Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Susret s lokalnim stočarima u Kijevu i Vrlici

Prošlog tjedna, projekt Dinara back to LIFE  i ciljevi prikupljanja iskaza interesa prezentirani su u Kijevu, zatim dan kasnije u Vrlici. U kijevskom i vrličkom Domu kulture uz pridržavanje epidemioloških mjera odazvalo se po dvadesetak stočara koji su imali priliku upoznati se s projektom, timom i aktivnostima koje će se raditi u sljedećoj godini, ali i čuti zašto je važnan njihov glas i interes za provedbu ispaše.

Melani Glavinić, komunikatorica na projektu, predstavila je projekt, njegove ciljeve i aktivnosti, a stručni suradnik za zaštitu prirode Ivan Budinski je prezentirao potencijalna područja za provedbu ispaše u sljedećoj godini, objasnio njihovu važnost te upoznao prisutne s mrežom Natura 2000 i vrijednim ptičjim vrstama dinarskih pašnjaka. U opuštenoj, domaćinskoj atmosferi osim kratkog predavanja i razmjene iskustava, uslijedila je rasprava u kojoj je većina stočara iskazala nezadovoljstvo dosadašnjim praksama vezanim uz zakup pašnjaka.

Neki od prisutnih stočara su već imali priliku upoznati dio projektnog tima na terenu prilikom prebrojavanja ili bilježenja vrsta pa su iskazali zadovoljstvo ovim službenim susretom. Prostora za suradnju i napredak ima, a dijalogom se može postići mnogo, zaključak je ovih susreta.

Nastavit ćemo organizirati ovakav tip susreta sa stočarima i svima koji su zainteresirani za projektne aktivnosti. Ovo je izvrsna prilika za vidjeti širu i stvarnu sliku stanja na terenu, ali i za prepoznati načine kako pomoći lokalnoj zajednici. Cilj nam je svima isti, očuvati Dinaru i težiti općoj dobrobiti domaćina. Hvala svima koji su sudjelovali, iskazali interes i podijelili svoje mišljenje s nama! – dodaje projektni tim.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Poziv na iskazivanje interesa lokalnim stočarima za provedbu ispaše na Dinari

Projektom „Dinara back to LIFE“ provodit će se restauracija travnjaka na području Dinare. Jedan od načina na koji će se restauracija provoditi je kontrolirana ispaša, a u kojoj mjeri i gdje će se provoditi, ovisi o interesu lokalnog stanovništva za sudjelovanje u projektu.

Kroz sljedeće tri godine u projektu „Dinara back to LIFE“ predviđeno je 30.000,00 € novčanih poticaja stočarima te nabava električnih pastira u vrijednosti 8.500,00 €. Navedena sredstva planiramo utrošiti na način da uspostavimo suradnju sa zainteresiranim stočarom/stočarima koji su voljni surađivati s projektnim timom na održavanju površina travnjaka provođenjem kontrolirane ispaše na pašnjacima na Dinari. Projekt vodi Udruga Biom u partnerstvu s Lokalnom akcijskom grupom „Cetinska krajina“, Hrvatskim šumama i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj je projektne aktivnosti, a time i točan način kako će se novac raspodijeliti, koliko god je to moguće prilagoditi stvarnim potrebama i interesu lokalnih stočara ili onih koji to žele postati. Definiranje točnih područja na kojima će se provoditi kontrolirana ispaša ovisi o interesu lokalnih stočara spremnih na potencijalnu suradnju te se zbog toga i objavljuje ovaj poziv.

U ime projektnog tima pozivamo sve koji se već bave ili se žele početi baviti stočarstvom da sudjeluju i iskažu svoj interes. Interes možete iskazati popunjavanjem upitnika (više detalja u nastavku teksta). Vaši odgovori pomoći će  našem projektnom timu u pripremanju plana kontrolirane ispaše i prilagodbi projekta, onoliko koliko je moguće, potrebama na terenu.

Ispašom se planira restaurirati oko 80 ha, u okviru područja iscrtanog na ovoj karti.

U ovoj fazi iz projekta želimo doći do boljeg uvida u postojeće stanje, broj stočara na području, broja onih koji svoja stada vode na ispašu na Dinaru ili planiraju s ispašom započeti tijekom 2021. godine.

Kako sudjelovati:

Potrebno je ispuniti upitnik s nekoliko jednostavnih pitanja i dostaviti ga na našu e-mail: dinarabacktolife@gmail.com ili odgovore popuniti ručno te ih poštom dostaviti na adresu:

 Udruga Biom, Matićeva 12, 21230 Sinj

 ili pozivom na broj telefona 021/274 946 od 8:00-16:00 sati.

Upitnik za iskaz interesa se nalazi ovdje.

Ispunjeni upitnik potrebno je dostaviti najkasnije do 04.12.2020.

Nakon iskazivanja interesa, početkom 2021. biti će objavljen natječaj na koji će se moći prijaviti svi zainteresirani te nakon čega će uslijediti odabir najboljeg ponuđača i sklapanje ugovora o kontroliranoj ispaši.

Provedbu projekta i najavu drugih aktivnosti pratite ovdje na web stranici projekta ili na društvenim mrežama.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti

Što raste u zaraslim dijelovima Dinare?

Uvukla nam se jesen u sve pore dana, a listopad nam je donio prirodu u njezinim najljepšim kolorima. Maglovita jutra, oštar i hladan zrak uz ritam kiše i sunca drže nas na oku da ne usporimo i prepustimo se toplim napicima i svakodnevnom tipkanju. Prije zaključivanja sezone terena, ostalo je priključiti se kolegama i uživati u šarenom dobu godine na Dinari.

Sve je nekako drugačije u zraku – slažemo se i protežemo ruke i noge čim smo stigli na Vrdovo.

Nema puno do tamo – kaže Luka pokazujući nam prema nepreglednoj šikaru kroz koju bi se trebali probiti.

Dok se provlačio kroz grmlje do radne točke, Luka nam objašnjava zašto su odabrane lokacije na Vrdovu, Kijevskom polju i Ježević suhopolju.

Tamo gdje su kolege ovo ljeto prebrojale ptičje vrste koje su nama u projektu značajne, označene su kao dobar teren. U Lukinom slučaju, ta mjesta su kontrolne točke, a lokacije su prepoznate kao dobro stanište vrtne strnadice, kratkoprste ševe i ćukavice. Lukine lokacije su obrasle, mahom nepregledne šikare koje je jesen pretvorila u šareno biljno klupko. Po dolasku na GPS-om označenu točku, kolege konopom označavaju pravokutnik veličine 50m2 i kreće botanika u malom.

Popisuju se sve prisutne jedinke drvenastih vrsta kao i njihov broj. Prvo se broje klijanci, pa jedinke do 1m visine te one iznad 1m visine. Brojenjem jedinki vrsta, objašnjava nam Luka, želi se vidjeti stvarno stanje na svakoj lokaciji prije početka aktivnosti koja će se tu provoditi. Važno je znati vrste i njihovu brojnost u različitim visinskim kategorijama, a prebrojavanjem drvenastog bilja želimo vidjeti možemo li na temelju udjela drvenastih vrsta i njihove dobne strukture odrediti razlike u staništu gdje su zabilježene ptice od staništa koje je fizički blisko, ali na njemu ptica nema. Osim što će se na svakoj lokaciji vršiti određena aktivnost, pratit će se i promjene brojnosti ptica; jesmo li aktivnostima poput košnje, ispaše ili kontroliranog paljenja uspjeli proširiti životni prostor koje ptice mogu koristiti ili povećali njihovu brojnost.

Zlatno Vrdovo

Napuštamo gornji dio Bitelića i nastavljamo prema Vrdovu. Dinara polako pokazuje zube; treba se toplije obući. Makadamskom cestom prolazimo kroz prostranu dolinu koja u svim dobima godine izgleda kao savršena filmska kulisa. A da na Vrdovu nikako ne može biti dosadno, pobrinula se, vjerojatno, najpoznatija oznaka na Dinari: vamo ili tamo. Idemo, za Lukom – prema tamo (odnosno ”vamo”). Osim što se vamo čini bliže od tamo, čeka nas još razvlačenja konopa i prebrojavanja vegetacije.

Jedan dio lokacija koristi se za ispašu stoke, ali ne dovoljno za održavanje prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Dinare. Osim toga, na tim površinama razvijaju se i biljne vrste koje štete travnjacima, primjerice smrika (smrič) pa on gubi svoje značajke.

Jeste li znali? Planinarski dom sv. Jakov je dobio ime prema 200 metara udaljenim temeljima kapelice sv. Jakova iz 15. stoljeća.

Iako su svi tipovi staništa važni, njihova raznolikost znači puni potencijal biološke raznolikosti Dinare, a to znači da i čovjek može koristiti prirodu u djelatnostima poput stočarstva, pčelarstva, lovstva, planinarenja, prikupljanja ljekovitog bilja i slično.

Što smo sve prebrojali?

Praćenjem brojnosti drvenaste vegetacije možemo dobiti grubu sliku strukture vegetacije na travnatim površinama i definirati stupanj sukcesije, ali i utvrditi u kojoj mjeri se razlikuju površine na kojima trenutno nalazimo ciljne vrste ptica od površina koje su zarasle, ali nisu još u potpunosti prekrivene šikarom. Naime, ptice koje pratimo traže određenu prisutnost grmlja i niskih stabala na travnjaku, ali ih je previše, počinju izbjegavati to područje.

U sklopu ovog terena, obišli smo ukupno dvadeset različitih lokacija (točaka), od koji je polovica bila na povoljnom staništu za ptice, a druga polovica na zaraslom području u blizini povoljnog staništa. Te zarasle površine moguće je uz malo truda obnoviti tako da se ukloni drvenasta vegetacija i time ponovo stvore povoljni uvjeti za ptice.

Na ovom zaraslom dijelu zabilježeno je ukupno 15 drvenastih vrsta s prosječnom gustoćom od 82 jedinki na 50m2, što je pet puta više nego na kontrolnim točkama, gdje je zabilježena gustoća od 16 jedinki na 50m2. Također, iako je na kontrolnim točkama zabilježeno neznatno manje vrsta (13), broj vrsta po plohi je bio znatno manji. Naime, na zaraslom dijelu je u prosjeku zabilježeno 6 drvenastih vrsta po plohi, dok ih je na otvorenom dijelu u prosjeku zabilježeno duplo manje (3).

Od drvenastih vrsta, najbrojnije su srednja krkavina (Rhamnus intermedia Steud. et Hochst.), hrast medunac (Quercus pubescens Willd.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i obična rujevina (Cotinus coggygria Scop.), koje su sve tipične vrste šikare hrasta medunca, široko rasprostranjene vegetacije šuma i šikara nižih nadmorskih visina ovog područja.

Za one koji žele znati više

Povoljno stanište – je prostor koji određenoj vrsti nudi sve što joj je potrebno. Svaka vrsta ima različite zahtjeve od prostora koji joj može ispuniti njene egzistencijalne potrebe poput hrane, zaklona i mjesta za razmnožavanje. Povoljno stanište za neku vrstu može biti određeno kombinacijom različitih elemenata, na primjer: tip reljefa, klimatski uvjeti, struktura i sastav vegetacije, prisutnost drugih vrsta, način gospodarenja prostorom i slično.

Sukcesija – je proces koji opisuje promjene florističkog sastava i strukture vegetacije kroz vrijeme. Sukcesija se obično prikazuje kao ciklus u kojem je prisutan linearan smjer kretanja promjena. Tako iz travnjaka s vremenom nastaje šikara (u Mediteranskom predjelu garig ili makija), dok iz šikare nastaje šuma. Nakon nekog ekstremnog događaja poput požara ili suše, ponovo nastaje travnjak i ciklus se ponovo pokreće. Međutim, promjene u prirodi nikada nisu linearne niti jednostavne. Tako da smjer sukcesije i njen trenutni rezultat ovisi, između ostalog, o početnom tipu vegetacije područja, načinu gospodarenja njime, prisutnosti određenih vrsta biljaka i životinja te frekvenciji pojave ekstremnih vremenskih događaja.