Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Obnovljena Marunska bunarina – opet se skuplja voda za divlje životinje i stoku

Proteklog petka u Sinju je održano predavanja o obnovi lokvi, a u Vučipolju iznad Perućkog jezera idućeg je dana naučeno znanje primijenjeno u obnovi jedne zapuštene lokve.

Prijedlog za obnovu lokve Marunska bunarina došao je kroz Suradničko vijeće projekta Dinara back to LIFE u kojem su okupljeni dionici ovog projekta poput lovaca, stočara i pčelara, čime smo dali priliku zajednici da izdvoji i naglasi ono što misli da je važno za obnovu. Ovaj prijedlog dionika nekoliko mjeseci nakon što je iznesen ovog je vikenda i proveden.

Alen Čikada, udruga KAL, predavanje o obnovi lokvi

Proces obnove lokve počeo je prijenosom znanja. Alen Čikada, stručnjak iz udruge za zaštitu i obnovu krških lokvi KAL, u dvorani Palacina u Sinju u petak 8. listopada održao je predavanje „Kako i zašto obnavljano lokve u kršu?“ na kojem je dao osnovne informacije o važnosti lokve, opisao obnovu te prikazao uspješne primjere restauracije lokvi u kršu. Stručnjak Čikada, iz Lucijana kod Žminja, lokvama se počeo baviti od djetinjstva, a kroz udrugu KAL već se jedno desetljeće bavi ovom problematikom. Na svom je predavanju prenio svoje znanje o obnovi lokve, a njegovo će znanje sudionici predavanja moći i sami početi primjenjivati u nadolazećim obnovama.

U subotu 9. listopada uslijedila je primjena naučenog – 20-ak lovaca iz Lovačke udruge Hrvace, članova LAG-a Cetinska krajina, članovi udruge Dragodid koja se bavi obnovom suhozida, Alen Čikada iz KAL-a te članovi i volonteri Bioma prionilli su poslu čišćenja i obnove lokve Marunska bunarina kod Vučipolja na istočnoj strani jezera Peruća. Riječ je o zarasloj lokvi urušenih suhozida u kojoj je vodonepropusni sloj zemlje ipak očuvan pa je time lokva bila funkcionalna, voda se i dalje zadržavala te je samim time bila pogodna za obnovu.

Marunska bunarina na početku obnove

Na subotnjoj akciji uklonjeno je raslinje koje je raslo iz same lokve te je očišćeno i raslinje koje je raslo u okolici lokvi, a zbog kojeg se suhozid urušavao i koje je onemogućavalo pristup lokvi. Dno lokve očišćeno je od trave i drugog raslinja kako se ne bi stvarao mulj. Suhozid kojim je lokva ograđena je velikim dijelom obnovljen te će ubuduće sprečavati urušavanje zemlje u lokvu, kao i upadanje drugog materijala. Ovako očišćena i obnovljena lokva trebala bi dulje čuvati vodu u većim količinama, odnosno biti izvor pitke vode kroz sušno ljetno razdoblje. Na obnovljenu lokvu bit će postavljene i foto-zamke kako bi se pratilo koje divlje životinje lokvu koriste.

Ispumpavanje vode s dna lokve

Lokve su jedan od rijetkih primjera intervencije čovjeka u prirodi koje su dobre za prirodu i doprinose biološkoj raznolikosti. Nekoć su se koristile da bi se dovela voda i održalo stočarstvo tamo gdje vode nije bilo, a kako je na ovom terenu sve manje stočara i stočarstva, lokve se sve manje koristi, odnosno više ih se ne održava pa propadaju.

Biomov stručni savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski komentira stanje Marunske bunarine prije i nakon obnove, odnosno njen utjecaj na bioraznolikost na ovoj mikrolokaciji: „Lokva je bila u lošem stanju i tek će se vidjeti što će podržavati od živih bića. Ovo ljeto je sasvim presušila tako da ne znamo što je sve bilo u njoj i je li uginulo zbog presušivanja ili je uspjelo završiti dio životnog ciklusa vezanog uz vodu te će sigurno napustiti lokvu. Vodozemci sigurno nisu preživjeli jer je lokva rano presušila i dugo nakon toga nije bilo kiše koja bi mlade vodozemce, skrivene u tlu oko lokve, održala na životu. Nadamo se da će lokvu već ove jeseni početi naseljavati vodozemci tipični za to područje (daždevnjak, smeđa krastača, šumska smeđa žaba, velika zelena žaba) i da će služiti kao vodni resurs za brojne divlje životinje i stoku cijelo ljeto, odnosno da neće kao ove godine presušiti puno prije jesenskih kiša“.

Član udruge Dragodid pred izazovom obnove suhozida