Kategorije
Novosti

Požare spriječiti i lakše gasiti – održavanjem mozaika staništa s travnjacima

Neupitno je da se provedbom kontroliranog paljenja u atmosferu ispušta CO2 i drugi plinovi koji nastaju izgaranjem biljne biomase na travnjacima. No, provedbom kontroliranog paljenja ublažavaju se višestruko negativniji utjecaji proljetnih i ljetnih velikih požara koji su nekontrolirani, u kojima izgori često i duboki sloj humusa u kojem je pohranjena znatna količina ugljika, stradaju brojne životinje koje ne mogu brzo pobjeći ili se sakriti te njihova mladunčad ili gnijezda. Kontrolirano paljenje prepoznata je i široko korištena metoda za održavanje travnjaka koja se između ostalog i propisuje u pravilnicima i drugim podzakonskim aktima kao metoda za održavanje pojedinih stanišnih tipova. 

U području Mediterana i Submediterana u kojem se nalazi i naše projektno područje (ali zapravo i cijela hrvatska obala i priobalje) klimatski i okolišni uvjeti su takvi da zapravo uopće nije u pitanju hoće li biti velikih proljetnih i ljetnih nekontroliranih požara već je samo pitanje kad će pojedina ploha izgorjeti. Održavanjem mozaika travnjaka, poljoprivrednih površina, vinograda i maslinika te šikara i šuma također se postiže pozitivan učinak na usporavanje širenja požara i njegovo lakše obuzdavanje u ljetnim mjesecima jer se vatra na travnjaku širi mnogo sporije nego u šumi ili šikari pa se tu daje mala ali važna prednost gasiteljima kako bi obuzdali neželjene požare u ljetnim i proljetnim mjesecima. Nažalost mnogi toga nisu svjesni pa se ubrzo nakon požara s dolaskom prvih jesenskih kiša hrli u akcije sadnje borova na opožarene dijelove koji će prije ili kasnije ponovno biti zahvaćeni požarom i opet će stradati kuće, vozila, vinogradi, maslinici i slično, što bi se moglo znatno lakše prevenirati kada bi se održavao mozaik staništa s travnjacima koji bi dali priliku da se požar lakše ugasi.

Nadalje, koze mogu biti dio rješenja, ali na plohama koje su jače zarasle potrebno je prvo odraditi kontrolirano paljenje ili ručno uklanjanje (ako je teren dovoljno pristupačan) i onda to kombinirati s kozama, ali i drugom stokom poput magaraca te krava i ovaca koje isto hoće pojesti mladice dok ne odrvene. Na taj način postiže se puno bolji i dugotrajniji pozitivni utjecaj na travnjake odnosno zaustavljanje zarastanja i čak vraćanja procesa zarastanja unatrag. Predlaganjem ploha na kojima se planira provesti kontrolirano paljenja uzimamo u obzir i faktor blizine stada koja mogu doći tijekom ispaše na područje koje je bilo kontrolirano paljeno tijekom zime kako bi u proljeće kad se drveće i grmlje krene obnavljati (ono što je samo djelomično izgorjelo) i kad već naraste mlada trava i ostalo zeljasto bilje stoka nastavila posao održavanja travnjaka i zaustavljanja zarastanja.

Kategorije
Novosti

Monitoring učinaka kontroliranog paljenja – pozitivno za travnjake, biljke i pčele

Napokon je došlo vrijeme monitoringa efekata kontroliranog paljenja na odabranoj plohi. Prema unaprijed određenim točkama, kako bi izbjegli pristranost u istraživanju, prionuli smo provjeri stanja paljene plohe kao i razlika između te i susjedne plohe koju nismo kontrolirano spaljivali. Bitne stavke ovog istraživanja su kakav utjecaj je vatra imala na drvenaste biljke tj. je li uopće bilo utjecaja.

Izgled vegetacije na plohi paljenja

Bilježili smo podatke o vrstama i broju drvenastih biljaka te je li im npr. samo osmuđena kora, djelomično oštećeno deblo, je li deblo mrtvo ali se biljka nastavila obnavljati iz korijena ili panja, ili je deblo mrtvo i biljka se ne obnavlja. Za zeljaste biljke proces je bio sličan, također popisivanje svih vrsta i brojnosti te utvrđivanje činjenice je li biljka uslijed kontroliranog paljenja mrtva, djelomično mrtva te se dio obnavlja, ili se u potpunosti normalno obnavlja. Posljednje je promatrano djelovanje na tlo, tj. je li uslijed kontroliranog paljenja djelomično ili potpuno izgorjela organska tvar, je li gorio i humus, te je li ostalo golo tlo.

Ploha uzorkovanja s izgorenim grmićem srednje krkavine koja se obnavlja iz korijena

Za drvenaste vrste utvrdili smo da je efekt na grmolikim biljkama poput srednje krkavine (Rhamnus intermedius) i rašeljke (Prunus mahaleb) bio značajan te su većinom sve nadzemne stabljike izgorjele, no također smo primijetili da se veliki broj nastavio obnavljati iz panja ili korijena. Utjecaj na niske drvenaste cvatuće biljke bitne za pčele i ostale kukce poput raznih vrsta vrisaka (Satureja sp.), žutilovki (Genista sp.) i dubačaca (Teucrium sp.) je bio vrlo malen te se čak i one koje su više stradale obnavljaju normalno. Također, kako im se otvorio prostor za rast zbog izgorenih grmova, šire se više nego na neizgorenoj plohi koju smo koristili kao kontrolnu plohu.

Monitoring na kontrolnoj plohi, na kojoj se nije palilo

Travolike biljke poput raznih vrsta šaševa (Carex sp.), šašika (Sesleria sp.) kovilja (Stipa sp.) ili smilica (Koeleria sp.) većinom se obnavljaju normalno čak i ako im je dio busena izgorio. Na brojne cvatuće vrste poput glavulja (Globularia sp.), kotrljana (Eryngium sp.), bjeloglavica (Dorycnium sp.) ili sunčanica (Helianthemum sp.) kontrolirano paljenje nije imalo negativnog utjecaja, naprotiv otvorilo im je prostor za širenje.

Vapnenac je ostao siv jer paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje bi uništile lišajeve na kamenu

Utjecaj vatre zimi na tlo pokazao je kako je dio, a ponegdje i većina neraspadnute organske tvari na površini tla izgorjela, no nismo primijetili da je vatra igdje prodrla dublje u zemlju te uništila humus, kao što redovito bude slučaj tijekom ljetnih požara. Ovo istraživanje dokazuje da, ukoliko paljenje vršimo u hladnom dijelu godine u strogo kontroliranim uvjetima, ono ima pozitivan utjecaj na očuvanje travnjačkih staništa kao i širenje vrsta biljaka važnih za prehranu stoke i divljači kao i cvatućih vrsta bitnih za pčele.

Kategorije
Novosti

Suradničko vijeće na Regionalnom dnevniku HTV-a

Novinarka HRT-a Anamarija Škorić posjetila nas je na suradničkom vijeću održanom 14. lipnja u Vrlici gdje je snimila prilog o Vijeću, kao i projektu Dinara back to LIFE, objavljen na Regionalnom dnevniku HRT2.

U prilogu je naglašena važnost očuvanja i obnove travnjaka kao ključnog staništa za bioraznolikost na ovom području. U tu svrhu, kako objašnjava HRT-ova novinarka, potrebno je prvo raskrčiti zarasle pašnjake te na njih dovesti stoku i na tom terenu očistiti pojilišta.

U prilogu je govorio stočar Ivan Ćorić iz Garjaka koji je naveo kako se trenutno nekim pojilištima ne može niti pristupiti jer su potpuno zarasla u šibljike. Biomov savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski naveo je u prilogu uspješnost aktivnosti kontroliranog paljenja provedenog zimus na Vrdovu jer su se na paljenoj plohi za dva mjeseca pojavile vrtne strnadice – jedna od triju ciljnih ptica ovog projekta. Stručnjak za komunikacije na projektu Kruno Bošnjaković naglasio je važnost suradnje s ljudima s ovog područja, što je temeljni razlog za pokretanje Suradničkih vijeća.      

HRT-ov prilog najavljuje i kamp Dinara back to LIFE na kojem će najesen sudjelovati 20 studenata koji će učiti o upravljanju staništima te naučeno provoditi na terenu na Vrličkom Suhopolju.

Prilog je završen dijelom o izložbi „Povratak prirodi“ kojom su okupljene karakteristične fotografije s ovog područja, povezane sa stavovima i razmišljanjima ljudi koji ovdje žive o tome što im Dinara znači.

Za zaokruženiju informaciju, napominjemo da su partneri na projektu Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina te Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Novosti

Kontrolirano paljenje – tradicionalna praksa kojoj se vrijedi vratiti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u svrhu održavanja staništa i sprječavanja daljnjeg zarastanja te posljedično gubitka životnog prostora za vrste ovisne o otvorenim staništima uobičajena je metoda koja se koristi u svijetu, a tradicionalno se koristila i u našim krajevima, te se povremeno koristi i danas

Hladno znači sigurno

Sa smanjenjem broja stoke i napuštanjem tradicionalnog stočarstva sve manje je prisutna pa time i manje vidljiva onima koji s njome nisu upoznati pa otud često dolazi i zabrinutost onih koji se s njome nisu ranije susretali.

Smisao kontroliranog paljenja je da se provodi u doba godine kada je hladno te kada je glavnina životinja u hibernaciji negdje u tlu ili ispod kamenja. Provedbom kontroliranog paljenja u hladnom dijelu godine kada je tlo mokro, sprječava se gubitak površinskog sloja tla s humusom koji u ovim situacijama ne izgori. Kod ljetnih požara, za razliku od zimskih, razvijaju se puno više temperature pri čemu izgori površinski sloj tla, ali i puno više životinja koje u tom dijelu godine obitavaju na tim staništima te se ne mogu brzo sakriti.

Lakše rekoloniziranje

Nepobitna je činjenica da će i kontroliranim paljenjem tijekom zime stradati ponešto beskralješnjaka koji prezimljuju u obliku jajašaca ili odraslih jedinki u busenima suhe trave ili ispod lišća, ali upravo paljenjem manjih segmenata zaraslih travnjaka omogućujemo da se ta staništa u proljeće lako rekoloniziraju iz okolnih područja koja nisu bila spaljivana.

Još jedna od prednosti kontroliranog paljenja je i prevencija ili barem usporavanje širenja ljetnih požara jer se na područjima koja su bila kontrolirano paljena tijekom zime vatra značajno sporije širi jer nema toliko gorive mase pa je i to jedna od dobrobiti kontroliranog paljenja.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Monitoring terena nakon kontroliranog paljenja – biljke najnormalnije cvatu!

Biomovi stručnjaci posjetili su plohu na visoravni Vrdovo iznad Hrvaca na kojoj je u ožujku provedena mjera kontroliranog paljenja, kao jedna od mjera revitalizacije travnjaka. Rezultati su „super“, kako ocjenjuju naši biolozi, vegetacija se obnovila bez problema, mnoštvo je jedinki koje su nagorene, ali listaju sasvim normalno. Većina će se obnoviti, iako vegetacija ide sporije nego prije.

Akcija u ožujku bilo je prvi puta da smo provodili, u suradnji s vatrogascima, aktivnost kontroliranog paljenja. Očekivanja su bila da će se paljenjem ukloniti gornji sloj vegetacije i da ostaloj vegetaciji neće ništa biti, nego da će se nastaviti razvijati najnormalnije. To se i dogodilo, teren je čak i malo zeleniji od ostale vegetacije zato što nema suhog granja niti nečeg drugo što bi ublažilo zelenilo. Paljenjem se, inače, obogaćuje tlo jer se zemlja obogati nutrijentima, između ostalog paljenjem se iz izgorjelog materijala oslobađaju kalij, natrij, dušik i fosfor.

Foto: Tomislav Sotinac

Cilj aktivnosti kontroliranog paljenja je revitalizacija travnjaka, a konačni cilj je poboljšanje uvjeta staništa općenito, te posebice uvjeta staništa za tri ciljne vrste ptica – vrtnoj strnadici, kratkoprstoj ševi i ćukavici. Kontroliranim se paljenjem očisti stanište pa je ono pogodnije na gniježdenje. To će u konačnici značiti ili više parova u staništu ili će se proširiti područje koje ove ptice nastanjuju.

Inače, praksa kontroliranog paljenja nije ništa novo u svijetu. Provodi se najčešće zimi jer se tada ne postižu toliko visoke temperature kao ljeti. Pri kontroliranom paljenju zimi izgori gornji sloj jer je vlažno i hladno pa su temperature vatre takve da neće uništiti biljke, niti vatra toliko dugo gori da bi zahvatila tlo nego vatra uklanja samo površinski sloj i sprečava širenje izdanaka grmolike vegetacije.

Iduće paljenje će biti ove godine u kasniju jesen, ako ga uopće bude.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Mjesec dana nakon paljenja život se već uvelike vratio

Posjetili smo površinu na prijevoju prema Ravnom Vrdovu, iznad Grede, na kojoj smo proveli propisno paljenje prije mjesec dana, kao prvu od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“ u svrhu restauracije travnjaka.

Suho proljeće malo odgađa oporavak vegetacije, ali procesi na koje smo računali već su vidljivi. Kao što smo i planirali, pokazalo se da zimsko paljenje ne rezultira dubinskim izgaranjem i oštećivanjem tla, ali uklanja dosta mladih drvenastih biljaka, suho lišće i suhu travu.

Sesleria tenuifolia, uskolisna šašika, najčešća je vrsta trave na plohi i njeni busenovi uspješno preživljavaju zimska paljenja

Veće drvenaste biljke, uglavnom hrastovi medunci, preživljavaju bez oštećenja jer ih čuva debela kora. Ali, to nam je i cilj jer vrtna strnadica, koja je najvažnija vrsta užeg područja paljenja, traži upravo takvo stanište za gniježđenje: raštrkana stabla i šumarke na travnjaku koji se obnavlja nakon paljenja.

Zečevi su odmah prepoznali novi izrast trave i vratili se na plohu gdje posvuda nalazimo njihove izmet

Vrste koje svoje pupove skrivaju ispod tla ili u busenima kao što su lukovičaste biljke i višegodišnje trave preživljavaju uz minimalna oštećenja. Novi izrast trave iz vatrom opaljenih busenova je već privukao i zečeve čiji tragovi su posvuda po plohi. Kako to sve izgleda pogledajte na fotografijama…

Hyacinthella dalmatica, dalmatinski zumbulčić, vrsta koja je paljenje prespavala kao lukovica u tlu
Paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje uništavanju lišajeve na vapnencu i zato vapnenac ostaje siv
Smukulja Coronela austriaca je neotrovna zmija koja je paljenje prespavala u podzemnom skloništu
Sukulenti kao što je čuvarkuća Sempervivum marmoreum, normalno preživljavaju zimsko paljenje
Vatra niske bodljikave vrste kao što je krkavina Rhamnus intermedia spali do korijena

Juniperus oxycedrus, šmrika ili smrič, je vrsta koju se ne može ukloniti ispašom jer je stoka zaobilazi ali je osjetljiva na vatru
Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti Uncategorized @hr

Provedena prva restauracijska aktivnost kontroliranog paljenja

Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka. 

Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju. 

Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira. 

Povoljni vremenski uvjeti

Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.

Povećanje kvalitete staništa

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje. 

Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme  kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.

Prizore sa aktivnosti pogledajte u fotogaleriji.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Novosti

13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu

Napokon smo dočekali i trenutak da započnu konkretne restauracijske aktivnosti travnjaka u sklopu projekta „Dinara back to LIFE”.

U nadolazećem tjednu planirana je provedba kontroliranog paljenja na prijevoju prema Ravnom Vrdovu (iznad Grede). Provodi se u svrhu restauracije travnjaka i kao prva od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“.

Kontrolirano paljenje će se provesti u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje će se provesti najkasnije do 15. ožujka, i to isključivo u trenutku povoljnih vremenskih uvjeta, bez vjetra i uz dopuštenje Javne vatrogasne službe Sinj. Prvi izlazak na teren i početak aktivnosti predviđa se već 17.2., ukoliko prema stručnoj procjeni vatrogasaca budu povoljni uvjeti za aktivnost, a u suprotnom će se provesti u drugom terminu kada vremenski uvjeti budu odgovarajući.

„Kontrolirano paljenje jedna je od mjera zaštite od požara. Drago nam je sudjelovati u ovim aktivnostima kako bismo zajedno s  Dinara back to LIFE timom doprinijeli i zaštiti prirode, ali i zaštiti ljudskih života i imovine“, izjavio je povodom aktivnosti Stipe Ančić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje provest će se kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“, kojeg provodi Udruga Biom, u partnerstvu s Hrvatskim Šumama, LAG-om „Cetinska krajina“ i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U slučaju da s lokacije [Karta 1.], u srijedu 17. veljače, primijetite dim, nema razloga za uznemirenost jer se radi o koordiniranoj akciji. Ukoliko imate ikakvih pitanja, slobodno nam se javite telefonski na 021/274 946, ili putem emaila na dinarabacktolife@gmail.com

U nastavku dajemo odgovore na sve što bi vas moglo zanimati o kontroliranom paljenju. A ukoliko imate dodatna pitanja i želite doznati više, slobodno nam se javite!

1. Zašto travnjake ne možete održavati ispašom ili košnjom? Zašto je baš potrebno kontrolirano paljenje? 

Kamenjarski travnjaci, na kojima ćemo provoditi kontrolirano paljenje, ne mogu se kositi jer kamenje onemogućava upotrebu bilo kojeg alata, od ručne kose do motorne kosilice. Naravno, u slučaju da je neki travnjak moguće kositi, košnja je preferirana metoda održavanja, ali takvih je travnjaka razmjerno malo. Kako stoka pase selektivno, zaobilazeći otrovne, bodljikave i nejestive vrste bilja, tako s vremenom takvih vrsta bude sve više i potrebno ih je ukloniti na neki drugi način. Nekada su se takve vrste uklanjale ručno, jer je bilo mnogo pastira koji su ih uklanjali dok su čuvali stoku. Ovo područje je bilo zahvaćeno i ratom zbog čega je, nakon dugogodišnjeg nekorištenja i izostanka ispaše, počelo jako zarastanje travnjaka i ne samo da ih moramo održavati već moramo njihovo stanje vratiti godinama unatrag, prije početka napuštanja. Paljenje je najjednostavnija i najbrža metoda kontrole pretjeranog širenja drvenaste vegetacije na većim površinama.

Karta 1
Karta 1

2. Zašto travnjake želite paliti i ne dopuštate da se prirodno razviju u šumu? Treba li čovjek uopće intervenirati u prirodne procese?

Republika Hrvatska je  odlučila upravljanje područjima Ekološke mreže  Natura2000, koja se nalaze unutar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, integrirati u proces gospodarenja šumama kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja Ekološkom mrežom. Predmetni travnjaci spadaju u rijetki i ugroženi stanišni tip Istočnojadranski kamenjarski pašnjak epimediteranske zone, te se nalaze u obuhvatu  Ekološke mreže Natura 2000. Predmetno kontrolirano paljenje predstavlja aktivno upravljanje područjima EM Natura 2000 s ciljem zaustavljanja opadanja biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.

Potpuno prepuštanje prirodi je koncept koji se danas uspješno primjenjuje samo na ogromnim područjima sa dobro očuvanim svim bitnim elementima prirode. Koncept se pokazao krivim u drugačijim okolnostima jer je često uzrokovao nestajanje rijetkih vrsta i staništa. Europska priroda, koja je uglavnom nepovratno izgubila brojne krupne životinje koje su održavale staništa ispašom (poput tura, bizona, mamuta), velikim je dijelom očuvana jer je te životinje zamijenila domaća stoka. Nestanak domaće stoke, a bez povratka tih krupnih biljojeda, rezultira uvjetnim razvojem šumskog pokrova uz potpuni gubitak travnjaka. Također, bez ispaše se razvija prostor sa velikom količinom suhe biljne tvari koja lako gori te požari postaju sve intenzivniji. Današnja zaštita prirode pokušava upravljanjem postići svu izvornu raznolikost staništa i vrsta.  Jednostavan primjer koji pokazuje da više ne možemo prepustiti sve procese prirodi je da u tom slučaju ne bismo smjeli gasiti prirodno nastale požare, koji su doduše rijetki, ali bez ljudske intervencije mogu gorjeti danima i opožariti ogromne površine.

Crvene grede Dinara

3. Što želimo postići kontroliranim paljenjem?

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste. U slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede, Karta 1.) je to strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem susjednog travnjaka u zarastanju. Osim toga, spaljivanjem će se pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke.

4. Što je kontrolirano paljenje? Koja je razlika kontroliranog i nekontroliranog paljenja odnosno požara?

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. U kontroliranim paljenjima u okviru projekta “Dinara back to LIFE” se spaljuju samo travnjaci u zarastanju u hladnijem dijelu godine kada izgara samo površinski sloj tla bez dubinskog oštećivanja. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

Požar je poguban za Juniperus dok ostalo veće drveće i grmlje u većoj mjeri preživi

5. Koje su prednosti kontroliranog paljenja?

Kontroliranim paljenjem se uz relativno mali radni napor može održavati velika površina na staništima gdje druge metode održavanja nisu izvedive, odnosno isplative.

6. Koji su rizici kontroliranog paljenja?

Glavni rizici kod kontroliranog paljenja su proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju pažljivim izborom površine za paljenje, većim brojem dobro pripremljenih sudionika i pravilnim izborom vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj
Obliazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj

7. Koje ćete mjere kontrole, umanjenja rizika i ograničenja poduzeti?

Kontrolirano paljenje provest će se u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj. Izlaskom na teren, 28.1.2021 utvrđeno je da na površinama odabranim za kontrolirano paljenje nema opasnosti od prirodnih elemenata koji predstavljaju opasnost zbog zadržavanja garišta (kao što su duboke škrape ili dubok sloj humusa).

Plohe na kojima se provodi kontrolirano paljenje odabrane su tako da su jednim dijelom obrubljene rubovima ploha neobraslih stjenovitih staništa, preko kojih se vatra teško može širiti, što olakšava ljudsku kontrolu nad vatrom.

Dodatnu zaštitu od širenja vatre činit će i putevi širine 2 – 4 metra u ulozi protupožarnih trasa, koji jednim dijelom obrubljuju površine na kojima se planira provesti kontrolirano paljenje, preko kojih se vatra ne može širiti. 

Optimalan broj vatrogasaca na terenu će stručnom procjenom odrediti Javna vatrogasna postrojba Sinj. Sudionici aktivnosti koji će provoditi paljenje bit će opremljeni ručnim plamenicima, a vatrogasna postrojba brinuti će o sigurnosti i kontroli vatre uz odgovarajuću vatrogasnu protupožarnu opremu. Aktivnost kontroliranog paljenja će se održati u vidljivom periodu dana, a nakon prestanka te aktivnosti vatrogasci će prema procjeni nastaviti provoditi nadzor, dok se ne osigura da nije preostalo tinjajuće vatre.

Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatogasne postrojbe Sinj

8. Tko će provoditi kontrolirano paljenje na Dinari?

Kontrolirano paljenje na Dinari provodi se kao dio projekta “Dinara back to LIFE”. Vodeći partner projekta je Udruga Biom, a u partnerstvu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LAG “Cetinska krajina”.

Udruga Biom zadužena je za provedbu restauracijskih aktivnosti i odgovorna je za provedbu kontroliranog paljenja na Dinari. Planiranje i provedba aktivnosti provodi se uz pomoć svih partnera na projektu, te uz podršku i nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

9. Koje vrste palite? Zašto se pale i vrste koje mogu zarasti u stabla?

Na površini koju ćemo paliti se nalaze razne drvenaste vrste: hrast medunac, crni grab, crni jasen, šmrika, drijen, krkavina ali sve su razvijene tek kao rijetko grmlje. Paljenjem zimi postižemo da će veliki dio njih preživjeti, naročito krupnije i više jedinke. U ovom području nam nije cilj postići stanište potpuno bez drveća i grmlja već održati travnjak s pojedinačnim drvećem i grmljem, što je idealno stanište vrtne strnadice, ali i produktivniji pašnjak.

Opožareno mozaično stanište na Dinari, trajno je nastradao samo Juniperus

10. Koristi li se kontrolirano paljenje još negdje u Hrvatskoj ili u svijetu?

Kontrolirano paljenje je jako raširena mjera koja se provodi u velikom broju država, od Finske, Švedske, Norveške, Velike Britanije, Španjolske, Francuske do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodi samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima  kao što je Krka ili Kamenjak u Istri, ali i na velikom broju privatnih parcela.

11. Požar proizvodi velike količine C02. Kako opravdavate to što ćete ispustiti veliku količinu CO2 u atmosferu?

Na Dinari se redovito (i nekontrolirano!) opožaruju velike površine zbog čega se u atmosferu ispušta ogromna količina CO2. Naročito se velika količina ispušta pri gorenju šuma i ljeti, kada izgara korijenje biljaka i humusni horizont tla. Dugoročni je cilj projekta takve velike količine CO2 prevenirati ispašom (koja smanjuje količinu suhe biljne tvari) i kontroliranim paljenjem malih površina zimi, kada zbog izgaranja samo površinskog sloja dolazi do znatno manjeg ispuštanja CO2.

12. Šteti li požar divljači, npr. svinjama i zečevima? Što je sa životinjama koje ovdje žive i prehranjuju se?

Jedan od razloga zašto se kontrolirano paljenje provodi zimi po vremenu bez vjetra je što tada nema mladunaca životinja, a odrasle jedinke lako pobjegnu vatri koja se zimi polako širi. Također, nakon takvog spaljivanja dolazi do obnove zeljaste vegetacije već s prvim proljetnim danima i životinje se ubrzo vraćaju na spaljene površine u potrazi za novom, svježom ispašom. Dapače, vrstama kao što je zec takva staništa, sa bujnom zeljastom vegetacijom u obnovi, čak nude i više hrane nego okolne površine.

Planinski travnjaci Dinare dva mjeseca nakon požara

13. Smije li se kontrolirano paljenje provoditi u Parku Prirode?

Park prirode je kategorija zaštite koja ne ograničava ovakve djelatnosti, naročito ako povećavaju kvalitetu staništa za bitne vrste ili staništa. Jedna od zadaća Parka prirode Dinara je očuvanje otvorenih staništa i vrsta koje na njima žive i nadamo se da će se kontrolirano paljenje provoditi i kao aktivnost budućeg upravljača područjem Parka.