U revitalizaciji dinarskog područja kao održivog mjesta za život i rad, posebno je važno započeti od poljoprivrednika i ulagati u razvoj lokalne proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Jedan od ključnih faktora je da lokalno proizvedena hrana na bliži i autentičniji način, što lakše stigne do lokalnih zadovoljnih kupaca.
U sklopu projekta Dinara back to LIFE prepoznali smo važnost održivog prehrambenog sustava te krećemo s izradom studije ”Ključni koraci u uspostavi kratkih lanaca opskrbe na području Dinare’‘ i trebamo vašu pomoć u prikupljanju informacija.
Foto: Monika Vrgoč
U svrhu što bolje analize postojećeg stanja poljoprivredne proizvodnje i njenog potencijala na području Knina, Sinja, Trilja i Vrlike te općina Hrvace, Kijevo, Otok i Civljane pozivamo sve koji se bave poljoprivredom i stočarstvom na području Dinare da ispune anketni upitnik. Ispuniti mogu svi proizvođači, bilo da im je to primarna ili sekundarna djelatnost, bez obzira imaju li registriran OPG, obrt, firmu ili nisu uopće registrirani kao proizvođači. Upitnik je u potpunosti anoniman i njegovo ispunjavanje traje svega 10 minuta, a prikupljeni podaci će nam pomoći dobiti uvid u stvarno stanje lokalne proizvodnje.
Prikupljanje ovih podataka prvi je korak u izradi studije, a njezinom izradom cilj je kreirati podlogu koju institucije i jedinice lokalne samouprave mogu koristiti u poticanju uspostave kratkih lanaca opskrbe.
Kao i 2021. godine na suradničkom vijeću okupili smo sudionike da bi im predstavili što smo sve ostvarili i kako nam oni u tome doprinose, te od njih prikupili mišljenja o tome što je bilo dobro a što loše u dosadašnjoj provedbi.
U kijevskoj dvorani dobrodošlicu nam je uputio načelnik općine Martin Ercegovac te je još jednom izrazio zadovoljstvo i pružio podršku projektu. Naglasio je važnost okupljenih stočara, te njihov trud i napor kojeg ulažu u svoj svakodnevni rad sa stadom te im zahvalio na svemu što čine za dobrobit zajednice.
Iako smo kroz projekt upoznali vrijedne stočare, nismo propustili priliku prisjetiti se prvog zajedničkog sastanka prije dvije godine kada je vizija naše suradnje bila još u povojima. Tada su pažljivo i s dozom opreza slušali o budućim aktivnostima u projektu te kako oni mogu doprinijeti našem radu i promjenama na Dinari. Danas nam je bilo drago osjetiti njihovo zadovoljstvo i čuti riječi kako nismo zakazali.
Bilo je zanimljivo na karti i fotografijama vidjeti rezultate dosadašnjih aktivnosti obnove travnjaka, i lokacije travnjaka koje prisutni stočari napasuju. Takve očišćene i prostrane travnjačke površine važno su stanište za vrste ptica koje tu žive i gnijezde
Osvrnuli smo se i na negativan utjecaj koje ljudske aktivnosti mogu imati na vrste koje nastanjuju naše travnjake. Projekt ulaže jako velik ljudski i administrativni napor kako bi se zarasli travnjaci, lokve i bunari vratili u povoljno stanje, a pred nama je i izazov da educiramo sve dionike o aktivnostima koje su štetne za prirodu i zagovaramo da se one ne događaju.
Koje su novosti u 2023. godini?
U sljedećoj godini plan je nabaviti električne pastire, zvučne ogrlice te električne škare za šišanje ovaca, koji će stočarima pomoći u zadaćama. Takvo saznanje je ugodno iznenadilo okupljenje te vjeruju kako će im ta oprema sigurno biti na korist.
Također, udruga Biom je započela s provedbom projekta obnove i očuvanja malih slatkovodnih ekosustava krških planina u sklopu kojeg će se upravo na Dinari kartirati vodena tijela, te stvarati preduvjeti za njihovu obnovu.
Dodatno zanimanje privukla je tema o mogućnostima korištenja vune. Projektni tim se povezao s proizvođačem eko vunenih peleta koji se koriste kao hrana za biljke, te rade na tome da se organizira susret gdje će proizvođač predstaviti svoju ideju i mogućnosti suradnje sa stočarima pod Dinarom.
U ugodnoj atmosferi i mini domjenku, pogledali smo prvi kratki film projekta o obnovi travnjaka. Neki od prisutnih stočara sudjelovali su u snimanju pa je doživljaj bio još snažniji. Sa stočarima su se upoznali Mario i Ivan, naši vrijedni radnici, koji svakodnevno obilaze Dinaru i ručno uklanjanju zaraslu vegetaciju. Svi su se složili kako Dinara izgleda moćno na filmskom platnu. Tijekom susreta, pridružila nam se članica Udruge mladih Kolarica iz Kijeva te predstavila autohtone proizvode koje izrađuju.
Iako Dinaru čeka još puno posla,put kojim projekt, stočari ali i suradnja sa svima koji joj žele dobro, čini se da ide u dobrom smjeru. Jedni drugima smo velika podrška i vjetar u leđa. Vidjeti živu Dinaru u očima njenih domaćina nije teško, ma kako njihov svakodnevni posao bio zahtjevan.
Posebno je pohvalno i važno što ste nas okupili sve ovdje, međusobno nas upoznali. Puno znači kada znaš još nekog i s kim možeš podijeliti dobro i loše, tko ti može uskočiti, donijeti nešto, pomoći... – zaključio je stočar Radić i dodao kako bi dio problema oko ispaše na višim predijelima riješio put kroz Dinaru.
Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima
Iznimno nam je zadovoljstvo najaviti konferenciju projekta “Dinara back to LIFE” pod nazivom “Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima”.
Zabilježite datum! Konferenciju planiramo od 21. do 24. ožujka, 2023., a mjesto održavanja bit će u Sinju.
Cilj nam je okupiti dionike i suradnike iz sektora zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede, jedinica lokalnih samouprava i lokalnih akcijskih grupa, kako bi raspravili uloge i prilike međusektorske suradnje u upravljanju travnjacima.
Na konferenciji će projektni tim predstaviti “Smjernice za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe restauracije travnjaka. Smjernice su namijenjene institucijama koje su uključene u upravljanje i planiranje upravljanja travnjacima, te se nadamo da će preporuke na temelju stečenog iskustva uistinu i biti koristan resurs.
Naš tim intenzivno radi na pripremi programa i logistike konferencije. Na vaš mail poslat ćemo i službenu pozivnicu, a dovršetak programa i otvaranje prijavnica za konferenciju očekujemo u siječnju 2023.
Prošli tjedan članovi tima Dinara back to LIFE sudjelovali su na 2. međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Izazovi i razvojne mogućnosti ruralnih krajeva – 2022.” na Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu. Suorganizatori Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“ Fakultet za zemlodelski nauki i hrana Skopje, Nezavisni univerzitet Banja Luka i Hrvatska zajednica inovatora s domaćinom Veleučilištem su poseban naglasak stavili na teme o razvoju ruralnih krajeva.
Cilj okupljanja znanstvenika i stručnjaka je da svojim radovima pridonesu razvoju znanosti i struke te pronađu potencijalna rješenja aktualnim izazovima s kojima se susreću ruralne sredine.
Pozvano, uvodno predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Marija Boban s temom “Ponovna uporaba podataka i otvoreni podaci kao pokretač digitalnog europskog tržišta”, nakon čega održana je panel rasprava „Razvoj poljoprivrede krških područja Republike Hrvatske“ u kojoj su sudjelovali: Anita Sever Koren (ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku Ministarstva poljoprivrede), prof. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet u Zagrebu), dr.sc. Marko Jelić, prof. stručnog studija u trajnom izboru (Župan ŠKŽ), Mira Lepur, mag.međ.odn. i posl.intel. (ravnateljica RRA ŠKŽ) te Josip Laća, dipl.ing. (v.d. predsjednika županijske HGK Šibenik).
U poslijepodnevnom dijelu programa izloženi su radovi i posteri u dvije kategorije: biotehničke i tehničke znanosti i ruralni razvoj te društvene i humanističke znanosti i ruralni razvoj.
U sklopu sesije biotehničkih i tehničkih znanosti , stručni suradnik LAG-a „Cetinska krajina“ Sven Ratković, predstavio je plakat “Praćenje stavova javnosti o održivom razvoju i bioraznolikosti Dinare”. Plakat je rezultat istraživanja provedenog na početku projekta o mišljenju i znanju javnosti o temama bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivog razvoja i prihvaćenosti projekta na samom početku projektnog razdoblja.
Luka Škunca, stručnjak za GIS iz udruge Biom, imao je izlaganje s temom “Kartiranje trenutne rasprostranjenosti suhih travnjaka na Dinari”. Luka je predstavio kartu izrađenu u proljeće i ljeto 2020. na ukupno 57 lokaliteta projektnog područja kako bi se utvrdila trenutna rasprostranjenost travnjaka, cesta puteva i antropogenih struktura.
Uz bogat program, održano je predstavljanje knjige „Tradicionalni dalmatinski pripravci i proizvodi od samoniklih i kultiviranih biljaka“ autora dr.sc. Borisa Dorbića i Zdenke Bilušić.
Više o programu i sudionicima možete pogledati ovdje.
Česitamo svim sudionicima i zahvaljujemo organizatorima i domaćinu Veleučilištu ”Marko Marulić”’ na pozivu!
Dinara je najviša hrvatska planina, ali usprkos tome, klima ovog područja slabo je opisana u literaturi. Razlozi za to vjerojatno leže u njenom smještaju na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom u slabo naseljenom području Republike Hrvatske, što su bile prepreke za uspostavu meteorološke postaje sa stalnim motriteljima, posebice na višim nadmorskim visinama.
Tako je jedini sveobuhvatan izvor meteoroloških podataka kojima se može opisati klima Dinare Klimatski atlas Hrvatske 1961–1990., 1971-2000. (Zaninović et al. 2008). i njemu pripadajuće digitalne klimatske karte za 30-godišnje klimatološko razdoblje 1961–1990. prostorne rezolucije od jednog km2 (Perčec Tadić, 2010). Treba imati na umu da su moguća odstupanja od stvarnih (nepoznatih) vrijednosti, u skladu s prosječnim pogreškama prilikom izrade karata (vidjeti korijen srednje kvadratne pogreške – RMSE u Tab. 5 u Perčec Tadić, 2010) što je posebno naglašeno upravo zbog položaja područja uz samu granicu i velike nadmorske visine.
Hrvatska strana masiva Dinare, zajedno s nižim predjelima koji se pružaju prema moru, pokazuje veliki raspon klimatskih parametara na malom području od približno 70 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok i desetak km u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Veći dio područja, oko 493 km2, pripada umjereno toploj kišnoj klimi , a oko 56 km2 vršnih dijelova iznad 1300 m nadmorske visine pripada području snježno-šumske klime. Najveće razlike u klimatskim parametrima opažaju se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, prateći povećanje nadmorske visine i udaljenosti od mora. Nadmorske visine kreću se od 323 m u nizinskom dijelu do 1737 m n.v. vršnih dijelova, prema digitalnom modelu terena prostorne rezolucije 1 km2. Prosječna nadmorska visina područja je 902 m. Na nižim nadmorskim visinama temperature zraka su više, a količine oborine niže, u skladu s utjecajem nadmorske visine kao dominantnog klimatskog faktora za ovo područje.
Slika 1. Prostorna razdioba prosječne godišnje temperatura zraka (°C) prema digitalnim klimatskim kartama za Hrvatsku za razdoblje 1961.-1990. (Obrada: Perčec Tadić. Digitalne karte: Zaninović et al. 2008, Perčec Tadić, 2010. Podaci: DHMZ).
TSIJ[°C]
TTRA[°C]
TSRP[°C]
TLIS[°C]
TG[°C]
Tmax≥25
Tmin<0
Tmin≥20
Sred
-0,2
7,2
18,1
9,8
8,7
37
111
1
Min
-4,8
1,8
12,6
5,0
3,7
1
49
0
Maks
3,8
11,5
22,6
13,8
13,0
101
160
3
Tablica 1. Prosječna (Sred) siječanjska, travanjska, srpanjska, listopadska (TSIJ, TTRA, TSRP, TLIS) te godišnja (TG) temperatura zraka i broj toplih (Tmaks≥25) i hladnih (Tmin<0) dana te toplih noći (Tmin≥20). Min i Maks su minimalne i maksimalne vrijednosti parametara unutar obuhvata.
Srednje godišnje temperature zraka više su na JZ dijelu područja bliže moru (do 13,0 °C) i opadaju u smjeru SI s udaljavanjem od mora i porastom nadmorske visine (do 3,7 °C) (Slika 1 i Tablica 1). Prosječna godišnja temperatura zraka za čitav obuhvat projekta je 8,7 °C. Iznad 1000 m nadmorske visine prosječno se može očekivati 120–160 hladnih dana s minimalnim temperaturama nižim od 0° C. Na ovim visinama očekuje se samo do 20 toplih dana s maksimalnim temperaturama jednakim ili višim od 25 °C, dok dana s toplim noćima gotovo da nema pa je topli dio godine ugodan za sve vanjske aktivnosti. Međutim, uslijed opaženih klimatskih promjena, kao i klimatskih projekcija, pretpostavka je da su se ovi uvjeti već promijenili u novijem klimatskom razdoblju 1991.–2020. i da će se mijenjati i dalje u budućnosti kao posljedica globalnog zagrijavanja. Vrijednosti prostornih srednjih mjesečnih temperatura zraka (Sred), broja toplih, hladnih i dana s toplim noćima kao i minimalne (Min) i maksimalne (Maks) vrijednosti za obuhvat dane su u Tablici 1 i na Slici 2.
Slika 2. Prostorne razdiobe prosječne siječanjske, travanjske, srpanjske i listopadske temperature zraka (°C) prema digitalnim klimatskim kartama za Hrvatsku za razdoblje 1961.-1990. (Obrada: Perčec Tadić. Digitalne karte: Zaninović et al. 2008, Perčec Tadić, 2010. Podaci: DHMZ).
RZ[mm]
RP[mm]
RLJ[mm]
RJ[mm]
RG[mm]
Rd≥1
Sd≥1
Sred
386.1
335.7
234.4
377.7
1326.8
89
68
Min
303.8
284.1
169.0
281.0
1057.0
58
5
Maks
513.2
479.6
271.3
459.7
1689.2
100
177
Tablica 2. Prosječne (Sred) sezonske (RZ, RP, RLJ, RJ ) te godišnja (RG) količina oborine, broj dana s oborinom (Rd) i dana sa snijegom (Sd). Min i Maks su minimalne i maksimalne vrijednosti parametara unutar obuhvata.
Prosječna godišnja količina oborine za cijelo područje procijenjena je na 1326,8 mm, od najnižih 1057,0 mm uz granicu s Bosnom i Hercegovinom do 1689,2 mm u blizini najvišeg vrha (Slika 3 i Tablica 2). Najveće su količine oborine zimi (386,1 mm), a su najmanje ljeti (234,4 mm) što je karakteristika obalnog, ali i planinskih područja ne tako daleko od obale (Slika 4). U prosjeku je 89 oborinskih dana godišnje na širem dinarskom području. Prosječno je 68 dana sa snijegom na širem dinarskom području, najmanje u nižim predjelima bliže obali (5 dana), a najviše u gorju (177 dana). Svi klimatski parametri pokazuju izraženu ovisnost o udaljenosti od mora i nadmorskoj visini kao dominantnim modifikatorima klime ovog područja što je vidljivo na Slikama 3 i 4 i u Tablici 2. Prosječna naoblaka ovog područja je oko pet desetina, uz prosječno 2197 sunčanih sati godišnje, od 2436 sati u nizinskim do najviše 1933 sati u vršnim, oblačnijim dijelovima. Jedina postaja na Dinari aktivna u razdoblju 1956.–1990. bile su Đuđelije na njenom južnom dijelu, na nadmorskoj visini 950 m. Postaja je bila opremljena totalizatorom oborine s kojeg je u tom razdoblju zabilježena prosječna količina oborine od 1619 mm.
Slika 3. Prostorna razdioba godišnje količine oborine (mm) prema digitalnim klimatskim kartama za Hrvatsku za razdoblje 1961.-1990. (Obrada: Perčec Tadić. Digitalne karte: Zaninović et al. 2008, Perčec Tadić, 2010. Podaci: DHMZ).
Slika 4. Prostorna razdioba zimske, proljetne, ljetne i jesenske količine oborine (mm) prema digitalnim klimatskim kartama za Hrvatsku za razdoblje 1961.-1990. (Obrada: Perčec Tadić. Digitalne karte: Zaninović et al. 2008, Perčec Tadić, 2010. Podaci: DHMZ).
Ovdje predstavljena analiza klimatskih prilika područja obuhvata projekta Dinara back to LIFE temeljem dostupnih digitalnih klimatskih karata Klimatskog atlasa Hrvatske uskoro će se moći proširiti analizom srednje mjesečne temperature i količine oborine za razdoblje 1991.–2020. prema novom klimatskom atlasu Državnog hidrometeorološkog zavoda koji je u pripremi. Pregledu klimatskih prilika gorskih područja u budućnosti će pridonijeti i podaci već mnogobrojnih volonterskih automatskih meteoroloških postaja dopunjujući tako informacije o klimi posebno slabije naseljenih, a vrlo interesantnih prirodnih područja Republike Hrvatske.
Napisala: mr. sc. Melita Perčec Tadić
Literatura
Perčec Tadić, M. (2010) Gridded Croatian climatology for 1961-990. Theor. Appl. Climatol. 102, 87–103.
Zaninović, K., Gajić-Čapka, M. Perčec Tadić. M. i sur. (2008) Klimatski atlas Hrvatske/Climate atlas of Croatia, 1961-1990, 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb. 200 pp.
Početkom listopada povodom obilježavanja Dan grada Vrlike održana je sjednica Gradskog vijeća uz brojne goste i uzvanike, a najsvečaniji trenutak sjednice je dodjela priznanja i nagrada za doprinos vrličkom kraju.
Ovogodišnja kolektivna nagrada otišla je u ruke našem projektu Dinara back to LIFE!
Sretni smo što je Grad Vrlika prepoznao naš rad i zahvalni smo na podršci koju nam daje u provedbi projekta. Ovo priznanje za nas je velika čast i potvrda da naš trud ide u pravom smjeru, ali i motivacija da budemo još i bolji na tom putu.
Svim građankama i građanima Vrlike iskrene čestitke povodom Dana Grada Vrlike i blagdana Gospe od Ružarija!
Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.
PROGRAM
Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan jeovdje.
PRIJAVE
Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.
Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.
KONTAKT
info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica
Hrvatske šume objavile su javni poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja.
Ovo je važna informacija za sve stočare koji su se kao korisnici šumskog zemljišta upisali u ARKOD do 31. prosinca 2018., ali bez pravne osnove, odnosno u tom trenutku nisu bili zakupnici tog područja.
Navršava se dvije godine projekta Dinara back to LIFE, a obavljene i započete aktivnosti u ovom razdoblju predstavljamo u kratkom preglednom foto-izvještaju.
Projekt je krenuo u siječnju 2020. godine i u ove dvije godine okupili smo savjetničko vijeće i suradničko vijeće, kao dionike koji savjetima i sugestijama usmjeravaju, odnosno proširuju aktivnosti projekta.
Naš terenski rad obuhvatio je istraživanje staništa, travnjaka, kukaca i skakavaca, kao i opširnija znanstvena istraživanja terena.
Ove godine pokrenut je veliki restauracijski ciklus koji će do kraja projektnog razdoblja, vjerujemo, pokazati velike promjene i rezultate na terenu. Dio restauracije bio je volontersko-edukativni kamp, jedan od projektnih vrhunaca ove godine.
Obnova bunara, lokvi i suhozida dio je projekta kojim pomažemo u vraćanju infrastrukture svojoj svrsi.
Iznimno smo ponosni i na izložbu koja prati projekt, kao i na naše edukativne radionice s djecom.
Projekt Dinara back to LIFE dobio je prestižnu nagradu Žuti okvir u kategoriji „Iskorjenjivanje gladi i promoviranje održive poljoprivrede“, na sinoćnjoj dodjeli održanoj u Zagrebu. Nagrade Žuti okvir podijeljene su u 17 kategorija prema 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja, a sama dodjela održana je pod sloganom „Održiva Hrvatska – Živi i djeluj u skladu s prirodom već danas“. Nagradu Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje dodjeljuju Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska.
„Mi dobivamo vašim radom, vašom genijalnošću, želimo da nas svojim radom i dalje inspirirate“ – rekao je u uvodnom govoru urednik National Geographica Hrvoje Prćić zahvalivši se i čestitavši poticajnim riječima svim nominiranima i dobitnicima. U 17 kategorija s po troje nominiranih u svakoj našli su se pojedinci i organizacije koji se na razne načine bore za bolji svijet – zaštitom i proučavanjem mora, čišćenjem otpada, ekološkom poljoprivredom, obnovljivim izvorima energije, zaštitom ugroženih ptica, pomaganjem ugroženima te mnogi drugi koji žele održivije sutra. Urednik Prćić na dodjeli je naglasio i kako nominirane i dobitnike nagrada Žuti okvir smatra pravim „influencerima“ u društvu.
Tomislav Hudina, voditelj projekta
Jedna od glavnih aktivnosti projekta svakako je usmjerena na očuvanje prirode uz održivo korištenje što u praksi znači da nam je cilj potaknuti razvoj ekstenzivnog stočarstva, pčelarstva i drugih aktivnosti koje doprinose održavanju dinarskih travnjaka i poboljšanju stanišnih uvjeta za brojne divlje vrste ovisne upravo o velikim otvorenim staništima. Kroz projekt osim restauracije travnjaka kroz uklanjanje nepoželjne drvenaste vegetacije, provodimo i obnovu lokvi, bunara, suhozida te puteva, organiziramo okrugle stolove i edukacije, razvijamo poslovne planove za poljoprivrednike, unaprjeđujemo turističku ponudu te pokušavamo unaprijediti praksu upravljanja travnjacima kroz suradnju s nadležnim institucijama i izradu smjernica za upravljanje suhim travnjacima. Nadamo se da će rezultati projekta biti više stočara i više stoke na većim površinama pod travnjacima, veći broj parova ciljnih ptica, uspješniji OPG-ovi, šira turistička ponuda – jedna oživljena Dinara.
Dobitnici i nominirani
Nagradu Žuti okvir nose svi članovi projektnog partnerstva – Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Udruga Biom kao vodeći partner – ali i suradnici projekta iz raznih sektora. Zahvaljujemo stoga predstavnicima Ministarsva poljoprivrede i MINGOR-a iz projektnog Savjetodavnog vijeća koji usmjeravaju projekt, kao i pripadnicima Suradničkog vijeća – lovcima, planinarima, turističkim djelatnicima, pčelarima, lokalnoj samoupravi, prijateljskim udrugama i pojedincima koji svojim prijedlozima i idejama proširuju sam projekt. Zahvaljujemo se svim volonterima koji su sudjelovali na kampu i akcijama dosad provedenim kroz projekta te svima ostalima koji su pomogli i pomažu da se projekt provede kako je zamišljen te da se ostvari njegov temeljni cilj – očuvana priroda kroz održivo korištenje.
Želimo se također zahvaliti Adria Mediji Zagreb i National Geographicu Hrvatska na ovoj nagradi jer su prepoznali i nagradili našu volju te motivaciju i želju za održivost na Dinari. Nagrada Žuti okvir obvezuje nas da nastavimo s projektom najmanje u ovakvom tempu, a nadamo se i jačem!
U razgovoru s Robert Kakarigijem, članom stručnog žirija Žutog okvira
Zanimljivo je napomenuti da je Udruga Biom nagradu Žuti okvir dobila i 2019. godine u kategoriji Život na kopnu pa nam je ovo priznanje time još draže, jer dobiti nagradu jednom može biti slučajnost, ali dvaput je već uzorak pa nam je to dodatna potvrda, priznanje i poticaj da budemo još i bolji.
