima problematiku i neka rješenja izazova pri korištenju poticaja, dok se predavanje Agronomskog fakulteta bavilo važnošću istraživanja i prikupljanja podataka pri planiranju i  provedbi aktivnosti restauracija, s naglaskom na rezultatima najnovijeg znanstvenog istraživanja o iskoristivosti pašnjaka na Dinari. Studentima je održana i pokazna prezentacija GIS-a te su praktično isprobali program za analiziranje geopodataka.

Edukativno-volonterski kamp zatvoren je akcijom „Zelena čistka“ u kojoj su sudionici kampa restaurirali jedan od zaraslih puteva uz Perućko jezero, te uz mentoriranje volontera i suradnika iz udruge „4 Grada Dragodid“ učili o suhozidnoj gradnji i obnavljali dio oštećenih podzida.

Učenje o restauraciji podzida, i zidanje

Nadamo se da je sudionicima kampa ovo iskustvo bilo vrijedno i da će im pomoći u daljnjem obrazovanju i profesionalnom usmjeravanju.

Na početku restauracije na Ježevičkom Suhopolju
Kategorije
Novosti

Video: Uklanjanje šmrike – mukotrpan, ali vrlo koristan posao

Studenti, volonteri i koordinatori s kampa Dinara back to LIFE početak rujna provode među ostalim, u restauraciji Ježevičkog Suhopolja kako bi ga oslobodili za ptice, sisavce, kukce…

Ježevičko Suhopolje stoljećima je bilo pašnjak na kojem su svoje stanište pronalazile ćukavica (Burhinus oedicnemus) i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla). Međutim, u posljednjih pola stoljeća dolazi do masovnog iseljavanja s ovog područja u nekoliko valova, čime se drastično smanjio i broj stoke u podinarskom području. Zbog izostanka ispaše dolazi do zarastanja pašnjaka, čime ove ptice polako gube stanište.

Ćukavica voli otvorena pustinjska i polupustinjska staništa te svoja jaja, koja su nalik na kamen, leže na tlo, među kamenjem. Kako se sukcesijom travnjak zatvara, tako ćukavica gubi svoje stanište. Upravo se to događa na Ježevičkom Suhopolju – ono je sve zaraslije i time neprivlačno ćukavici. 2019. godine na ovoj lokaciji zabilježena su dva para ćukavica, 2020. godine zabilježen je jedan par, dok ove godine nije zabilježen niti jedan par ovih ptica.

Jedan od ciljeva projekta Dinara back to LIFE je restaurirati Ježevičko Suhopolje kako bi se na njega vratile kratkoprsta ševa i ćukavica. Svaki dan u poslijepodnevnim satima, kad sunce pomalo popusti svoju rujansku snagu, studenti, volonteri i koordinatori upućuju se na ovu suhu zaravan, opremaju se rukavicama i alatom za uklanjanje vegetacije te režu, pile i kopaju smriču. Juniperus je „idealni“ pokrivač tla – raste nisko kao loptasti grm gustog granja i gustih iglica ispod kojeg ne raste trava. Uklanjanjem šmrike s ove lokacije na Ježevičkom Suhopolju dobit ćemo čisti travnjak kao idealno stanište za ćukavicu i kratkoprstu ševu. Posao time, međutim, nije gotov – travnjak treba održavati, što ostaje na stočarima iz Ježevića koji će dovoditi svoje blago na ispašu na ovu lokaciju koja je sada pogodnija i za stoku jer je prisutan veći udio trave te je očišćeni teren bez grmolikog raslinja daleko pregledniji pa je stoku lakše čuvati.

Prva, ključna faza restauriranja se zaokružuje – čišćenje šmrike na 20-ak hektara Ježevičkog Suhopolja privodi se kraju. Vrijedni studenti, uz pomoć koordinatora i volontera, po četiri sata svaki dan pile, režu, kopaju, skupljaju granje na gomile te otvaraju ovaj prostor ne samo za projektne ptice, nego i za ovce, magarce, pčele, skakavce, druge biljke…

Na videu dolje prikazan je ukratko jedan tipičan terenski rad – orezivanja, piljenje, kopanje, skupljanje granja na hrpe. Pogledajte!

Kategorije
Novosti

Predstavljen novi znanstveni rad o Dinari – preduvjet za izradu modela za kartiranje travnjaka

Prošli je tjedan u Vodicama održan 56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja provedenih u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Ovaj je skup najveći znanstveni skup agronomske i srodnih struka u Hrvatskoj, koji ima i međunarodnu dimenziju okupljajući znanstvenike iz Europe i svijeta.

Na simpoziju su ispred projektnog partnera Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet, sudjelovali su prof. dr sc. Josip Leto i doc. Dr sc. Hrvoje Kutnjak te su usmeno izložili jedan cjeloviti znanstveni rad i jedan sažetak u vidu postera.

Cilj rada docenta Kutnjaka i profesora Lete bilo je prikazati mogućnosti procjene relativne produktivnosti suhih kamenjarskih travnjaka područja u podnožju dinarskih planina korištenjem satelitskih snimaka Sentinel-2. Hipoteza ovog rada je da postoji korelacija između travnjačke nadzemne biomase s reprezentativnih ploha travnjaka i vrijednosti NDVI-a (normalizirani razlikovni vegetacijski indeks) što bi bio preduvjet za obračunavanje produktivnosti travnjaka na širem području.

U sklopu programa Copernicus, Europska komisija u suradnji s Europskom svemirskom agencijom osigurala je servis za motrenje Zemlje. Posebnu primjenu za motrenje promjena vegetacije našli su sateliti Sentinel-2A i 2B sa svojim multispektralnim senzorima koji osim visoke prostorne rezolucije od 10 m osiguravaju i visoku temporalnu rezoluciju snimaka svakih 5 dana

Profesori Kutnjak i Leto svojim su radom, prvim korakom u izrađivanju modela kartiranja travnjaka iz podnožja Dinare, utvrdili pravilnost u produktivnosti suhih travnjaka do 500 metara nadmorske visine. Dobivene projekcije sugeriraju da 2946,9 ha spomenutih travnjaka na projektnom području predstavlja godišnji pašni potencijal za oko 646,8 UG (uvjetnih grla stoke), odnosno, izračunata je prosječna produktivnost od 1,00144 t/ha što bi teoretski bilo dovoljno zadovoljenje pašnog opterećenja od za 0,219 UG ha god-1 (kod ovakvih izračuna treba biti oprezan jer i dalje ostaje problem kvalitetne delineacije travnjaka i drugih tipova zemljišnog pokrova putem satelitskih snimaka čija je prostorna rezolucija 10 m pa je detekcija travnjaka u ovom sučaju bila ograničena samo na one travnjake koji nisu u nekom obliku mozaika koji uključuju stijene i drveće s grmljem). Dobivena je korelacija prinos travnjaka i NDVI-a te opisana linearnim modelom y=378×X–89,99 srednje jakosti (R2=0,352) koji je moguće koristiti za kartiranje produktivnog potencijala pašnjaka i predstavlja osnovu za daljnji razvoj i nadogradnju modela za površine sa specifičnostima drugih nadmorskih visina.  

Osim spomenutog rada prezentiran je i sažetak u vidu postera gdje su u širem smislu prezentirani ciljevi i vizija projekta Dinara back to LIFE kao i sažeti presjek svih do sada provedenih istraživanja (od ornitoloških, florističkih i agronomskih), a koja zajednički provode svi partneri na projektu.

Cijeli rad može se pročitati na ovom linku: https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2021/09/Kutnjak.pdf

Profesori su u Vodicama predstavili i plakat koji sažima ovaj projekt.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Pčele na Kašetarnici – u Sinju održana radionica o oprašivanju

Kako pčele oprašuju cvjetove i na koji način pravi pelud dođe na pravi cvijet bila je tema radionice za djecu Kukci cvjetoljupci koju je Biom organizirao početkom mjeseca u Gradskom parku Sinj. Radionica je održana u sklopu eko-umjetničke akcije Kašetarnica Sinj, a ovom je prilikom predstavljen i projekt Dinara back to LIFE, kojim obnavljamo travnjake na kojima će se nakon restauracije povećati bioraznolikost, a onda će biti i više biljaka, kao i više kukaca koji bi ih oprašivali.

O ovome smo podučili 15-ak djece i 10-ak odraslih koji su sudjelovali u igri na temu oprašivača. Sudionici igre skupljaju „nektar“ i nose ga u “košnicu” te prebacuju “pelud” s “cvijeta” na “cvijet” te se na kraju  igre pregledava koliko je “peluda” našlo pravi “cvijet”. Svaki cvijet je različitih nijansi, kao i peludna zrnca, pa igrači nekad slučajno pogode pravi cvijet, a ponekad ne, kao i pčele.

Niti pčele ne znaju koji je pelud s kojeg cvijeta jer je njima važan nektar, ali ako pčela ima mnogo i obilaze puno cvjetova raste i vjerojatnost da će pelud s npr. žutog cvijeta doći na cvijet iste vrste, čime djeca shvate oplodnju i oprašivanje biljaka.

Zainteresirani su ovom prilikom mogli kušati pet vrsta meda (vrisak, medun, kesten, dalmatinski cvjetni i bagrem) te su mogli mirisno kušati jastučiće s vriskom, pelinom, majčinom dušicom, lavandom, smiljem i ružmarinom. Radionicu su vodili Biomov stručni suradnik za zaštitu prirode, te Biomova volonterka Doris Sotinac.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Započeo kamp Dinara back to LIFE – vraćamo travnjak pticama i stočarima

U Ekološkoj stanici Vrlika započeo je edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE na kojem 18 studenata uči o revitalizaciji prirodnih staništa i naučeno primjenjuje u praksi. Na kampu sudjeluju studenti agronomije, šumarstva, biologije, krajobrazne arhitekture, geografije, ekološke poljoprivrede, geofizike i geologije iz cijele Hrvatske – Vinkovaca, Osijeka, Požege, Đakova, Čakovca, Ivanić Grada, Buzeta, Bribira, Knina, Dubrovnika, Trogira, Kaštela, Splita i Zagreba. Osim studenata, u kampu pod Dinarom sudjeluju i brojni domaći te ESS volonteri, kao i Biomovi koordinatori te predavači iz MINGOR-a, Hrvatskih šuma, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, javnih ustanova za zaštitu prirode, LAG-a Cetinska krajina i drugi.

Uvod u projekt Dinara back to LIFE

Kamp će potrajati dva tjedna, do 19. rujna i u tom će razdoblju budući stručnjaci na području zaštite prirode usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju. Jutra su rezervirana za edukaciju gdje se studentima predstavlja teme važne za planiranje upravljanja. Prvog dana predavanja stručne suradnice za zaštitu prirode Ivane Selanec predstavljen je projekt Dinara kamp to LIFE i projektne aktivnosti u kojima će studenti sudjelovati.

Studenti na predavanju

Drugog dana teoretske nastave studenti su upoznati s konzervacijskom biologijom i njenom primjenom na primjeru projekta Dinara back to LIFE. Studenti će na ovom kampu sudjelovati u projektu konzervacije, što je interdisciplinarna primjenjena znanstvena grana kojoj je cilj očuvanje biološke raznolikosti, odnosno očuvanja raznolikog života na zemlji, temeljeno na prirodoslovnim i društvenim znanstvenim granama. Dinara back to LIFE je konzervacijski projekt koji stremi tome da se prirodu očuva kroz održivo korištenje.

Studenti su prvi dan počeli i s praktičnom nastavom na Ježevičkom Suhopolju gdje će bivši pašnjak veličine 40 hektara očistiti od raslinja i vratiti u prethodno stanje koje je bilo pogodnije stanište za projektne vrste ptica – ćukavicu i kratkoprstu ševu – dok će treća vrsta, vrtna strnadica, svoje stanište pronaći nešto više, na Vrdovu. Nakon što su uz pomoć stručnih suradnika i koordinatora označili granice katastarskih čestica, studenti su prionuli poslu uklanjanja drvenaste vegetacije, prvenstveno šmrike na odabranoj plohi.

Utvrđivanje granica katastarskih čestica

Među ovim vrstama, kako je objasnio Biomov stručni savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski, najveći problem predstavlja šmrika, odnosno juniperus, koji naraste u veliku loptu i onemogućava rast trave. Šmrika je posebna i po tome što je ovca ne jede, dok magaraca nema, stoga su u održavanju ovakvih travnatih staništa, kakva preferiraju nabrojane tri projektne vrste ptica, najbolja kombinirana stada ovaca i magaraca.

Polazak na teren

Dodatna otegotna okolnost pri održavanju pašnjaka, kako je naglasio Budinski, je i od države nametnuta zabrana stočarima da uklanjaju bilo kakve drvenaste biljke s pašnjaka, iako su ih dobili u zakup kao pašnjake, a zbog širenja raslinja polako se pretvaraju u šibljike, odnosno prestaju biti pašnjaci!

Područje Ježevičkog Suhopolja vrlo je pogodno za držanje stoke jer im je vrlo blizu, na udaljenosti od nekoliko stotina metara od naselja, odnosno staja do kojih se brzo i lako dolazi. Dodatna pogodnost je i dostupnost vode, i na Perući i na imanjima koja imaju vodovod.

Posao čišćenja obavlja se alatima pogodnim za ovakvu vrstu posla, ali i sigurnima za baratanje pri radu. Marljivi i dobro raspoloženi studenti su škarama, kratkim i dugim pilama te sjekirama orezivali biljke do tla, koje se takve vjerojatno neće obnoviti, a ako mladice i krenu pojest će ih stoka koju će stočari uskoro dotjerati na svježe obnovljeni pašnjak.

Studenti, volonteri i koordinatori kampa ispred Ekološke stanice Vrlika
Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode
Označavanje granice katastarske čestice
Vladimir Marinko, prijatelj projekta Dinara back to LIFE
Polazak na posao uklanjanja grmlja
Na Ježevičkom Suhopolju, s Dinarom u pozadini
Raslinje se mora sasjeći do tla kako ne bi ponovno raslo
Orezano grmlje skupljamo na hrpe gdje ćemo ga isjeckati
Hrastov ljiljak
Zadovoljstvo obavljenim poslom
Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Edukativna radionica „Kukci cvjetoljupci“ u Sinju – koja je uloga pčela u prirodi?

Za ovogodišnje izdanje ekološko-umjetničkog projekta Kašetarnica, Udruga Biom pripremila je edukativnu radionicu inspiriranu travnjacima i bogatim životom Dinare.

Brojne ptice, pčele, biljke i drugi kukci pronašli su svoj dom upravo na dinarskim travnjacima, a ovom radionicom djeci i odraslima želimo na zanimljiv način i dočarati taj svijet.

Posjetitelji će rješavanjem našega kviza moći naučiti nešto o dinarskim pticama, ali i divljim i medonosnim pčelama te cvatućim biljkama. Djeca će moći s nama zaigrati interaktivnu igru „Kukci cvjetoljupci“ kako bi saznali više o ulozi pčela u prirodi. Također, svi će posjetitelji moći kušati razne pčelinje proizvode, kao i pokušati prepoznati aromatične dinarske biljke prema njihovom mirisu. Nadamo se kako ćete posjetiti Biomov štand i otkriti Dinaru na jedan nov način!

Radionica je dio projekta “Dinara back to LIFE” kojim se restauriraju dinarski travnjaci, istražuju ptice, pčele i druge sastavnice prirode, te promiče njihova važnost.

Radionica “Kukci cvjetoljupci” održava se 1. rujna od 17 do 20 sati u Gradskom parku Sinj. Namijenjena je djeci i mladima.

Raspored ostalih događanja na Kašetarnici možete pogledati ovdje.