Na pašnjacima najnižih dijelova Dinare žive dvije zanimljive vrste. Bogomoljka (Empusa fasciata) je prepoznatljiva po brojnim izraslinama na tijelu zahvaljujući kojima ih se teže uoči jer životinja nalikuje grančicama. Odrasle jedinke ove vrste bogomoljke ugibaju na početku ljeta da bi se krajem ljeta iz jaja izlegle mlade jedinke (larve) koje će tek iduće proljeće postići punu veličinu (imago). Zimi su također aktivne, ali po lijepom vremenu.
Jesenski procjepak (Scilla autumnalis) ljeto preživljava skriven kao lukovica u tlu te cvate i lista tek nakon prvih jesenskih kiša, a tanki listići će mu se osušiti tek iduće godine krajem proljeća. Obje su ove vrste fenologijom prilagođene na mediteransku klimu u kojoj su uvjeti života ljeti često teži nego zimi.
Miloduh (Hyssopus officinalis) je jedna od rijetkih ljekovitih biljaka Dinare. Cvate u jesen, a u ostalom dijelu godine se teško pronalazi, naročito ako je skriven u visokoj travi.
Na Dinari smo ga ovog listopada pronašli na dva lokaliteta gdje su prisutne prostorno male, ali guste populacije.
Karakteristični plavi cvjetovi ga u ovo doba godine izdaleka odaju u krškim travnjacima. Prema literaturnim podacima, prisutnost ove vrste na samoj Dinari nije bila poznata iako je vrsta sporadično prisutna od Istre do Južne Dalmacije.
Iz kojih sve razloga se neke ptice sele u južnije krajeve, zašto hladnoća nije jedini razlog selidbe ptica, kako se može pomoći pticama koje ostaju u našim krajevima te što još možemo napraviti za ptice – pitanja su na koja su učenici OŠ Ivana Lovrića iz Sinja prošli tjedan dobili odgovore na Biomovoj edukaciji o pticama stanaricama u našim gradovima i selima.
Učenici su na edukaciji naučili o kojim je pticama riječ i čime se hrane te kako se neke ptice sele na jug, a neke ostaju u našim krajevima, ali da ima i ptica koje se na sele po osi sjever-jug, nego se neke zimi sele s istoka na zapad i dolaze k nama jer su im naši krajevi dovoljno topli.
Hladnoća nije jedini, a često ni glavni razlog seobe ptica, naučili su učenici, nego je to nedostatak hrane – ptice koje se najviše hrane kukcima odlaze u toplije krajeve jer kod nas u zimskom razdoblju nema kukaca u dovoljnom broju da bi se prehranile.
U našim krajevima često ostaju ptice koje se hrane sjemenom raznih vrsta biljaka i može im se pomoći izradom i postavljanjem hranilica za ptice u našim vrtovima i školskim dvorištima te prihranom mješavinom sjemena za ptice, koju se može kupiti u nekim trgovačim centrima, ili sjemenom suncokreta kojim se vrlo rado hrane jer sadrži i određeni postotak hranjivog ulja.
Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode na projektu Dinara back to LIFE, na kraju radionice u OŠ Ivana Lovrića postavio je hranilicu i poklonio učenicima nekoliko kilograma suncokreta, a tjedni redari provjerit će i po potrebi napuniti hranilicu suncokretom. Na istoj radionici izrađene su i postavljene kućice za ptice na isto stablo kao i hranilica – veliki platanu u školskom dvorištu koja je tako postalo mjesto gozbe za ptice u ovom hladnijem razdoblju godine s manjkom hrane.
U petak 8. listopada u Sinju udruge KAL i Biom organiziraju predavanje o obnavljanju lokvi na kršu, a dan kasnije u Vučipolju LU Hrvace te udruge DRAGODID i Biom organiziraju obnovu zarasle lokve Marunska bunarina.
Stručnjak za obnovu lokvi, Alen Čikada, na obnovi lokvi već dugi niz godina radi kroz udrugu za zaštitu i obnovu krških lokvi – KAL. U dvorani Palacina u Sinju u petak 8. listopada od 19:30 do 21:30 održat će predavanje „Zašto i kako obnavljamo lokve u kršu?“ na kojem ćedati osnovne informacije o važnosti lokvi, prikazati uspješne primjere restauracije lokvi u kršu te najaviti akciju obnove sljedećeg dana.
U subotu 9.10. Lovačko društvo Hrvace te Udruga 4 grada – DRAGODID, stručnjaci za obnovu suhozidne gradnje, i Udruga Biom organiziraju obnovu zarasle lokve Marunska bunarina u Vučipolju, na istočnoj strani jezera Peruća. Akcija počinje u 9 sati s pauzom za marendu u 12 sati, a potrajat će do 16 sati nakon čega slijede večera i druženje. Ovako obnovljena lokva moći će bez dodatnog održavanja biti u funkciji sljedećih još barem desetak godina.
Rukavice i sav potreban alat bit će osigurani za sve volontere, kao i hrana i piće za marendu. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na predavanju i samoj aktivnosti obnove. Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na e-mail dinarabacktolife@gmail.com. Akcija restauracije lokve dio je projekta „Dinara back to LIFE“.
Sa željom da se potakne što veći broj institucija na priključivanje u LIFE obitelj i razradu vlastitih projekata, prošli tjedan predstavnici Bioma sudjelovali su na godišnjem Skupu stručnih službi javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže održanom u Jastrebarskom. Predstavnice Bioma prezentirale su vlastita iskustva prijave i provedbe projekata LIFE Artina i Dinara back to LIFE kroz prezentacije ‘Program LIFE: natječaj 2021. – kako prijaviti uspješan projekt’, ‘Kako letjeti na krilima LIFE Artine’ te ‘Iskustvo prijave i provedbe Dinara back to LIFE projekta’. Održan je i ‘LIFE panel – kako uspješno prijaviti i provesti LIFE projekt’ na kojemu su na pitanja odgovarale Nikolina Petković Gregorić iz MINGOR-a, Ana Ješovnik iz ZZOP MINGOR-a te Željka Rajković i Ivana Selanec iz Bioma.
Na 15. Skupu stručnih službi za zaštitu okoliša i prirode u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja bile su uključene sve institucije u Hrvatskoj koje se bave zaštitom okoliša – predstavnici nacionalnih parkova, parkova prirode i županijskih javnih ustanova. Cilj okupljanja bila je razmjena informacija i iskustava djelatnika stručnih službi u svrhu učinkovitijeg upravljanja, odnosno zaštite, očuvanja i promicanja te održivosti korištenja zaštićenih područja.
Nadamo se da smo doprinijeli interesu za LIFE program te da će uskoro LIFE projekti biti svakodnevnica, a ne iznimka. Sretno svim prijaviteljima!
Studenti, volonteri i koordinatori s kampa Dinara back to LIFE početak rujna provode među ostalim, u restauraciji Ježevičkog Suhopolja kako bi ga oslobodili za ptice, sisavce, kukce…
Ježevičko Suhopolje stoljećima je bilo pašnjak na kojem su svoje stanište pronalazile ćukavica (Burhinus oedicnemus) i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla). Međutim, u posljednjih pola stoljeća dolazi do masovnog iseljavanja s ovog područja u nekoliko valova, čime se drastično smanjio i broj stoke u podinarskom području. Zbog izostanka ispaše dolazi do zarastanja pašnjaka, čime ove ptice polako gube stanište.
Ćukavica voli otvorena pustinjska i polupustinjska staništa te svoja jaja, koja su nalik na kamen, leže na tlo, među kamenjem. Kako se sukcesijom travnjak zatvara, tako ćukavica gubi svoje stanište. Upravo se to događa na Ježevičkom Suhopolju – ono je sve zaraslije i time neprivlačno ćukavici. 2019. godine na ovoj lokaciji zabilježena su dva para ćukavica, 2020. godine zabilježen je jedan par, dok ove godine nije zabilježen niti jedan par ovih ptica.
Jedan od ciljeva projekta Dinara back to LIFE je restaurirati Ježevičko Suhopolje kako bi se na njega vratile kratkoprsta ševa i ćukavica. Svaki dan u poslijepodnevnim satima, kad sunce pomalo popusti svoju rujansku snagu, studenti, volonteri i koordinatori upućuju se na ovu suhu zaravan, opremaju se rukavicama i alatom za uklanjanje vegetacije te režu, pile i kopaju smriču. Juniperus je „idealni“ pokrivač tla – raste nisko kao loptasti grm gustog granja i gustih iglica ispod kojeg ne raste trava. Uklanjanjem šmrike s ove lokacije na Ježevičkom Suhopolju dobit ćemo čisti travnjak kao idealno stanište za ćukavicu i kratkoprstu ševu. Posao time, međutim, nije gotov – travnjak treba održavati, što ostaje na stočarima iz Ježevića koji će dovoditi svoje blago na ispašu na ovu lokaciju koja je sada pogodnija i za stoku jer je prisutan veći udio trave te je očišćeni teren bez grmolikog raslinja daleko pregledniji pa je stoku lakše čuvati.
Prva, ključna faza restauriranja se zaokružuje – čišćenje šmrike na 20-ak hektara Ježevičkog Suhopolja privodi se kraju. Vrijedni studenti, uz pomoć koordinatora i volontera, po četiri sata svaki dan pile, režu, kopaju, skupljaju granje na gomile te otvaraju ovaj prostor ne samo za projektne ptice, nego i za ovce, magarce, pčele, skakavce, druge biljke…
Na videu dolje prikazan je ukratko jedan tipičan terenski rad – orezivanja, piljenje, kopanje, skupljanje granja na hrpe. Pogledajte!
U Ekološkoj stanici Vrlika započeo je edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE na kojem 18 studenata uči o revitalizaciji prirodnih staništa i naučeno primjenjuje u praksi. Na kampu sudjeluju studenti agronomije, šumarstva, biologije, krajobrazne arhitekture, geografije, ekološke poljoprivrede, geofizike i geologije iz cijele Hrvatske – Vinkovaca, Osijeka, Požege, Đakova, Čakovca, Ivanić Grada, Buzeta, Bribira, Knina, Dubrovnika, Trogira, Kaštela, Splita i Zagreba. Osim studenata, u kampu pod Dinarom sudjeluju i brojni domaći te ESS volonteri, kao i Biomovi koordinatori te predavači iz MINGOR-a, Hrvatskih šuma, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, javnih ustanova za zaštitu prirode, LAG-a Cetinska krajina i drugi.
Uvod u projekt Dinara back to LIFE
Kamp će potrajati dva tjedna, do 19. rujna i u tom će razdoblju budući stručnjaci na području zaštite prirode usvojiti teorijska i praktična znanja o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju. Jutra su rezervirana za edukaciju gdje se studentima predstavlja teme važne za planiranje upravljanja. Prvog dana predavanja stručne suradnice za zaštitu prirode Ivane Selanec predstavljen je projekt Dinara kamp to LIFE i projektne aktivnosti u kojima će studenti sudjelovati.
Studenti na predavanju
Drugog dana teoretske nastave studenti su upoznati s konzervacijskom biologijom i njenom primjenom na primjeru projekta Dinara back to LIFE. Studenti će na ovom kampu sudjelovati u projektu konzervacije, što je interdisciplinarna primjenjena znanstvena grana kojoj je cilj očuvanje biološke raznolikosti, odnosno očuvanja raznolikog života na zemlji, temeljeno na prirodoslovnim i društvenim znanstvenim granama. Dinara back to LIFE je konzervacijski projekt koji stremi tome da se prirodu očuva kroz održivo korištenje.
Studenti su prvi dan počeli i s praktičnom nastavom na Ježevičkom Suhopolju gdje će bivši pašnjak veličine 40 hektara očistiti od raslinja i vratiti u prethodno stanje koje je bilo pogodnije stanište za projektne vrste ptica – ćukavicu i kratkoprstu ševu – dok će treća vrsta, vrtna strnadica, svoje stanište pronaći nešto više, na Vrdovu. Nakon što su uz pomoć stručnih suradnika i koordinatora označili granice katastarskih čestica, studenti su prionuli poslu uklanjanja drvenaste vegetacije, prvenstveno šmrike na odabranoj plohi.
Utvrđivanje granica katastarskih čestica
Među ovim vrstama, kako je objasnio Biomov stručni savjetnik za zaštitu prirode Ivan Budinski, najveći problem predstavlja šmrika, odnosno juniperus, koji naraste u veliku loptu i onemogućava rast trave. Šmrika je posebna i po tome što je ovca ne jede, dok magaraca nema, stoga su u održavanju ovakvih travnatih staništa, kakva preferiraju nabrojane tri projektne vrste ptica, najbolja kombinirana stada ovaca i magaraca.
Polazak na teren
Dodatna otegotna okolnost pri održavanju pašnjaka, kako je naglasio Budinski, je i od države nametnuta zabrana stočarima da uklanjaju bilo kakve drvenaste biljke s pašnjaka, iako su ih dobili u zakup kao pašnjake, a zbog širenja raslinja polako se pretvaraju u šibljike, odnosno prestaju biti pašnjaci!
Područje Ježevičkog Suhopolja vrlo je pogodno za držanje stoke jer im je vrlo blizu, na udaljenosti od nekoliko stotina metara od naselja, odnosno staja do kojih se brzo i lako dolazi. Dodatna pogodnost je i dostupnost vode, i na Perući i na imanjima koja imaju vodovod.
Posao čišćenja obavlja se alatima pogodnim za ovakvu vrstu posla, ali i sigurnima za baratanje pri radu. Marljivi i dobro raspoloženi studenti su škarama, kratkim i dugim pilama te sjekirama orezivali biljke do tla, koje se takve vjerojatno neće obnoviti, a ako mladice i krenu pojest će ih stoka koju će stočari uskoro dotjerati na svježe obnovljeni pašnjak.
Studenti, volonteri i koordinatori kampa ispred Ekološke stanice VrlikaIvan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirodeOznačavanje granice katastarske česticeVladimir Marinko, prijatelj projekta Dinara back to LIFEPolazak na posao uklanjanja grmljaNa Ježevičkom Suhopolju, s Dinarom u pozadiniRaslinje se mora sasjeći do tla kako ne bi ponovno rasloOrezano grmlje skupljamo na hrpe gdje ćemo ga isjeckatiHrastov ljiljakZadovoljstvo obavljenim poslom…
Za ovogodišnje izdanje ekološko-umjetničkog projekta Kašetarnica, Udruga Biom pripremila je edukativnu radionicu inspiriranu travnjacima i bogatim životom Dinare.
Brojne ptice, pčele, biljke i drugi kukci pronašli su svoj dom upravo na dinarskim travnjacima, a ovom radionicom djeci i odraslima želimo na zanimljiv način i dočarati taj svijet.
Posjetitelji će rješavanjem našega kviza moći naučiti nešto o dinarskim pticama, ali i divljim i medonosnim pčelama te cvatućim biljkama. Djeca će moći s nama zaigrati interaktivnu igru „Kukci cvjetoljupci“ kako bi saznali više o ulozi pčela u prirodi. Također, svi će posjetitelji moći kušati razne pčelinje proizvode, kao i pokušati prepoznati aromatične dinarske biljke prema njihovom mirisu. Nadamo se kako ćete posjetiti Biomov štand i otkriti Dinaru na jedan nov način!
Radionica je dio projekta “Dinara back to LIFE” kojim se restauriraju dinarski travnjaci, istražuju ptice, pčele i druge sastavnice prirode, te promiče njihova važnost.
Radionica “Kukci cvjetoljupci” održava se 1. rujna od 17 do 20 sati u Gradskom parku Sinj. Namijenjena je djeci i mladima.
Raspored ostalih događanja na Kašetarnici možete pogledati ovdje.
Kako biste bili još bolje informirani o projektu Dinara back to LIFE, pokrećemo projektni newsletter kojim ćemo vas informirati o proteklim aktivnostima projektima, kao i najavljivati nadolazeće aktivnosti. Osim aktivnosti na dinarskom terenu, informirat ćemo vas i o sadržajima koji su isključivo na internetu.
Newsletter će na vaše e-mail adrese dolaziti svaki mjesec s informacijama o najvažnijim aktivnostima.
Kako biste primali naš newsletter, pretplatite se ovdje:
Analiza ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja obuhvaćenog projektom Dinara back to LIFE, koje zauzima sve skupa 49.610 hektara, pokazuje da se oko 40% ukupne površine nalazi pod slabim ljudskim utjecajem, dok je 3,5% ukupne površine područja bez izraženog ljudskog utjecaja, što govori da je projektno područje i dalje sačuvana priroda.
Stupanj ljudskog utjecaja na ekosustave projektnog područja
Površine koje su bez izraženog ljudskog utjecaja (navedenih 3,5%) su stijene i točila, ekosustavi koji se uglavnom nalaze na teško dostupnim lokalitetima, a površine pod slabim ljudskim utjecajem (40%) su šumski ekosustavi te klekovina bora.
Travnjaci na polovici područja – zahvaljujući čovjeku
Na najvećem dijelu područja, 55% ukupne površine prisutan je umjeren do jak ljudski utjecaj. Riječ je prvenstveno o travnjacima (uključujući i pašnjake), no pod umjerenim do jakim ljudskim utjecajem nalaze se također tekućice i stajaćice te obrađivano zemljište, koje još uvijek, većinom, karakterizira značajan udio prirodne vegetacije. Manje od 0,5% ukupne površine nalazi se pod jakim ili vrlo jakim ljudskim utjecajem – pod jakim ljudskim utjecajem nalaze se vinogradi, koji zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine, dok se pod vrlo jakim ljudskim djelovanjem nalaze samo izgrađena i industrijska područja, odnosno tek 0,35% ukupne površine projektnog područja.
Velika većina projektnog područja su kopneni ekosustavi, dok slatkovodni ekosustavi (površinske tekućice i stajaćice) zauzimaju manje od 0,1%. Od kopnenih ekosustava većina otpada na travnjake – preko 50% ukupne površine projektnog područja. Travnjački ekosustavi obuhvaćaju slabo do umjereno gospodarene travnjake i pašnjake. Visok udio travnjačke vegetacije, naročito u vršnom području, posljedica je tisućljetne prisutnosti čovjeka te ekstenzivnog stočarenja. Pritom dominiraju suhi travnjaci s oko 45% ukupne površine, dok na znatno manjoj površini pridolaze planinski i pretplaninski travnjaci – 8,7% ukupne površine.
Karta ekosustava projektnog područja
Drugi najveći udio kopnenog ekosustava otpada na šume – oko 40% ukupne površine, pri čemu prevladavaju bjelogorične šume s oko 39% ukupne površine. Crnogorične i mješovite šume zauzimaju znatno manje površine (0,7% i 1,4%), pridolaze uglavnom na sjevernom dijelu područja te su većinom vezane uz nešto više nadmorske visine. Razlikujemo također i šumarke, no oni zauzimaju manje od 0,1% ukupne površine. Od bjelogoričnih šuma, površinom se na projektnom području ističu šume i šikare hrasta medunca, koje zauzimaju niže položaje te se, uglavnom, nalaze u obliku šikara. Pored hrastovih šuma, pridolaze također i šume bukve, no one su većinom razvijene na nešto višim položajima. Pritom se naročito ističu sastojine na blagim sjevernim obroncima Dinare, sjeverno od samog vrha, a koje predstavljaju posljednji ostatak izvornih bukovih šuma koje su nekada na Dinari prekrivale puno veće površine. Od crnogoričnih šuma, na manjim površinama pridolaze šume običnog i crnog bora, u pretplaninskom pojasu i smrekove šume te, mjestimično, nasadi četinjača.
Čovjek zauzeo – tek 0,35% površine
Obrađivano zemljište zauzima tek 1% ukupne površine te je najčešće vezano uz obližnja naselja i znatnim je dijelom danas zapušteno i prepušteno sukcesiji. Izgrađena i industrijska područja zauzimaju svega 172 hektara, odnosno 0,35% ukupne površine područja te obuhvaćaju naselja, prometnu infrastrukturu, gradsko zelenilo, odlagališta otpada, rudokope i gradilišta.
Cijeli znanstveni rad ‘Studija procjene usluga ekosustava za područje projekta „Dinara back to LIFE”’ pročitajte – ovdje.
