Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti

Restauracija bunara na Vrdovu – malen, ali bitan korak prema održivosti

Bunari na području Dinare nekoć su značili život za brojnu stoku, ali i njihove pastire. Njihova obnova uz uvažavanje tradicionalne i kulturne vrijednosti koju nose, maleni je ali bitan korak prema održivosti.

U današnje vrijeme kad je tu vodovod i flaširana voda u trgovinama, više ne razmišljamo o tome kako su se ljudi prije snabdijevali vodom. Bilo je potrebno osigurati vodu za ljude, životinje i vrtove.

Obitelji koje su se bavile stočarstvom, ljeti bi zbog kvalitetnije ispaše svoje blago selile u više predjele, pa tako i prema Vrdovu, što je bio dodatni izazov. Kako ljeti osigurati sigurna pojilišta?! Ljudi su poznavali prirodu i znali su gdje su izvori vode, no oni su malobrojni i ne bi osigurali dovoljnu količinu vode. A često bi svaka dodatna kap vode završila u podzemlju putujući kroz porozni krš.

Stoga su ljudi tražili načine da na površini zadrže vodu iz kišnog razdoblja. I našli su vrlo dobar način za to. Gradili su bunare.

Bojanov bunar (Bulovića staje)

Na izvorima, bujičnim tokovima ili mjestima gdje se voda prirodno zadržavala, iskopali bi par metara duboku i široku rupu. Skupljala ona podzemnu vodu ili kišnicu, rupu bi vješto zazidati okolnim kamenjem da bolje zadržava vodu i da bude dugovječnija.

Neki bunari su dodatno nadsvođeni kamenom kako bi se smanjila mogućnost zagađenja vode i smanjilo isparavanje. Postoje razne izvedbe bunara, no ono što je bitno je to da su na taj način osigurali dostpunost vode tijekom cijele godine, pa posebno tijekom ljetnih sušnih razdoblja, kada su selili stoku u više predjele na bolju ispašu.

Prvi Todića bunar (Melišica)

Dok je stoka pasla, pastiri su posvetili vrijeme održavanju i uređivanju bunara, izradi kamenih posuda tzv. kamenica za napajanje stoke ali i za uklanjanje drveća i grmlja s pašnjaka. Odlaskom ljudi s dinarskog područja i napuštanjem stočarstva, ostao je zapušten velik dio do tad korištene infrastrukture, kao i sami travnjaci. 

Treći Todića bunar (Melišica)

Bunari koje planiramo obnoviti, i tako im vratiti funkcionalnost, nalaze se na predjelu Rumin, sjeveroistočno od sela Rumin i na predjelu istočnog Vrdova, sjeveroistočno od sela Bitelić.

Neki od njih, poput bunara Venišica, na predjelu Rumin se intenzivno koriste od strane stočara no, kako su u lošem stanju zbog propadanja kamenih zidova i zarastanja u vegetaciju, polako gube svoju funkciju. Drugi se, što zbog lošeg stanja, što zbog nedostatka stočara i stoke, gotovo uopće ne koriste.

Čišćenje bunara, obnova i fugiranje zidova bitno smanjuju otjecanje vode dok uklanjanje vegetacije smanjuje onečišćenje vode. Također, podizanje kamenih vijenaca oko bunara smanjuje mogućnost pada stoke ili divljih životinja i zagađenje vode. 

Bulovića bunar (Bulovića staje)

Dakle, kako obnova bunara pomaže restauraciji travnjaka? Travnjaci koje želimo obnoviti postojali su zahvaljujući utjecaju čovjeka, stoga je održavanje tog utjecaja neophodno za njihov dugoročni opstanak.

Upravo zbog toga uz aktivnosti direktne restauracije travnjaka (kontrolirano paljenje, uklanjanje drvenaste vegetacije i pašarenje) promoviramo i provodimo i  aktivnosti obnove bunara, suhozida, čišćenja puteva i lokvi kojima želimo doprinijeti razvoju ekstenzivnog stočarstva i održivog korištenja prostora.

Mali Đurđelića bunar kamenica (Đurđelića glavica)

Drago nam je da smo danas svjedoci mnogih aktivnosti udruga specijaliziranih za problematiku obnova tradicionalnih stočarskih objekata, ali i niza lokalnih inicijativa obnova bunara i lokvi. Zajedničkim radom i razmjenom znanja i iskustava možemo vratiti stari sjaj uložem trudu i radu naših predaka.

Veliki Đurđelića bunar (Đurđelića glavica)
Kategorije
Novosti

Prikaz početnog stanja u sklopu praćenja socio-ekonomskog učinka projektnih aktivnosti

U sklopu projekta “Dinara back to LIFE” tijekom 2020. postavljena je metodologija procjene socio-ekonomskog učinka projektnih aktivnosti.

Cilj je bio prikupiti statističke podatke o užem i širem projektnom području, prikazati I analizirati početno socio-ekonomsko stanje koristeći pristup baziran na indikatorima.

Objavljeno je izvješće o Praćenju socio-ekonomskog učinka projektnih aktivnosti putem indikatora – prikaz početnog stanja.

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Novosti

Analiza medijskih objava u 2020.

Među komunikacijskim aktivnostima projekta “Dinara back to LIFE”, prikupljane su i analizirane medijske objave na temu pojma Dinare tijekom 2020. godine. Analiza dobivenih podataka pruža uvid u postojeće stanje i pomaže projektnom timu da prilagodi provedbu daljnjih komunikacijskih i projektnih aktivnosti s otkrivenim posebnostima medijskih stavova. Pri analizi medijskog sadržaja primijenjene su metode iz Analize početnog stanja – medijski sadržaj 2019.

Objavljeno je Izvješće o analizi medijskih objava o Dinari na internetskim portalima i stranicama u 2020. godini.

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Novosti

Komunikacijske aktivnosti koje smo proveli u prvoj godini

Projekt „Dinara back to LIFE“ ima izražen društveno-ekonomski karakter, a samim tim i naglašenu ulogu komunikacija projekta. Osnovni ciljevi komunikacija su uz obavještavanje o aktivnostima projekta, podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite biološke raznolikosti i promociju dobrobiti koje čovjek ima od ekosustava travnjaka.

Objavljen je izvještaj o provedenim komunikacijskim aktivnostima u prvoj godini projekta.

Među postignutim izdvaja se:

  • uspostava vizualnog identiteta
  • izrada web stranice
  • pokretanja profila na društvenoj mreži Facebook
  • izrada komunikacijskog plana
  • redovito medijsko izvještavanje
  • umrežavanje i rad s dionicima

Izvještaj u cijelosti objavljen je u rubrici Publikacije, a možete mu pristupiti ovdje.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Provedena prva restauracijska aktivnost kontroliranog paljenja

Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka. 

Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju. 

Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira. 

Povoljni vremenski uvjeti

Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.

Povećanje kvalitete staništa

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje. 

Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme  kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.

Prizore sa aktivnosti pogledajte u fotogaleriji.