Oznaka: kontrolirano paljenje

Kategorije
Novosti

Vatra na Dinari – prilika za edukaciju

Već nekoliko dana iznad zaseoka Bandić u Vučipolju dohvatio je veliki požar, a dosadašnje procjene ukazuju da je izgorjelo oko 100 hektara površine, uglavnom trave i niskog raslinja.

Obzirom na reakcije i zabrinutost dijela javnosti kada je u pitanju priroda Dinare i njeno očuvanje, osjećamo potrebu javiti se i reći nešto više o utjecaju požara na Dinaru te kako se kontrolirana vatra može uspješno koristiti u upravljanju travnjacima. Ovo je prilika da svi zajedno, još jednom ponovimo rizike i dobrobit kada je u pitanju vatra u prirodi. Iako nije ugodno vidjeti ogromnu vatru kako danima naizgled guta sve pred sobom, vjerujemo da Javna vatrogasna postrojba i DVD Sinj te njihove susjedne kolege imaju situaciju u svojim rukama i znaju najbolje što se događa na terenu.

Prizor požara

Požar vs. kontrolirano paljenje

Iako je projekt ‘Dinara back to LIFE’ u studenom prošle godine završio, kao što smo rekli – mi smo i dalje tu u želji da promoviramo dobre prakse očuvanja i održivog korištenja prostora i prirode Dinare. Jedna od ključnih stvari koje smo i sami provodili, ali i dalje nastojimo promovirati je kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka, u kontroliranim uvjetima, upravo kako bi se spriječili veliki ljetni požari. Za vrijeme trajanja projekta kontrolirano paljenje proveli smo u dva navrata 2021. i 2023. godine te smo surađivali s fantastičnom ekipom vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj. Vjerujemo kako nas nisu zaboravili, znaju za nas i sigurno ćemo im se rado odazvati za bilo koje pitanje ili pomoć.

O požaru koji je buktio 2020. godine na području Dinare smo već pisali ranije i dali svoje komentare i tada smo imali isti stav – ne podržavamo nekontrolirano paljenje. No kada je riječ o kontroliranom paljenju, kao načinu upravljanja prostorom, njega zagovaramo i ono je osmišljeno tako da se poštuju svi korisnici prostora, sva staništa i vrste koje žive na nekom području. Kako bismo osvijestili javnost i pobliže pojasnili što je to uopće kontrolirano paljenje, sva pitanja i moguće nedoumice koje bi vas mogle zanimati i ovoj temi nastojali smo sažeti u tekst 13 pitanja o kontroliranom paljenju (pročitajte ga ovdje), a snimili smo i kratki edukativni film kojeg možete pogledati niže.

U ovom trenutnom slučaju, razumijemo brigu građana za prirodu, planinarska skloništa i privatno vlasništvo, no vjerujemo procjenama i radu vatrogasaca, no što se tiče utjecaja ovog požara na prirodu, iako je vatra nastala u nekontroliranim uvjetima, ipak se ne trebamo pretjerano uzrujavati za prirodu. Naime, u zimskom periodu gore samo suhi vrhovi trave i nisko grmlje, dok drveće ostane uglavnom netaknuto, naročito veći hrastovi. Gorenje u ovo doba godine na prirodu će imati pozitivan učinak zbog čega će travnjaci, kao i brojne druge vrste, profitirati od ove neugodne situacije, u nadi da se vatra neće proširiti u preostale bukove šume ili stare sastojine bora krivulja.

 

Ipak, još jedom apeliramo – nekontrolirana paljenja, odnosno podmetnuti požari nisu način na koji bi se trebalo upravljati travnjacima ili bilo kojim staništem. 

Kategorije
Novosti

Edukativni kratki film o kontroliranom paljenju zaraslih travnjaka

Što je kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka i zašto je to jedina poželjna vatra na Dinari, u novom kratkom edukativnom filmu projekta Dinara back to LIFE govori stručni savjetnik Ivan Budinski.

Kako bismo kontrolirano paljenje kao metodu održavanja travnjaka približili lokalnom stanovništvu i široj javnosti, odlučili smo se upravo o tome snimiti kratki film ”Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari”. Kadrovi su snimani na dijelu Dinare, u području Vrdova, iznad Bitelićke grede, kada smo prije gotovo godinu dana proveli kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka. Također, kao što možete vidjeti, na terenu nismo bili sami. Veliku zahvalnost za nadzor i podršku dugujemo Javnoj vatrogasnoj postrojbi i DVD-u Sinj, ostalim partnerima na projektu i našim volontera.

Paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Ovom metodom za cilj smo imali poboljšanje stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima, s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Za vrijeme trajanja projekta, kroz tri akcije ovom metodom obnovljeno je ukupno 56,7 hektara čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše blaga.

Za one koji žele znati više

Više o provedenom kontroliranom paljenju zaraslih travnjaka u veljači 2023. doznajte ovdje.

Kategorije
Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari

Početkom veljače proveli smo kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari i tako uspješno nastavili aktivnost koju smo započeli prije dvije godine.

Kontrolirano paljenje jedna je od metoda održavanja travnjaka koja se koristi u stočarstvu još od davnina i koristi se prvenstveno zbog održavanja travnjačkih površina slobodnima od grmlja i za unaprjeđenje kvalitete ispaše. Kako bi upoznali javnost s planom provedbe novog kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari, ali i pojasnili razloge zbog kojih se ovakva aktivnost provodi, sredinom siječnja održali smo predavanje u Sinju. Zainteresiranoj javnosti približili smo kontrolirano paljenje kao način obnove travnjaka na području Dinare u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Naglasili smo kako će nam prikupljeno iskustvo i podaci pomoći u izradi smjernica namijenje institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.

Vrdovo, Bitelićka greda

Ranije iskustvo s provedbe probnog kontroliranog paljenja iz 2021. godine olakšalo je logističku pripremu, a nadzor i podrška Javne vatrogasne postrojbe te DVD-a Sinj, ostalih partnera na projektu te naših volontera omogućilo je provođenje aktivnosti. Povoljni vremenski uvjeti – suho, bez padalina i vjetra pokazali su se već u prvom tjednu veljače stoga smo mogli započeti s kontroliranim paljenjem zaraslih travnjaka na Dinari. Također, važno je naglasiti da se ova aktivnost provodi temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Kontrolirano paljenje uvedeno je u Program gospodarenja temeljem Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Ekološke mreže, koji kontrolirano paljenje propisuje kao mjeru očuvanja za neke stanišne tipove i vrste, između ostaloga i za vrtnu strnadicu i Istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) (Natura 62A0) na kojima radimo u sklopu Dinara back to LIFE projekta.

Kontrolirano paljenje proveli smo na području Vrdova, iznad Bitelićke grede, s ciljem poboljšanja stanišnih uvjeta za različite životinjske vrste ovisne o otvorenim staništima s posebnim naglaskom na vrtnu strnadicu. Vrtna strnadica (Emberiza hortulana) strogo je zaštićena vrsta ptice koja gubi stanište zbog zarastanja travnjaka a njena prisutnost zabilježena je uglavnom na područjima koja su ranijih godina bila opožarena. Obnovljene su dvije plohe ukupne površine 50 ha čime želimo omogućiti održavanje a nadamo se i povećanje brojnosti gnijezdećih parova vrtne strnadice te pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke. Ovakvu metodu prepoznaje sektor zaštite prirode širom svijeta te se metoda koristi kako bi se održavale površine koje zarastaju, odnosno koje se nalaze u različitim stadijima sukcesije koju je zbog očuvanja odnosno održavanja željenih staništa potrebno usporiti ili zaustaviti.

2
5
6
10
DSC_5226
12
7

Kontrolirano paljenje nije požar

Površine se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi, a velika se pažnja posvećuje i tome da se utjecaj na druge organizme, prvenstveno životinje, svede na minimum. Glavni rizici kod provedbe ove metode su kao i kod bilo kojeg drugog namjernog loženja vatre na otvorenom; prvenstveno, proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj kontroliranog paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju dobrom pripremom, pažljivim izborom površine za paljenje, odabirom povoljnih vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja te  te prisustvom dovoljnog broja pripremljenih sudionika u koordinaciji s nadležnom vatrogasnom postrojbom. Kontrolirano paljenje se provodi zimi kada površine imaju znatno manju količinu suhe gorive tvari te se na njima vatra, u slučaju požara, sporije širi što vatrogascima daje priliku lakše kontrolirati požar ako do njega dođe u ljetnom periodu.

Za razliku od kontroliranog paljenja, požari imaju brojne negativne utjecaje na različite organizme i njihova staništa. Obično se događaju u toplijem dijelu godine u uvjetima suše a stanje se pogoršava u slučajevima vjetrovitog vremena. U požarima dolazi često do izgaranja velikih površina uključujući i onih koje želimo očuvati poput šuma, maslinika, vinograda, ali i kuća i gospodarskih zgrada. Osim izgaranja često gotovo cjelokupne biomase na opožarenom području dolazi do uništavanja površinskog sloja tla te tako izgaraju i korijenje i sjemenke biljaka a uglavnom stradava i većina životinja koje su nedovoljno brze ili ne mogu odletjeti. Opožarena područja kasnije su izložena mnogo snažnijoj eroziji tla vjetrom i vodom pogotovo na nagnutim terenima. Valja naglasiti i kako požari ostavljaju mnogo veći ugljični otisak, odnosno njima se oslobađa mnogo veća količina pohranjenog ugljičnog dioksida nego što je to slučaj s kontroliranim paljenjem jer je i količina organske tvari koja izgori u požarima mnogo veća od one koja izgori prilikom kontroliranog paljenja. Iako se i opožarene površine ponovno prije ili kasnije zazelene i vegetacija se ponovno počinje razvijati a dolaze i životinje, taj proces traje mnogo dulje nego u slučaju kontroliranog paljenja. U tom slučaju, već s dolaskom prvih kiša počinje ponovni razvoj vegetacije jer podzemni dijelovi biljaka budu uglavnom neoštećeni.

Kontrolirano paljenje u drugim zemljama

Kontrolirano paljenje je raširena metoda koja se provodi u velikom broju država, od mediteranskih i baltičkih zemalja te Ujedinjenom Kraljevstvu pa sve do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Ujedinom Kraljevstvu se pale travnjaci koji zarastaju u drvenaste vrste, dok Norvežani koriste kontrolirano paljenje na velikim površinama u svrhu održavanja pašnjaka za ovce pri čemu se sprječava zarastanje u kleku i vrijes. U Španjolskoj je kontrolirano paljenje rašireno na različitim staništima u svrhu njihovog održavanja, a u SAD-u se paljenjem sprječava zarastanje prerije u kleku i održava bolja ispaša za divlje biljojede u mozaičnim staništima, npr. hrastovim šumama s proplancima. Također se kontrolirano pali u borovim šumama da bi održavao travnati pokrov u šumi i omogućila obnova borova. Kod mnogih od ovih primjera, inicijalni argument nije bio održavanje staništa već kontrolirano spaljivanje gorive mase (suhe grane, listinac, suha trava, gorive biljne vrste) jer se paljenje u hladnijem dijelu godine pokazalo kao uspješna prevencija i prostorno ograničenje katastrofalnih ljetnih požara. Jednostavno, nakon kontroliranog paljenja zimi, kada izgori samo najgorivija masa, na istim površinama se ljetni požari ne mogu širiti iako je i dalje prisutna goriva masa (humus, borovi i sl.) jer je za iniciranje vatre potrebna baš ta, najgorivija masa. Portugalci su tek nedavno, nakon katastrofalnih požara, oživjeli tradiciju kontroliranog paljenja kao mjeru prevencije ljetnih požara.  

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodilo samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Nacionalni park Krka ili značajni krajobraz Kamenjak u Istri. Međutim, prvenstveno stočari, ali i poljoprivrednici, i danas paljenje u zimskim mjesecima koriste za održavanje privatnih travnjaka, ali i poljoprivrednog zemljišta koje se privremeno ili trajno ne koristi za proizvodnju što znači da je takva tradicija još prisutna. Nažalost, veliki dio ovih praksi se danas provodi nekontrolirano.

Dosadašnji požari velikih površina na Dinari uništili su staništa kojima će trebati desetljeća ili stoljeća da se obnove i da se u njih vrate vrste koje su tu živjele. Takva ”tradicija” nekontroliranog paljenja više nikada ne bi trebala imati mjesto u modernom upravljanju prostorom, ali i u općenitom odnosu čovjeka i prirode. Najgori primjer su velike površine uništenih starih bukovih šuma u koje se vatra proširila s okolnih travnjaka. Kontrolirano paljenje pak, kao metoda ”oplemenjivanja” i metoda održavanja travnjaka, način je u kojem vatra poštuje sve korisnike prostora, staništa i vrste koji žive na njoj. U tom slučaju se travnjaci održavaju paljenjem, a oni koji provode tu aktivnost dužni su paziti da se vatra ne proširi na šumska ili druga staništa.

Pogledajte kako je izgledala provedba kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari iz naše perspektive.

Dinara je dio mreže zaštićenih područja EU Natura2000 i jasno je definirano koje vrste i staništa su bitna, stoga da bismo ih mogli očuvati trebaju nam razni tipovi travnjaka, šuma i prijelaznih staništa za čije se održavanje koriste različite tehnike a kontrolirano paljenje je jedna od njih. Uz to, prema prirodnom bogatstvu se treba odnositi s velikim poštovanjem, jer ono nije samo za nas već i za buduće generacije.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Monitoring paljene plohe na Vrdovu – godinu kasnije sve je puno zelenije

Proveli smo istraživanje plohe na Vrdovu, na kojoj je provedeno kontrolirano paljenje u zimu 2021. godine, a kako bismo na terenu utvrdili razlike između ove i kontrolne plohe.

U veljači 2021., u našoj prvoj takvoj restauracijskoj akciji, kontrolirano paljenje provedeno je na području veličine oko 7 hektara. Našim nedavnim istraživanjem, preko godinu dana od provedene restauracijske akcije, floristički se plohe ne razlikuju, ali vizualno se odmah vidi razlika. Naime, ploha na kojoj je provedeno kontrolirano paljenje je zelenija pošto na njoj nema starog, prošlogodišnjeg suhog lišća, koje i omogućuje gorenje jer bez tog suhog materijala nije ni moguće paljenje.

Utvrđeno je i kako su tanji izdanci drvenaste vegetacije na toj plohi sasušeni, dok su nešto deblje grane „preživjele“ paljenje, tako da je malo grmlje uspješno uklonjeno, dok veće grmlje i stabla ne pokazuju negativne posljedice ove aktivnosti.

Na temelju navedenog možemo zaključiti da kontroliranim paljenjem u zimskim mjesecima ne nastaju negativne posljedice za travnjak niti za starije grmlje i stabla, a istovremeno se uklanja suha biomasa koja, ako se ne uklanja redovito, može podržati širenje katastrofalnih požara u ljetnim mjesecima.

Kategorije
Novosti

Požare spriječiti i lakše gasiti – održavanjem mozaika staništa s travnjacima

Neupitno je da se provedbom kontroliranog paljenja u atmosferu ispušta CO2 i drugi plinovi koji nastaju izgaranjem biljne biomase na travnjacima. No, provedbom kontroliranog paljenja ublažavaju se višestruko negativniji utjecaji proljetnih i ljetnih velikih požara koji su nekontrolirani, u kojima izgori često i duboki sloj humusa u kojem je pohranjena znatna količina ugljika, stradaju brojne životinje koje ne mogu brzo pobjeći ili se sakriti te njihova mladunčad ili gnijezda. Kontrolirano paljenje prepoznata je i široko korištena metoda za održavanje travnjaka koja se između ostalog i propisuje u pravilnicima i drugim podzakonskim aktima kao metoda za održavanje pojedinih stanišnih tipova. 

U području Mediterana i Submediterana u kojem se nalazi i naše projektno područje (ali zapravo i cijela hrvatska obala i priobalje) klimatski i okolišni uvjeti su takvi da zapravo uopće nije u pitanju hoće li biti velikih proljetnih i ljetnih nekontroliranih požara već je samo pitanje kad će pojedina ploha izgorjeti. Održavanjem mozaika travnjaka, poljoprivrednih površina, vinograda i maslinika te šikara i šuma također se postiže pozitivan učinak na usporavanje širenja požara i njegovo lakše obuzdavanje u ljetnim mjesecima jer se vatra na travnjaku širi mnogo sporije nego u šumi ili šikari pa se tu daje mala ali važna prednost gasiteljima kako bi obuzdali neželjene požare u ljetnim i proljetnim mjesecima. Nažalost mnogi toga nisu svjesni pa se ubrzo nakon požara s dolaskom prvih jesenskih kiša hrli u akcije sadnje borova na opožarene dijelove koji će prije ili kasnije ponovno biti zahvaćeni požarom i opet će stradati kuće, vozila, vinogradi, maslinici i slično, što bi se moglo znatno lakše prevenirati kada bi se održavao mozaik staništa s travnjacima koji bi dali priliku da se požar lakše ugasi.

Nadalje, koze mogu biti dio rješenja, ali na plohama koje su jače zarasle potrebno je prvo odraditi kontrolirano paljenje ili ručno uklanjanje (ako je teren dovoljno pristupačan) i onda to kombinirati s kozama, ali i drugom stokom poput magaraca te krava i ovaca koje isto hoće pojesti mladice dok ne odrvene. Na taj način postiže se puno bolji i dugotrajniji pozitivni utjecaj na travnjake odnosno zaustavljanje zarastanja i čak vraćanja procesa zarastanja unatrag. Predlaganjem ploha na kojima se planira provesti kontrolirano paljenja uzimamo u obzir i faktor blizine stada koja mogu doći tijekom ispaše na područje koje je bilo kontrolirano paljeno tijekom zime kako bi u proljeće kad se drveće i grmlje krene obnavljati (ono što je samo djelomično izgorjelo) i kad već naraste mlada trava i ostalo zeljasto bilje stoka nastavila posao održavanja travnjaka i zaustavljanja zarastanja.

Kategorije
Novosti

Monitoring učinaka kontroliranog paljenja – pozitivno za travnjake, biljke i pčele

Napokon je došlo vrijeme monitoringa efekata kontroliranog paljenja na odabranoj plohi. Prema unaprijed određenim točkama, kako bi izbjegli pristranost u istraživanju, prionuli smo provjeri stanja paljene plohe kao i razlika između te i susjedne plohe koju nismo kontrolirano spaljivali. Bitne stavke ovog istraživanja su kakav utjecaj je vatra imala na drvenaste biljke tj. je li uopće bilo utjecaja.

Izgled vegetacije na plohi paljenja

Bilježili smo podatke o vrstama i broju drvenastih biljaka te je li im npr. samo osmuđena kora, djelomično oštećeno deblo, je li deblo mrtvo ali se biljka nastavila obnavljati iz korijena ili panja, ili je deblo mrtvo i biljka se ne obnavlja. Za zeljaste biljke proces je bio sličan, također popisivanje svih vrsta i brojnosti te utvrđivanje činjenice je li biljka uslijed kontroliranog paljenja mrtva, djelomično mrtva te se dio obnavlja, ili se u potpunosti normalno obnavlja. Posljednje je promatrano djelovanje na tlo, tj. je li uslijed kontroliranog paljenja djelomično ili potpuno izgorjela organska tvar, je li gorio i humus, te je li ostalo golo tlo.

Ploha uzorkovanja s izgorenim grmićem srednje krkavine koja se obnavlja iz korijena

Za drvenaste vrste utvrdili smo da je efekt na grmolikim biljkama poput srednje krkavine (Rhamnus intermedius) i rašeljke (Prunus mahaleb) bio značajan te su većinom sve nadzemne stabljike izgorjele, no također smo primijetili da se veliki broj nastavio obnavljati iz panja ili korijena. Utjecaj na niske drvenaste cvatuće biljke bitne za pčele i ostale kukce poput raznih vrsta vrisaka (Satureja sp.), žutilovki (Genista sp.) i dubačaca (Teucrium sp.) je bio vrlo malen te se čak i one koje su više stradale obnavljaju normalno. Također, kako im se otvorio prostor za rast zbog izgorenih grmova, šire se više nego na neizgorenoj plohi koju smo koristili kao kontrolnu plohu.

Monitoring na kontrolnoj plohi, na kojoj se nije palilo

Travolike biljke poput raznih vrsta šaševa (Carex sp.), šašika (Sesleria sp.) kovilja (Stipa sp.) ili smilica (Koeleria sp.) većinom se obnavljaju normalno čak i ako im je dio busena izgorio. Na brojne cvatuće vrste poput glavulja (Globularia sp.), kotrljana (Eryngium sp.), bjeloglavica (Dorycnium sp.) ili sunčanica (Helianthemum sp.) kontrolirano paljenje nije imalo negativnog utjecaja, naprotiv otvorilo im je prostor za širenje.

Vapnenac je ostao siv jer paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje bi uništile lišajeve na kamenu

Utjecaj vatre zimi na tlo pokazao je kako je dio, a ponegdje i većina neraspadnute organske tvari na površini tla izgorjela, no nismo primijetili da je vatra igdje prodrla dublje u zemlju te uništila humus, kao što redovito bude slučaj tijekom ljetnih požara. Ovo istraživanje dokazuje da, ukoliko paljenje vršimo u hladnom dijelu godine u strogo kontroliranim uvjetima, ono ima pozitivan utjecaj na očuvanje travnjačkih staništa kao i širenje vrsta biljaka važnih za prehranu stoke i divljači kao i cvatućih vrsta bitnih za pčele.

Kategorije
Novosti

Suradničko vijeće na Regionalnom dnevniku HTV-a

Novinarka HRT-a Anamarija Škorić posjetila nas je na suradničkom vijeću održanom 14. lipnja u Vrlici gdje je snimila prilog o Vijeću, kao i projektu Dinara back to LIFE, objavljen na Regionalnom dnevniku HRT2.

U prilogu je naglašena važnost očuvanja i obnove travnjaka kao ključnog staništa za bioraznolikost na ovom području. U tu svrhu, kako objašnjava HRT-ova novinarka, potrebno je prvo raskrčiti zarasle pašnjake te na njih dovesti stoku i na tom terenu očistiti pojilišta.

U prilogu je govorio stočar Ivan Ćorić iz Garjaka koji je naveo kako se trenutno nekim pojilištima ne može niti pristupiti jer su potpuno zarasla u šibljike. Biomov savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski naveo je u prilogu uspješnost aktivnosti kontroliranog paljenja provedenog zimus na Vrdovu jer su se na paljenoj plohi za dva mjeseca pojavile vrtne strnadice – jedna od triju ciljnih ptica ovog projekta. Stručnjak za komunikacije na projektu Kruno Bošnjaković naglasio je važnost suradnje s ljudima s ovog područja, što je temeljni razlog za pokretanje Suradničkih vijeća.      

HRT-ov prilog najavljuje i kamp Dinara back to LIFE na kojem će najesen sudjelovati 20 studenata koji će učiti o upravljanju staništima te naučeno provoditi na terenu na Vrličkom Suhopolju.

Prilog je završen dijelom o izložbi „Povratak prirodi“ kojom su okupljene karakteristične fotografije s ovog područja, povezane sa stavovima i razmišljanjima ljudi koji ovdje žive o tome što im Dinara znači.

Za zaokruženiju informaciju, napominjemo da su partneri na projektu Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina te Biom kao vodeći partner.

Kategorije
Novosti

Kontrolirano paljenje – tradicionalna praksa kojoj se vrijedi vratiti

Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u svrhu održavanja staništa i sprječavanja daljnjeg zarastanja te posljedično gubitka životnog prostora za vrste ovisne o otvorenim staništima uobičajena je metoda koja se koristi u svijetu, a tradicionalno se koristila i u našim krajevima, te se povremeno koristi i danas

Hladno znači sigurno

Sa smanjenjem broja stoke i napuštanjem tradicionalnog stočarstva sve manje je prisutna pa time i manje vidljiva onima koji s njome nisu upoznati pa otud često dolazi i zabrinutost onih koji se s njome nisu ranije susretali.

Smisao kontroliranog paljenja je da se provodi u doba godine kada je hladno te kada je glavnina životinja u hibernaciji negdje u tlu ili ispod kamenja. Provedbom kontroliranog paljenja u hladnom dijelu godine kada je tlo mokro, sprječava se gubitak površinskog sloja tla s humusom koji u ovim situacijama ne izgori. Kod ljetnih požara, za razliku od zimskih, razvijaju se puno više temperature pri čemu izgori površinski sloj tla, ali i puno više životinja koje u tom dijelu godine obitavaju na tim staništima te se ne mogu brzo sakriti.

Lakše rekoloniziranje

Nepobitna je činjenica da će i kontroliranim paljenjem tijekom zime stradati ponešto beskralješnjaka koji prezimljuju u obliku jajašaca ili odraslih jedinki u busenima suhe trave ili ispod lišća, ali upravo paljenjem manjih segmenata zaraslih travnjaka omogućujemo da se ta staništa u proljeće lako rekoloniziraju iz okolnih područja koja nisu bila spaljivana.

Još jedna od prednosti kontroliranog paljenja je i prevencija ili barem usporavanje širenja ljetnih požara jer se na područjima koja su bila kontrolirano paljena tijekom zime vatra značajno sporije širi jer nema toliko gorive mase pa je i to jedna od dobrobiti kontroliranog paljenja.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Monitoring terena nakon kontroliranog paljenja – biljke najnormalnije cvatu!

Biomovi stručnjaci posjetili su plohu na visoravni Vrdovo iznad Hrvaca na kojoj je u ožujku provedena mjera kontroliranog paljenja, kao jedna od mjera revitalizacije travnjaka. Rezultati su „super“, kako ocjenjuju naši biolozi, vegetacija se obnovila bez problema, mnoštvo je jedinki koje su nagorene, ali listaju sasvim normalno. Većina će se obnoviti, iako vegetacija ide sporije nego prije.

Akcija u ožujku bilo je prvi puta da smo provodili, u suradnji s vatrogascima, aktivnost kontroliranog paljenja. Očekivanja su bila da će se paljenjem ukloniti gornji sloj vegetacije i da ostaloj vegetaciji neće ništa biti, nego da će se nastaviti razvijati najnormalnije. To se i dogodilo, teren je čak i malo zeleniji od ostale vegetacije zato što nema suhog granja niti nečeg drugo što bi ublažilo zelenilo. Paljenjem se, inače, obogaćuje tlo jer se zemlja obogati nutrijentima, između ostalog paljenjem se iz izgorjelog materijala oslobađaju kalij, natrij, dušik i fosfor.

Foto: Tomislav Sotinac

Cilj aktivnosti kontroliranog paljenja je revitalizacija travnjaka, a konačni cilj je poboljšanje uvjeta staništa općenito, te posebice uvjeta staništa za tri ciljne vrste ptica – vrtnoj strnadici, kratkoprstoj ševi i ćukavici. Kontroliranim se paljenjem očisti stanište pa je ono pogodnije na gniježdenje. To će u konačnici značiti ili više parova u staništu ili će se proširiti područje koje ove ptice nastanjuju.

Inače, praksa kontroliranog paljenja nije ništa novo u svijetu. Provodi se najčešće zimi jer se tada ne postižu toliko visoke temperature kao ljeti. Pri kontroliranom paljenju zimi izgori gornji sloj jer je vlažno i hladno pa su temperature vatre takve da neće uništiti biljke, niti vatra toliko dugo gori da bi zahvatila tlo nego vatra uklanja samo površinski sloj i sprečava širenje izdanaka grmolike vegetacije.

Iduće paljenje će biti ove godine u kasniju jesen, ako ga uopće bude.

Kategorije
Dnevnik Dinare Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Mjesec dana nakon paljenja život se već uvelike vratio

Posjetili smo površinu na prijevoju prema Ravnom Vrdovu, iznad Grede, na kojoj smo proveli propisno paljenje prije mjesec dana, kao prvu od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“ u svrhu restauracije travnjaka.

Suho proljeće malo odgađa oporavak vegetacije, ali procesi na koje smo računali već su vidljivi. Kao što smo i planirali, pokazalo se da zimsko paljenje ne rezultira dubinskim izgaranjem i oštećivanjem tla, ali uklanja dosta mladih drvenastih biljaka, suho lišće i suhu travu.

Sesleria tenuifolia, uskolisna šašika, najčešća je vrsta trave na plohi i njeni busenovi uspješno preživljavaju zimska paljenja

Veće drvenaste biljke, uglavnom hrastovi medunci, preživljavaju bez oštećenja jer ih čuva debela kora. Ali, to nam je i cilj jer vrtna strnadica, koja je najvažnija vrsta užeg područja paljenja, traži upravo takvo stanište za gniježđenje: raštrkana stabla i šumarke na travnjaku koji se obnavlja nakon paljenja.

Zečevi su odmah prepoznali novi izrast trave i vratili se na plohu gdje posvuda nalazimo njihove izmet

Vrste koje svoje pupove skrivaju ispod tla ili u busenima kao što su lukovičaste biljke i višegodišnje trave preživljavaju uz minimalna oštećenja. Novi izrast trave iz vatrom opaljenih busenova je već privukao i zečeve čiji tragovi su posvuda po plohi. Kako to sve izgleda pogledajte na fotografijama…

Hyacinthella dalmatica, dalmatinski zumbulčić, vrsta koja je paljenje prespavala kao lukovica u tlu
Paljenje zimi ne stvara visoke temperature koje uništavanju lišajeve na vapnencu i zato vapnenac ostaje siv
Smukulja Coronela austriaca je neotrovna zmija koja je paljenje prespavala u podzemnom skloništu
Sukulenti kao što je čuvarkuća Sempervivum marmoreum, normalno preživljavaju zimsko paljenje
Vatra niske bodljikave vrste kao što je krkavina Rhamnus intermedia spali do korijena

Juniperus oxycedrus, šmrika ili smrič, je vrsta koju se ne može ukloniti ispašom jer je stoka zaobilazi ali je osjetljiva na vatru

Kontakt za medije i javnost
Melani Glavinić

IMPRESSUM

Udruga BIOM
Čazmanska 2, Zagreb
t. 01/5515-324
e. info@biom.hr 

Područni ured Sinj 
Matića ulica 12, Sinj
t. 021/274 946
e. ured-sinj@biom.hr

Primajte obavijesti o projektu

Dinara back to LIFE
Powered by  GDPR Cookie Compliance
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.