Kategorije
Novosti

Procjena krmne vrijednosti suhih travnjaka na Dinari na osnovu botaničkog sastava

Članovi projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su na nedavnom 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma u Vodicama neke od rezultata terenskih istraživanja iz prve dvije godine projekta Dinara back to LIFE u obliku postera.

Koristeći podatke sakupljene u botaničkim istraživanjima koja su zaposlenici Udruge BIOM proveli na travnjacima na lokalitetima Validžići, Ježević i Vrdovo procijenjena je krmna vrijednost tih travnjaka pomoću „Kompleksne metode“ za procjenu sumarne vrijednosti travnjaka i djetelišta.

„Kompleksna metoda“ uzima u obzir botanički sastav travnjaka, udio pojedine biljne vrste u travnjaku i niz drugih faktora koji utječu na kvalitetu biljke kao krme (otrovnost, probavljivost, morfološka svojstva biljke, kemijski sastav itd.). Na temelju svojih obilježja biljka se svrstava u jednu od klasa (od vrlo škodljive do odlične) te joj se pridaje koeficijent koji služi za izračun sumarne vrijednosti travnjaka. Zbrojem umnožaka koeficijenta i udjela pojedinih biljnih vrsta dobiva se osnovni indeks kvalitete travnjaka.

Prof. Kutnjak i suradnici

Podatak o kvaliteti (krmnoj vrijednosti) govori nam koji su travnjaci prikladni za napasivanje i proizvodnju krme te treba li se poduzeti melioracijske zahvate na dotičnim travnjacima.

Naši rezultati pokazali su da se travnjaci u Validžićima i Ježeviću bili znatno bolje kvalitete nego oni u Vrdovu što se povezuje s velikim udjelom trava iz roda Sesleria (oštrulja) u travnjacima na Vrdovu. Travnjaci u Validžićima imali su najveći prosječan indeks kvalitete.

Detaljnije o ovom istraživanju možete naći u radu Kutnjaka i suradnika u Zborniku radova 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma na sljedećem linku –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/08/vrijednost-pasnjaka.pdf.

Poster o istraživanju pronađite na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/08/poster1.pdf

Kategorije
Novosti

Prvi uvid u status travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara

U sklopu 57. hrvatskog i 17. međunarodnog simpozija agronoma održanog krajem lipnja u Vodicama, članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su zanimljive rezultate istraživanja provedenih kroz projekt.

Doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak održao je usmeno izlaganje na temu statusa travnjaka u sustavu potpora na području Parka prirode Dinara. Za ovaj rad iskorišteni su podaci o krškim pašnjacima i livadama iz 2020. preuzeti iz evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) kojom upravlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Analize provedene koristeći geografski informacijski sustav (GIS) pokazale su da ARKOD parcele krških pašnjaka i livada na Dinari obuhvaćaju oko 5.000 ha što čini oko 8% površine Parka prirode. Najveće površine krških pašnjaka i livada nalaze se na nadmorskim visinama do 500 m (preko 55% prijavljenih površina). Najveći broj parcela prijavljen je u visinskoj klasi od 300 m do 400 m nadmorske visine. Najveće prijavljene parcele nalaze se u visinskoj klasi od 1200 m do 1300 m nadmorske visine gdje veličina pojedine parcele u prosjeku iznosi 12.5 ha. Utvrđeno je i da je nagib ograničavajući faktor za korištenje parcela kao pašnjaka.

Ovo su prve prostorne analize provedene na krškim pašnjacima i livadama na području Dinare te bi rezultati trebali doprinijeti budućem gospodarenju Parkom prirode.

Cijeli rad profesora Kutnjaka i suradnika pronađite u Zborniku radova sa simpozija na linku dolje –

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/Kutnjak-pasnjaci.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Predavanje: Koliko je ugljičnog dioksida ispušteno požarima na Dinari 2017. i 2020. godine

Članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom drugom posterskom predavanju na 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma predstavili su rezultate procjene emisije ugljikovog dioksida (CO2) uzrokovane požarima koji su zahvatili Dinaru 2017. i 2020. godine.

Prošle godine ostvareni su novi rekordi u emisiji CO2 izazvanoj požarima diljem svijeta, između ostalog i na Sredozemlju. Ugljikov dioksid najznačajniji je od stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju.

U istraživanju predstavljenom na simpoziju, doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, prof. dr. sc. Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić pokušali su aproksimirati koliko je CO2 otpušteno u atmosferu koristeći emisijski faktor CO2 kod spaljivanja biomase.

Za početak su na satelitskim snimkama Sentinel-2 identificirana područja izgorjela u požarima u kolovozu 2017. i travnju 2020. te je pomoću geografskog informacijskog sustava (GIS-a) određena njihova površina. Površina opožarena 2017. iznosila je oko 64 km2, a 2020. oko 62 km2.

Grafikon: Crveno – površina opožarena 2020.; žuto – površina opožarena 2017.

Uzorci biomase sakupljeni na opožarenom području u sklopu našeg projekta korišteni su kako bi se aproksimirala približna ukupna biomasa sagorjela u ovim požarima. Naposljetku, umnoškom ukupne biomase i emisijskog faktora CO2 dobivena je procijenjena masa emitiranog CO2. Procijenjeno je da je u požaru 2017. emitirano više od 11.500 tona CO2, a u požaru 2020. približno 11.000 tona CO2.

Dobivene količine nisu egzaktne, već se radi samo o aproksimaciji. Ovo je prva takva aproksimacija za travnjake u Hrvatskoj, te će uz unaprjeđenje metode zasigurno poslužiti kao dobra osnova za buduća istraživanja. Poster predstavljen na simpoziju može se pogledati na linku dolje –  

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/poster2.pdf