Početkom godine projekt Dinara back to LIFE je predstavio svoj vizualni identitet putem društvenih mreža te zainteresirao domaće stanovništvo i širu javnost za restauracijske i društvene aktivnosti koje će se provoditi na dinarskom području. Zlatni i zeleni tonovi, obris planine i ptice dali su naslutiti kako je riječ o projektu kojim se žele pokrenuti važne promjene za prirodu i društvo od Knina do Trilja. Projekt je većim dijelom sufinanciran sredstvima osiguranim prijavom na natječaj europskog programa LIFE kroz koji Europska unija osigurava sredstva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode.
Ako prođete cestom kroz Ježević srest ćete najmanje dvoje domaćih pastira koji na Ježevićko suhopolje dovode svoje stado na ispašu. Težak i zahtjevan posao, priznat će, ali svakodnevno ih uveseljava. Veće brige tako odu u drugi plan. Većina njih je čula za projekt Dinara back to LIFE na čijoj realizaciji surađuju stručnjaci iz različitih područja, a cilj im je obnoviti i održivo koristiti zarasle travnjake dinarskog područja, ali i osvijestiti važnost i ulogu naše najviše planine i njenih velebnih travnjaka za biološku raznolikost. U projektnom timu su složni, oživjeti Dinaru i očuvati život na njoj moguće je jedino uz suradnju i podršku domaćeg stanovništva.
Dinara je ove godine doživjela medijski bum. Najprije se dogodio nesretni požar, potom je javnosti predstavljen prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara. Baš u to vrijeme, u javnosti se predstavio i projekt obnove, očuvanja i zaštite dinarskih travnjaka kao nositelja ekološke i biološke uravnoteženosti. Iako svjesni koliko je Dinara važna, ljudi često zanemaruju činjenicu da travnjaci ne pružaju samo lijep pogled već su jako vrijedna i svrhovita sastavnica prirodnog ljudskog okoliša. Stariji sigurno pamte kako su ljeti odlazili na stanove te izvodili svoje blago na ispašu. Vjerojatno nisu razmišljali koliko, uz vlastitu korist, doprinose očuvanju bioraznolikosti travnjaka Dinare.
Dinarski travnjaci su pravi raj za ljubitelje i poznavatelje planinskog biljnog svijeta, ali su i dom brojnim ranjivim i ugroženim životinjskim vrstama, posebice pticama koje zarastanjem travnjaka gube svoja prirodna staništa i nestaju s naših prostora. Razlozi nestanka i zarastanja travnjaka ukorijenjeni su u društveni aspekt te su posljedica dugotrajnih nepovoljnih okolnosti – rata, iseljavanja, odlaska mladog stanovništva, neisplativosti bavljenja poljoprivredom te sustavnog prelaženja radno sposobnog stanovništva iz primarnog sektora djelatnosti u druge. Zapravo, nekadašnji način života na Dinari i tzv. transhumanca najviše je doprinosio očuvanju dinarskih travnjačkih prostranstava, a danas je takav način stočarenja gotovo nestao.
Zapuštanje i zarastanje travnjaka izravna je posljedica napuštanja stočarstva i tradicionalnih načina ispaše blaga. Jasno je stoga da ni u projekt njihove obnove i očuvanja nismo mogli krenuti bez podrške domaćeg stanovništva koje s Dinarom živi iz dana u dan. Kako bi što jasnije približili koncept zaštite prirode i održivog razvoja, potrebno je upoznati domaće stanovništvo s projektom, saslušati njihove stavove, razumjeti ih, ali i uključiti zainteresirane za projektne aktivnosti.
Tomislav Hudina, voditelj projekta
Osim što su imali priliku sudjelovati u dosadašnjim aktivnostima putem društvenih mreža, početkom ljeta dio domaćeg stanovništva sudjelovao je u ispitivanju stavova i mišljenja o vlastitom doživljaju i potencijalu Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva kao zanimanja, metodama obnove travnjaka, njihovim potrošačkim navikama i slično. Ispitivanje je provedeno u gradovima i općinama koji su obuhvaćeni projektom, a početkom rujna predstavljeni su rezultati ispitivanja, dostupni na poveznici, koji će služiti projektnom timu za prilagodbu nadolazećih aktivnosti.
Naravno da nam je Dinara važna, ali…
Domaći će za Dinaru često reći da je majka svih planina, da je drugačija, surova i da jedino oni koji žive s njom i od nje je mogu najbolje razumjeti. Stoga ni ne čudi kako se ispitanici slažu da Dinaru smatraju dijelom svog identiteta, neizostavnom kulturnom baštinom, mjestom za odmor, rekreaciju, punjenje baterija ili pak osjećaju povezanost s njezinim krajolikom. Osim što doprinosi duševnom, fizičkom i duhovnom zdravlju, većinu ispitanika Dinara nadahnjuje i inspirira. Gotovo svi ispitanici slažu se u jednom – Dinaru treba sačuvati za buduće generacije. Domaće stanovništvo se slaže, zadatak institucija i stručnjaka je očuvati Dinaru i raditi na zaštiti prirode. Ipak, da se o zaštiti prirode ne brine na pravi način, pokazuje nepovjerenje u javna tijela kao i relativna skeptičnost prema institucijama Europske unije.
Osim njene zaštite, rekreativnog, sportskog i turističkog potencijala, Dinara ima potencijal prehranjivati i odgajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali važno je raditi. Suhe zime, vjetroviti dani i vrela ljeta te po mnogo čemu jedinstveno prirodno područje, idealno je za vrijedne ljude koji proizvode vrhunske proizvode; dinarski med, sir i mliječne prerađevine, vino autohtonih sorti, likere i razne pripravke od trava karakteristične za ovaj kraj. Prepoznavanje i važnost geografskog porijekla proizvoda, poštivanje tradicije, čak i osobno poznavanje proizvođača, lokalnom je stanovništvu važno. Domaće proizvode žele vidjeti u trgovinama, na tržnicama i internet prodaji, a za kvalitetan proizvod su spremni dati i kunu više.
Iako domaće stanovništvo uglavnom reagira pozitivno na stočarstvo i pčelarstvo, a većina ih smatra isplativim i privlačnim, njima se ipak ne žele baviti. Nedostatak motivacije ili uvjeta, manjak vremena pa i nezanimljivost razlozi su zbog kojih domaće stanovništvo sve više zaobilazi te djelatnosti. Kako bi ih motivirali i pružili podršku u razvijanju vlastitog koncepta ili jačali njihove kapacitete, projekt će nastojati povezivati lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, posebno stočare i pčelare. Osim što će se besplatno moći oglašavati na web stranici projekta, svi zainteresirani koji žele rasti i razvijati se te će imati priliku sudjelovati na edukacijama i učiti kako svoje poslovanje učiniti više održivim.
Kada je riječ o primarnim djelatnostima, ljudima treba dati vjetar u leđa. To je zbilja težak i hvale vrijedan posao. Potencijal proizvodnje na Dinari je velik, a tržište je ‘gladno’ kvalitetnih domaćih proizvoda iza kojih stoji znanje i tradicija. Ispitivanje je pokazalo da ljudi cijene etiketu kvalitete proizvoda, a postotak onih koji razmišljaju započeti sa stočarstvom, pčelarstvom ili ljekovitim biljem, iako malen nas veseli. Njih posebno želimo istaknuti i potaknuti na korak naprijed.
Sven Ratković, LAG ”Cetinska krajina”
”Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi!’
Ključ velikog bogatstva Dinare upravo je raznolikost njenih staništa. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak tri su različiti tipovi travnjaka. Njihovo sustavno nekorištenje, posebno smanjenje ekstenzivnog stočarstva tj. ispaše, svakim danom Dinaru sve više pretvaraju u neprohodnu šmriku čime gubi specifičnost prirodnih vrijednosti i raznolikosti. To se odražava i na usluge koje priroda pruža besplatno, a čovjek ih koristi. Također, ugrožene su i brojne vrste ovisne o suhim travnjacima koji im pružaju hranu i zaklon. Jednoznamenkaste brojke nekih ptičjih vrsta, poput ćukavice ili vrtne strnadice, vezanih za Dinaru nisu ohrabrujuće, ali pozitivno je što većina ispitanika vidi problem u zarastanju travnjaka te shvaća važnost ovakvog projekta obnove i održavanja u korist Dinare, ali i njihove kvalitete života.
Koje metode su prihvatljive i najkorisnije u obnovi pojedinih travnjaka, pitanja su na koja će projektni tim uskoro dati odgovore i izraditi smjernice, no ako se pita ispitanike, oni podržavaju ispašu i ručno uklanjanje vegetacije, ali izražavaju negativan stav spram kontroliranog paljenja kojim bi se dinarski travnjaci oslobađali šikare. Ivan Budinski iz Udruge Biom komentirao je kako je ta negativna percepcija njemu dobro poznata i donekle razumljiva.
Ljudi najčešće ne razumiju što znači kontrolirano paljenje, čuju riječ ”paljenje” i odmah su negativni jer razmišljaju o požaru i uništavanju prirode. Većina ljudi, pa tako i većina naših ispitanika, vjerojatno nije upoznata s prednostima kontroliranog paljenja koje se sustavno primjenjuje diljem svijeta. Ljudi su kroz povijest naučili da je vatra (naravno, u kontroliranim uvjetima) dobra. Pratili su kako nastaju požari nakon udara munje, kako ta opožarena zemlja postaje plodnija i kako životinje preferiraju ispašu na tim područjima. Kada govorimo o kontroliranom paljenju s ciljem održavanja dinarskih travnjaka govorimo o paljenju u strogo kontroliranim uvjetima, u suradnji s vatrogascima i uz sve ostale mjere opreza i osiguranja.
Ivan Budinski, Udruga Biom
Da je projekt “Dinara back to LIFE” dobro osmišljen pokazuje zadovoljstvo gotovo svih ispitanika uz želje da se njime doprinese revitalizaciji čitavog kraja čiji potencijal je prepoznat, ali samo ga rijetki održivo koriste. Pozitivni komentari i želja ispitanika za biti dio oživljavanja Dinare, na ponos su projektnom timu koji je osim restauracijskih, osmislio i pripremio čitav niz društvenih i edukativnih aktivnosti koje će se odvijati na projektnom području sljedeće tri godine. Domaće stanovništvo uskoro će moći posjetiti izložbu posvećenu životu na Dinari, sudjelovati na besplatnim radionicama, doći na predavanja i informirati se o zaštiti prirode te pratiti istraživanja, rezultate i novosti. U sklopu projekta organizirat će se i volonterski kampovi i akcije, edukacije za vodiče u prirodi te korištenje električnih pastira.
Kada je projekt započeo, dočekan je s oduševljenjem, stoga ni ne čudi kako su kroz anketno ispitivanje nastavljeni pozitivni komentari poput Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi! / Dinara je naše blago! / Samo naprijed, čuvajmo prirodu – ona nadahnjuje. / Svaki projekt očuvanja prirode i poticanja razvoja ovoga kraja je hvalevrijedan, ali uz savjetovanje s domaćim stanovništvom – koji svjedoče koliko je zapravo Dinara važna za domaće stanovništvo te kako svaka pozitivna inicijativa i ideja zaštite i očuvanja prirode, nailazi na potporu i odobravanje lokalne zajednice.
Ovo je prvo Ispitivanje u okviru projekta, čiji nam rezultati služe kao smjernice i polazna su točka za sve naše planirane aktivnosti s lokalnom zajednicom kojoj je u konačnici projekt ”Dinara back to LIFE” namijenjen. Tijekom provedbe projekta nastavit ćemo pratiti zadovoljstvo svih sudionika kako bi projekt bio što uspješnije i kvalitetnije realiziran. Puno smo na terenu, pa i ovim putem pozivamo svih da dođu, upoznaju nas i razmijenimo znanja. Naši ljudi imaju jako puno tradicijskog iskustva koje izrazito cijenimo, tako da je učenje obostrano. Također, po završetku projekta na isti ćemo način ispitati mišljenja stanovnika obuhvaćenih projektnim područjem kako bismo ocijenili jesmo li ispunili očekivanja lokalne zajednice. Svakako, to ne znači da završetkom projekta ”Dinara back to LIFE” prestaje restauracija i održivo, savjesno korištenje dinarskih resursa. Na svima nama je odgovornost za budućnost naše Dinare.
– poruka je projektnog tima
