Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti Uncategorized @hr

Provedena prva restauracijska aktivnost kontroliranog paljenja

Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka. 

Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju. 

Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira. 

Povoljni vremenski uvjeti

Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.

Povećanje kvalitete staništa

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje. 

Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme  kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.

Prizore sa aktivnosti pogledajte u fotogaleriji.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Dinara je 12. park prirode u Hrvatskoj!

Hrvatski sabor je jednoglasnom odlukom donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara. Tako su dio područja Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišni i gornji dio toka Cetine te krška polja Hrvatačko, Paško i Vrličko danas proglašeni službeno 12. parkom prirode u Hrvatskoj. Nakon Parka prirode Velebit, masiv Dinare sa svojih 63.000 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije je naše najveće zaštićeno područje.

Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 čini  39 % kopnenog dijela RH zaštićenim. Osim što je i sama dio ekološke mreže Natura 2000, na samom području Parka nalazi se 11 važnih područja ekološke mreže Natura 2000 od kojih su dva područja očuvanja značajna za ptice te 9 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Dosadašnji najviši vrh Republike Hrvatske istoimen svom masivu, Dinara (Sinjal) na 1831 m također se nalazi na području Parka!

Područje Dinare osim što je kroz prošlost bilo jedno od značajnih povijesnih, tradicionalnih i kulturoloških područja, u prirodnom smislu je izvor bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te biološke raznolikosti prirodnih staništa. Trenutni podaci broje preko 1000 biljnih vrsta od čega 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Na međunarodnoj razini, prepoznat je fenomen dinarskog krša koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime.

Podsjetimo se koliko je naša Dinara bogata i raznolika:

  • Dinara u NATURA 2000 važnim staništima : planinski i pretplaninski vapenački travnjaci (planinske rudine), istočno submediteranski suhi travnjaci, vapnenački travnjaci i karbonatna točila.
  • Na području Dinare prema dostupnim podacima na planini je zabilježeno oko 750 biljnih vrsta, od čega je preko 110 strogo zaštićeno, a 55 endemično.
  • U višim predjelima nalazi se i najveća populacija dinarskog rožca (dinarska smiljka, Cerastium dinaricum), u Hrvatskoj strogo zaštićene biljke.
  • Dinara je značajno stanište za vuka (Canis lupus) i smeđeg medvjeda (Ursus arctos), dinarskog voluhara (Dinaromys bogdanovi), a najvažnije je stanište planinskog žutokruga (Vipera ursinii)
  • Dinara je važna za očuvanje bogate i endemske špiljske faune, u kojoj obitavaju strogo zaštićene vrste veliki šišmiš (Myotis myotis), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii) i južni potkovnjak (Rhinolophus euryale).
  • Na planini obitava jedina gnijezdeća populacija planinske ševe (Eremophila alpestris) u Hrvatskoj
  • Dinara predstavlja važno područje očuvanja za mnoge saproksilne kornjaše, jedno je od zadnjih mjesta gdje je pronađena rijetka vrsta kornjaša (Osmoderma barnabita)

Osim što je područje Dinare posebnih prirodnih vrijednosti, nikako se ne smije zaboraviti uloga domaćeg stanovništva. Njihov trud, održavanje tradicionalnih djelatnosti, prvenstveno stočarstva, velik je značaj i doprinos očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja. Osim toga, njihova privrženost, te način života uz Dinaru, dodatno je bogatstvo koje valja istaknuti.

Potencijal za revitalizaciju u skladu s očuvanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti je velik , a zaštita Dinare svakako će imati pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo ovog kraja.

Čestitamo svima koji su svojim radom i trudom doprinijeli u ovom važnom koraku za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj te postupku proglašenja Parka prirode Dinara.

Kategorije
Novosti Uncategorized @hr

Zašto brojimo pčele?

Brojite pčele? Nevjerica i čuđenje svaki put kada nas domaći ljudi sretnu na terenu kada – brojimo pčele. Zašto bi brojali pčele, koje pčele i kako ih uopće brojimo?

Pčele su među kukcima najpoznatiji i najbrojniji oprašivači. Postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive u košnicama, medonosne pčele, a neke su solitarne, odnosno žive same u malim “nastambama” u zemlji ili stablima. Pčele u prirodi traže zaklonjena mjesta za izgradnju košnica kao što su manje spilje ili duplje u stablima. Prije današnjih modernih, drvenih košnica ljudi su nekada košnice izrađivali od šupljih debala tzv. dubara ili dubina, čak su i pleli slamu u stožaste košnice tzv. pletare. Med koji proizvode im prvenstveno služi za vlastitu prehranu i hranjenje ličinki. Voskom oblažu košnice koje su nastale prirodno ili ljudskom rukom, dok propolisom kojeg proizvode i koji ima antibakterijska svojstva, oblažu pukotine košnica i premazuju “zidove”. Pčele proizvode i matičnu mliječ s kojom hrane maticu i odabrane ličinke koje trebaju “odgojiti” u nove matice. Čak i pčelinji otrov kojeg ubrizgavaju kroz žalac u obliku harpuna je stvoren samo za obranu, a upravo zbog svog oblika koji nije najbolje prilagođen koži sisavaca, pa tako i čovjeka, pčela koja nas ubode je osuđena na smrt. Naime, žalac joj zapne u našoj koži koja je potpuno drugačije građe od hitinskog oklopa osa i stršljena kakve imaju njezini prirodni neprijatelji, te ga ne može izvući iz kože bez čupanja unutrašnjosti abdomena, kao što to mogu ose ili stršljeni.

Osim vrsta pčela zanimljive su nam i razne vrste bumbara, srodnih pčelama, dosta robusnijeg tijela i često otporniji na niske temperature. Iako neke vrste također proizvode med sličan pčelinjem, ljudi ih ne uzgajaju zbog meda već kao oprašivače za voće.

Kako procijeniti je li neko stanište dobro za pčele i ima li dovoljno cvatućeg bilja?

Jedan od načina je i prebrojavanje pčela. No, što ako je neko stanište, livada ili planinski travnjak na prvi pogled odlično pokriven cvatućim biljem, ali na njemu nema pčela? Moguće je nekoliko razloga; sušna godina (kao ova), vrlo vjetrovito ili prehladno vrijeme ili jednostavno na tom području nema pčelara s njihovim košnicama. Zbog toga za prebrojavanje biramo lijepe, sunčane dane bez vjetra, a na samom staništu prebrojavamo sve vrste pčela i bumbara. Po dolasku na odabranu lokaciju, unosimo podatke o temperaturi, brzini vjetra u vlažnosti zraka potom odredimo pravocrtnu trasu kojom ćemo se pomicati pokušavajući u obzir uzeti što veći raspon nadmorske visine na ciljanom travnjaku koristeći kvadratno mjerilo 1×1 m kojeg spustimo na označenu GPS točku. Kvadrat ostavljamo i čekamo dvije minute kako bi se pčele i bumbari smirili ili se vratili na plohu, zatim ih brojimo pazeći da ne brojimo druge kukce oprašivače poput muha ili leptira. Na kraju bilježimo 3 najposjećenije cvatuće biljke, upisujemo u dnevnik i tablicu te taj proces ponavljamo na sljedećih 30 točaka. Ovaj proces ponavljamo na sedam odabranih livada na različitim lokacijama i nadmorskim visinama te s različitim stanišnim uvjetima. Brojanje vršimo dva puta u kasno proljeće i ljeto te jedan put u ranu jesen iz razloga što različite vrste cvatu u različito vrijeme. Primjerice, razne vrste majčine dušice cvatu u proljeće i ljeto ili razne vrste vrijeska cvatu u jesen, dok neke biljke ponavljaju cvatnju pa cvatu i u proljeće i u jesen. U jednoj godini tako se odrađuje 21 prebrojavanje pčela na ovaj način.

Kroz projekt je planirano čak 63 prebrojavanja što će nam , uz broj pčela, dati i točnije podatke o stanju cvatnje na raznim staništima. Ove podatke „provlačimo“ kroz koeficijente površine ciljane livade kao i pretpostavku o broju pčela radilica u pčelinjem društvu što nam daje puno bolji podatak o trenutnom broju pčela na toj lokaciji. Što to znači? Ako na nekoj lokaciji prebrojimo velik broj divljih pčela i bumbara, a malen ili nikakav broj medonosnih pčela to će reći da iako je stanište dobro za pčele, pčelari nisu prepoznali lokaciju kao potencijalnu za postavljanje košnica. Drugim riječima, moći ćemo usmjeriti pčelare i predložiti im gdje su najbolja mjesta za postavljanje košnica, a tako bi pčele mogle doprinijeti boljem oprašivanju i širenju cvatućih travnjačkih vrsta biljaka.

Jednostavno je; što je više pčela na dobrim lokacijama, bit će više kukaca oprašivača koji su hrana mnoštvu ptica. Više ptica znači i bogatiji ptičji svijet na Dinari.

Zujanje pčela i pjev ptica na procvalim planinskim livadama, ima li ljepšeg prizora?

Kategorije
Dnevnik Dinare Novosti Uncategorized @hr

Raznolik živi svijet Dinare

Područje Dinare obuhvaća raznoliku skupinu biljnog i životinjskog svijeta koje su se prilagodile različitim vrstama staništa, vremenskim uvjetima te klimi. Dostupni podaci govore kako na nizom značajnih staništa obitava preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja.

Terenske aktivnosti započele su na Vrdovu, Ježević i Kijevskom suhopolju. Trenutno vršimo pilot istraživanja pokrovnosti trave i gustoće drvenaste vegetacije te prebrojavanje pčela i skakavaca, a rezultati će nam dati jasniji uvid gdje je najbolje vršiti planirane aktivnosti uklanjanja grmlja, kontroliranog propisanog paljenja i ispaše.

Na Dinari je živo

Već u prvim odlascima na Dinaru, zaključujemo kako nikada nećemo biti sami. Potrebno je samo malo više otvoriti oči i naćuliti uši.

Po suhim, kamenitim i toplim predjelima provlači se velika, spora kopnena kornjača, često u narodu nazvana čančara. Kornjačama je važno biti na suhom ili u sjeni. Ne voli velike promjene temperature, stoga je poznata po tome da ponekad u listopadu iskopa rupu u kojoj će spavati sve do proljeća.

Jeste li znali?

Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. I bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi gmazovi, imaju četiri receptora za vid. Kretanje očnih jabučica postiže i prostorno i panoramsko vidno polje.

Kad smo kod gmazova, često nas pitaju jesmo li vidjeli poskoka koji živi na Dinari, no na planinskim travnjacima Velebita, Dinare, Troglava i Kamešnice iznad 1000 metara živi još jedna otrovnica – žutokrug, jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija. Srećom, bliske susrete nismo zabilježili, ali zmajur, zmija neotrovnica, ostavila nam je svlak, površinski rožnati sloj kože.

Koliko je vruće, svjedoče cvrčci (cikade) – najuporniji i najglasniji ljetni pjevači. Zbog boje i izgleda poput kore drveta, gotovo su neprimjetni jer se po danu skrivaju među lišćem. Blizu njega, prije nego je pobjegao pod kamen, fotoaparatom smo zabilježili vučjeg pauka. Vučji pauk  (lat. Lycosidae), tvori veliku porodicu paukova, a toj porodici pripada čak 123 rodova i preko 2 300 vrsta.

U koji god dio Dinare dođeš, skakavci su vrlo česti domaćini. U nepovoljno doba godine zavlače se pod stijene ili tlo, a na travnjacima su najprisutniji tako da im se naše hodanje kroz travu čini kao igra pa skaču na sve strane.

Tu je i lasica koja je uglavnom aktivna noću, a mi smo je imali sreću susresti i danju.

Ptičji svijet

Ornitološka vrijednost dinarskog prostora, osobito vrhova i padina koje joj pripadaju te staništa oko gornjeg toka Cetine, od njezina izvora do brane Peruča, uvrstila je taj prostor, sukladno europskoj Direktivi o zaštiti ptica, u područje od posebne zaštite za ptičje vrste.

U svibnju su nam se na terenu priključili ESS volonteri. Nika Budagashvili je mladi ornitolog i strastveni fotograf. Njegovo oštro oko uhvatilo je prekrasne kadrove ptičjeg svijeta Dinare.

Crna lunja je ptica iz porodice jastrebova, reda sokolovki. Samim tim što naseljava sva četiri kontinenta, crna lunja je vjerovatnije najbrojnija ptica grabljivica. Druga grabljivica koju je Nika snimio je eja livadarka koja je brz lovac otvorenih prostora, a gnijezdi se u krškim poljima. Leti vrlo elegantno, polaganim, ali snažnim zamasima krila.

Oko 85% ukupne hrvatske populacije kratkoprste ševe gnijezdi se u sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH, a među koje se ubraja i Dinara. Osim izgledom, karakteristična je po svom valovitom pjevnom letu. Gnijezdi se i hrani na tlu, a noći provodi u plitkim udubinama koje sama iskopa. Kratkoprsta ševa je jedna od naših ciljnih ptičjih vrsta uz ćukavicu i vrtnu strnadicu. To znači da aktivnosti restauracije staništa koje će se provoditi bi trebale poboljšati stanište i potencijalni životni prostor za njih.

Ukoliko ste jedan od sretnika poput Nike koji je imao priliku susresti vrtnu strnadicu u njenom prirodnom okruženju, primijetit će te da je ovo izuzetno plaha i skrovita ptica. Pjev joj je zvonak, a kao i kod većine strnadica, preferiraju otvorena područja s drvećem i grmovima, a hrane se i gnijezde na tlu.

Prizor koji se sve rjeđe viđa na Dinari

Dinara ima jako dugu tradiciju uzgoja stoke koju u tom kraju nisu niti nazivali ”stoka” već ”blago” što jasno prikazuje njenu važnost. Nažalost, više se ne mogu vidjeti velika stada i transhumanca, odlazak stoke u viša predjela planine, pa nas i ova manja stada u podnožju planine obraduju.

Malo stado na području Kamešnice

Priroda nas svaki put oduševi i daje nam do znanja kako je trebamo poštovati i čuvati!

Kategorije
Novosti Uncategorized @hr

IZVJEŠTAJ S TERENA: Vruće je, ali mora se!

U malom dijelu hlada gdje smo parkirali bilo je skoro trideset stupnjeva kad smo stigli u Podinarje.

Ovdje?

Luka, naš stručnjak za GIS, je samo klimnuo glavom. Ispred nas se otvorio nepregledan travnjak i već je bilo jasno kako će današnji terenski rad biti sve osim – dosadan. Dinara nas je ‘kraljevski’ dočekala, a na nama je bilo samo raditi i preživjeti zvizdan.

U ovom terenskom obilasku Dinare, bilježila se pokrovnost trava i gustoća drvenaste vegetacije što bi nam trebalo omogućiti procjenu uspješnosti projektnih aktivnosti na odabranim lokacijama. Na ovim lokacijama drvenasta vegetacija polako prekriva kamenjarske pašnjake čime se mijenja struktura prostora i polako nestaju veliki otvoreni prostori, a time i povoljna staništa za ciljne vrste ptica. Na pojedinim lokacijama gdje smo zabilježili ciljne vrste ptica, podaci o pokrovnosti trave te gustoći drvenaste vegetacije omogućit će nam uvid u strukturu staništa koja im odgovara i koju je potrebno postići na lokacijama gdje ćemo provoditi projektne aktivnosti.

Kako bilježimo pokrovnost?

U pripremnim radnjama, izdvojeni su poligoni u kojima se planiraju aktivnosti ili su kroz ranije odrađene terene zabilježeni ovogodišnji nalazi ciljnih vrsta ptica (vrtna strnadica, kratkoprsta ševa i ćukavica). Dolaskom na točku, uzima se GPS koordinata, a točka se imenuje potom se lokacija fotografira i polaže se okvir 1×1 m na zemlju, unutar koje se procjenjuje pokrovnost trave i kamena te se od donjeg lijevog kuta mjeri udaljenost do prve drvenaste biljke u svakoj četvrtini križa.

Unutar drvenog okvira vizualno se procjenjuje pokrovnost trave i kamenja te bilježi prisutnost kršina (lat. Chrysopogon gryllus) kako bi se dobila njegova frekvencija na lokaciji. Ova vrsta predstavlja važan strukturni element suhih travnjaka koji ciljne vrste ptica često koriste za gniježđenje, te povećanjem njene frekvencije, može se očekivati i povećanje kvalitete staništa za te vrste.

Zadnji zadatak je izmjeriti koliko je daleko nisko i visoko drvenasto bilje od točke mjerenja. Taj podatak nam govori o strukturi područja te ukazuje na stupanj sukcesije travnjaka, a time i na dostupnost povoljnih staništa za ciljne vrste ptica.

Za rezultate ovog pilot istraživanja, morat ćemo još malo pričekati jer nas obrada tek čeka. Prikupljeni podaci će nam biti od velike pomoći kod određivanja opsega aktivnosti te planiranja monitoringa kojim ćemo prati uspješnost tih aktivnost.

Nema života? Ima, ima!

Fotografije koje smo uhvatili su škrte i skromne, kao da nas Dinara svako toliko bocne i upita stručnjaci, ima li tu šta života? Pod onim vrelim zrakama sunca i omamljeni teškim zrakom, gotovo nas navuče da kažemo: Nema. Gdje bi ovdje život uspio? Srećom, strpljivi smo, pratimo koordinate, bilježimo, prebrojavamo, mjerimo… i gle, kako ugazimo, tako se roj skakavaca razbježi oko nas. Malo dalje, ispod kamena – pauk.

Ima života, ima! Odradili smo opsežan posao, a još nas toliko toga čeka.

Za one koji žele znati više 🙂

Što je transekt?

Transekt je zaišljeni pravac u prostoru duž kojeg se uzorkuje na jednakim intervalima ili duž nekog gradiejenta, ovisno i cilju istraživanja i istraživanoj skupini.

Što je kršin (lat. Chrysopogon gryllus)?

Vrsta trave koja se rasprostire od južne i istočne Europe sve do stepa južnog Sibira. Narodno ime duguje dugim bijelim dlakama koje obrastaju na listovima. Ovo je tipična mediteranska vrsta široko rasprostranjena u Dalmaciji, uglavnom u sklopu submediteranskih suhih travnjaka (Natura 2000 kod: 62A0). Visoko je cijenjena kao pašnjačka vrsta budući da na pojedinim mjestima predstavlja skoro pa jedinu pašu ovaca (npr. na otocima), dok su mlade livade idealna paša za konje. Osim ispašom, travnjaci kršina održavali su se i košnjom jer je kršin korisna krmna kultura za područje Dalmacije, a korijenje se nekada koristilo za izradu grubih četki. Iako je jedna od najprilagođenijih trava na ekstremne edafske i klimatske uvjete te uspijeva na lošim, kamenitim i pjeskovitim tla; danas se površine pod submediteranskim suhim travnjacima smanjuju te se gube i površine na kojima uspijeva kršin.

Za ne-domaće: Što je zvizdan?

Ljetno vrijeme kada je sunce na zenitu, a osjećaj vrućine i jakog sunca je vrlo izražen.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Dinara back to LIFE vam ponosno predstavlja svoj vizualni identitet i web stranicu

#dinarabacktolife oznaka je oživjela sredinom travnja na našem Facebook profilu, a mi smo marljivo pripremali vizualni identitet i web stranicu projekta, pritom pazeći da u svakom dijelu virtualnog kutka Dinare svi mogu ostaviti djelić sebe. U duhu projekta, željeli smo prikazati Dinaru u našem svakodnevnom životu kakva ona zaista jest – dragocjena i skladna. U krugu, ljudi su oduvijek vidjeli simboliku zajedništva. Ipak naš krug nije običan, u njemu se odvija sav potencijal i važnost Dinare, sve što želimo ukazati dajući joj krilaticu ”back to LIFE” – vrati se tamo gdje pripadaš! Iza vizualnog identiteta stoje mlade, iskusne i kreativne riječke snage simboličnog naziva Radionica. Slušali su nas, propitkivali i učili zajedno s nama; oživjeli su Dinaru na ovim internetskim prostranstvima.

Logotip ”Dinara back to LIFE”

OD KNINA DO TRILJA: DINARA KROZ TOPLE BOJE

Travnjaci na Dinari nekada su bili najveće bogatstvo domaćem stanovništvu; blago se u ljetnim mjesecima izvodilo na ispašu i vraćalo u nizine tek u zimskom razdoblju. Takav način života nazivan još i transhumanca, pridonosio je i čuvao biološku raznolikost Dinare. Posljednjih tridesetak godina, život na Dinari uvelike se promijenio, ostali su tek statistika i zapisi te pokoje manje stado s pastirom duž cijelog područja. Kako bi sačuvali travnjake koji su u najvećoj mjeri zapušteni ili gotovo nestali, ali i dinarski život  od zaborava, projektom Dinara back to LIFE želja je restaurirati travnjake, oživjeti pašnjake i sačuvati ptičje vrste ovisne o Dinari. Osim obnove travnjaka, potencijal za razvoj cijelog područja prepoznali smo u domaćem stanovništvu koje želimo podržati te osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti.

Oživjeti pašnjake znači osigurati drugim vrstama i nama ‘domaćima’ harmoniju i zajedništvo. Ha, zajedništvo! Vratili smo se na početak našeg opisa.

FOKUS NA BUDUĆNOST – MJESTO ZA SVE

Dinara ima potencijal prehranjivati i odgajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali važno je raditi. Kroz cijelo područje prepoznali smo obitelji i njihova poljoprivredna gospodarstva kao najveće blago Dinare koje zaslužuje pažnju i podršku zajednice. Njih posebno ističemo i pozivamo – javite nam se!

Ovaj web ne pripada samo članovima projektnog tima. Istina, ovdje ćeš pronaći sve novosti, informacije i projektne aktivnosti, stručnu literaturu i oku ugodne fotografije (većina njih su naših ruku djelo, što nas izrazito veseli). Ovaj web je i mjesto za tebe i sve druge koji žele učiti o Dinari, njezinoj biološkoj raznolikosti, kulturi i tradiciji života.

Budi slobodan propitkivati, tražiti i ukazivati na propušteno.

Budi inspiriran oživjeti Dinaru svojim talentom, svojom pričom i svojim radom.

Ostavi nam oznaku #dinarabacktolife, pošalji nam fotografije, pozovi nas kod sebe (dok si u polju, kod pčela, na ispaši sa stadom, dok pripremaš povrće za prodaju). Pričaj nam o nedostacima i preprekama s kojima se svakodnevno suočavaš. Pričaj nam o svom radu i neprocjenjivom iskustvu.

Piši nam što želiš vidjeti, čitati i što tebi Dinara predstavlja.

Kategorije
Dnevnik Dinare Uncategorized @hr

Priča o stvaranju logotipa Dinara back to LIFE

Dinaru se često opisuje kao snažnog, kršnog diva koji se nadvija nad Dalmatinskom zagorom i čuva njezinu baštinu. Nekoć područje bogato tradicijom primarnih djelatnosti od kojih su stanovnici uzimali kako bi preživljavali, danas je više planinarska i izletnička meka zaljubljenicima u prirodu.

U duhu projekta, željeli smo prikazati Dinaru u našem svakodnevnom životu kakva ona zaista jest – dragocjena i skladna. U krugu, ljudi su oduvijek vidjeli simboliku zajedništva. Naš krug ipak nije običan, u njemu se odvija sav potencijal bogatstva i raznolikosti Dinare, sve na što želimo ukazati davši joj krilaticu ”back to LIFE” – vrati se tamo gdje pripadaš. Krug je jedna akcija, simbol vremenskog ciklusa, smjena godišnjih doba, godina i generacija – savršeni ritam koji upravo takav treba trajati zauvijek.

Dinaru su njezini obožavatelji stavili u sve okvire fotografija: Dinara zelena u proljeće, žuta u ljeto, crvena u jesen, siva i bijela u zimu. Dinara koja je živa u svim kolorima, a ljudi računaju kako je baš njihova vizija Dinare jedina ispravna. Koja boja može tako savršeno i umirujuće opisati njezinu prošlost, sadašnjost i budućnost? Zlatna, jer zlato je najdragocjenije među kovinama, boja bogatstva, mudrosti i moći. Ma, čekajte, mislite li da smo je previše nahvalili? Nikako. Boje Dinare su čarobne u ljeto, travnjaci dobiju baš takvu zlatnu boju, već pred jesen oni postaju zeleni, a stabla pozlate, pocrvene… Priroda je najbolji umjetnik, poznata je izjava. Prihvatili smo, te u kut kapnuli malo zelene. Kažu da kombinacija zelene sa zlatnom, pomlađuje, regenerira i nanovo rađa. Ljudi često u zelenoj traže svježinu, povezujući je s odmorom… u prirodi.

Boje vizualnog identeta

Nama je ta zelena jedan veliki podsjetnik na dio s kojim se tek trebamo uhvatiti u koštac – vratiti travnjake najbliže karakteru Dinare. Travnjaci kakvi su nekoć bili, jedinstveni, bogati hranom za tisuće žitelja i blaga, travnjaci koji su značili život.

Sve bi to bilo posve obično i jednostavno da ona sama nije poseban domaćin biljnim i životinjskim vrstama koji žive od nje. Travnjak ili planina, ovisno kako vi želite vidjeti Dinaru, zaigrali smo se dodajući ovom vizualnom pečatu identitet bogatog ptičjeg svijeta koji nikako ne može bez nje, predstavljen u simbolu ptice ćukavice (lat. Burhinus oedicnemus). Ona je inspiracija nama, običnim ljudima i stručnjacima, kako je važno odnositi se s poštovanjem prema svemu što radimo. Oživjeti pašnjake znači osigurati drugim vrstama harmoniju i zajedništvo. Ha, zajedništvo vratili smo se na početak našeg opisa!

Ostaje nam samo, umetnuti nas, svatko sebe u darovano nam prirodno bogatstvo. Ali nismo nas simbolizirali i pretočili u boju ili obris. To će svatko tko prepozna ovaj vizual moći napraviti svojim povjerenjem, razumijevanjem i zahvalnosti prema silnoj, velikoj, moćnoj Dinari.