Kategorija: Kalendar aktivnosti-početna

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

‘Kako čuvamo Dinaru’ – dođite na naše predavanje u Muzej Sinjske alke

U petak, 12.8.2022. organiziramo predavanje ‘Kako čuvamo Dinaru u multimedijalnoj dvorani Muzeja Sinjske alke (u 18h), gdje ćemo predstaviti naše projekte očuvanja prirode i održivog korištenja Dinare. 

Pozivamo sve zainteresirane – a posebice goste grada Sinja i Cetinske krajine koji će nas posjetiti u ove slavljeničke dane – da dođu, upoznaju nas i poslušaju što radimo na očuvanju Dinare.

Predavanje o našim naporima u očuvanju najdraže nam planine održat će Ivana Selanec, magistra ekologije i zaštite prirode, direktorica područnog ureda Udruge Biom u Sinju.

Osim predavanja, u Sinju ćete imati priliku i pogledati izložbu ‘Povratak prirodi’ projekta Dinara back to LIFE i to u dva termina – u nedjelju, 7. kolovoza od 19 do 22 sati, kao i u petak, 12. kolovoza od 9 do 12 sati na adresi Matića ulica 12, Sinj.

Biom je najveća organizacija za zaštitu ptica u Hrvatskoj te smo jedna od vodećih članskih i volonterskih organizacija za zaštitu i istraživanje prirode u našoj zemlji. Glavna nam je zadaća očuvanje prirode za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

S aktivnostima na terenu prisutni smo u gotovo svim krajevima Hrvatske te smo u 16 godina postojanja proveli više od 300 različitih projekata za očuvanje bioraznolikosti. Danas smo profesionalna organizacija koja uspješno provodi brojne domaće i međunarodne projekte za očuvanje prirode i bioraznolikosti. 

Predavanjem u Sinju želimo predstaviti naš rad na području Dinare, ukazati na prijetnje s kojima se priroda na Dinari suočava te koja je naša uloga u njenom očuvanju. Prezentirat ćemo i vrijednosti koje priroda pruža ljudima i time osigurava suživot ljudi i prirode na najvišoj hrvatskoj planini, koja je oduvijek imala posebno mjesto u srcima naših građana. 

Kako se možete uključiti i podržati rad Udruge Biom provjerite na sljedećem linku – https://www.biom.hr/ukljuci-se/.

Predavanje ‘Kako čuvamo Dinaru’ medijski podržava portal Ferata. 

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna

Dođite u Sinj na premijeru našeg prvog kratkog filma!

Prvi kratki film iz projekta Dinara back to LIFE, ‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’ završen je i bit će premijerno prikazan ovu subotu, 23. srpnja u 19.30 u Muzeju Cetinske krajine. Film ukratko obrađuje temu travnjaka, zašto su oni važni kao stanište i za bioraznolikost.

Kratki film se prikazuje u sklopu događanja 2. Museum Summer Mood.

Nakon toga, na istom mjestu, u 20 sati poznati meteorolog Zoran Vakula održat će predavanje „o vremenu i još koječemu“.

Na videu dolje pogledajte isječak iz našeg kratkog filma.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Video: Panel diskusija ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’

Europski zeleni plan riješit će krizu klime kroz tri osnovne točke: borbom protiv klimatskih promjena dokidanjem ovisnosti o fosilnim gorivima; očuvanjem bioraznolikosti jer smo došli do točke u kojoj ekosustav više ne može izdržati; prelaskom na kružnu ekonomiju u kojoj stvari iz prirode recikliramo i koristimo što je duže moguće – pionirski projekt Europske unije na Panel diskusiji u Sinju ovako je objasnio Ariel Brunner iz BirdLife International.

Brendan Dunford s irskog programa BurrenLIFE ocijenio je da “Europski zeleni plan predstavlja ogromnu prednost za zemlje poput Hrvatske, zemlje s prirodnim blagom. Bitno je da Hrvatska ide u korak s tim prilikama i ne gleda ih kao prijetnje. Rezultati su tad zajamčeni i ne samo za danas, nego i za buduće generacije”. Dunford je kroz svoj program Burren uveo hibridni pristup poljoprivredi u kojem se poljoprivrednicima plaća i za obavljeni posao i za postizanje definiranih ekoloških ciljeva.

Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode ovom je prilikom najavio je da će Hrvatska zaštititi 30% Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom zato jer je „more jako bitno ne samo kao resurs za ribu i turizam, nego i kao ponor za ugljik. Zaštita će svakako omogućiti i održivo ribarstvo”.

Engin Yilmaz iz organizacije Yolda Initiative predložio je postavljanje platforme koja će na jednom mjestu okupiti poljoprivrednike i lokalno stanovništvo.

Cijelu panel diskusiju ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’, održanu u svibnju u Sinju u organizaciji Bioma u sklopu projekta Dinara back to LIFE, možete pogledati dolje (na engleskom):

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Predavanje: Koliko je ugljičnog dioksida ispušteno požarima na Dinari 2017. i 2020. godine

Članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom drugom posterskom predavanju na 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma predstavili su rezultate procjene emisije ugljikovog dioksida (CO2) uzrokovane požarima koji su zahvatili Dinaru 2017. i 2020. godine.

Prošle godine ostvareni su novi rekordi u emisiji CO2 izazvanoj požarima diljem svijeta, između ostalog i na Sredozemlju. Ugljikov dioksid najznačajniji je od stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju.

U istraživanju predstavljenom na simpoziju, doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, prof. dr. sc. Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić pokušali su aproksimirati koliko je CO2 otpušteno u atmosferu koristeći emisijski faktor CO2 kod spaljivanja biomase.

Za početak su na satelitskim snimkama Sentinel-2 identificirana područja izgorjela u požarima u kolovozu 2017. i travnju 2020. te je pomoću geografskog informacijskog sustava (GIS-a) određena njihova površina. Površina opožarena 2017. iznosila je oko 64 km2, a 2020. oko 62 km2.

Grafikon: Crveno – površina opožarena 2020.; žuto – površina opožarena 2017.

Uzorci biomase sakupljeni na opožarenom području u sklopu našeg projekta korišteni su kako bi se aproksimirala približna ukupna biomasa sagorjela u ovim požarima. Naposljetku, umnoškom ukupne biomase i emisijskog faktora CO2 dobivena je procijenjena masa emitiranog CO2. Procijenjeno je da je u požaru 2017. emitirano više od 11.500 tona CO2, a u požaru 2020. približno 11.000 tona CO2.

Dobivene količine nisu egzaktne, već se radi samo o aproksimaciji. Ovo je prva takva aproksimacija za travnjake u Hrvatskoj, te će uz unaprjeđenje metode zasigurno poslužiti kao dobra osnova za buduća istraživanja. Poster predstavljen na simpoziju može se pogledati na linku dolje –  

https://dinarabacktolife.eu/wp-content/uploads/2022/07/poster2.pdf

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Održane radionice u Sinju o posebnim i jedinstvenim vrijednostima lokalne prirode

Prošlog tjedna projekt Dinara back to LIFE započeo je s aktivnostima namijenjenim promociji održivog turizma na području Dinare. Organizirane su edukacije za upoznavanje prirodnih vrijednosti područja Dinare, lokalne flore i faune, te posjet Parku prirode Vransko jezero kao primjeru dobre prakse provedbe održivih programa promatranja prirode.

Projekt Dinara back to LIFE primarno je usmjeren na restauraciju travnjačkih staništa na Dinari, a da bi obnovljena staništa ostala i očuvana, treba ustrajati na održivom korištenju prirode.

Sektor turizma važan je čimbenik korištenja prirode i prostora, a nedavno proglašenje Parka prirode Dinara nova je prilika i poticaj za nove aktivnosti turističkih zajednica, vodiča i posjetitelja. Posebno se trudimo isticati i zagovarati da razvoj turizma treba biti usmjeren prema održivosti i u skladu s očuvanjem prirode. Povećana vidljivost prostora Dinare u posljednjih nekoliko godina ogromna je prilika, ali važno je biti svjestan da povećanje interesa i broj posjećivanja može biti prijetnja za prirodne vrijednosti područja, te je stoga važno turističkom posjećivanju i sadržaju pristupati promišljeno i strateški.

Prošlotjedni program namijenjen turističkim vodičima, ali i svim zainteresiranim građanima sastojao se od tri aktivnosti: 

  • Edukacija o prirodnim vrijednostima područja Dinare
  • Wildlife watching tura za upoznavanje urbane bioraznolikosti Sinja
  • Posjet primjeru dobre prakse – Park prirode Vransko jezero

Edukacijom o prirodnim vrijednostima područja zajedno s wildlife watching turom po gradu Sinju sudionicima su prezentirane vrijednosti ovdašnje prirode koje su posebne i jedinstvene u svijetu. Kao stanovnicima nekog mjesta, priroda koja nas okružuje vrlo nam lako postane obična, a stvarna situacija upravo je suprotna. Prostranstva otvorenih travnjaka, krški reljefi, ekstenzivno stočarstvo, izvori pitke vode te lokve i bunari samo su neki od primjera lokalnog krajolika koji su za nas svakodnevica, a brojnim posjetiteljima čak i prvi susret s takvim staništima i vrstama.

Izlet u Park prirode Vransko jezero proveden je pod stručnim vodstvom djelatnice Parka prirode. Sudionici su imali priliku upoznati povijest Vranskog jezera i prirodne vrijednosti po kojima je jedinstveno, ali i probleme i izazove s kojima se javna ustanova susreće. Ono što je važno za naučiti iz primjera Vranskog jezera je da je uloga turističkog sektora u zaštićenim područjima vrlo posebna te da ima snažnu edukativnu komponentu. Doživljavanje prirode i njezine ljepote je možda motivacija posjetitelja, no nju treba znati iskoristiti i povezati je s učenjem o važnosti prirode i biološke raznolikosti, kao i širenjem svijesti o potrebi njezine zaštite.

U sklopu programa, naša skupina i sama je bila dio jednog od programa promatranja prirode, odnosno promatranja ptica, gdje su se mnogi i po prvi puta susreli s nečim takvim. Nadamo se da je ovo iskustvo našim turističkim vodičima i drugim sudionicima približilo oblike turizma koji se temelje na promatranju prirode, te da ih je motiviralo da razmišljaju o korištenju turističkog potencijala promatranja prirode koji ima Dinara.

Iznimno nam je drago što smo se upoznali i povezali s lokalnim turističkim vodičima, zainteresiranim građanima, te skupinom srednjoškolaca Gimnazije Dinka Šimunovića. Provedene edukacije i izlet u Vransko jezero početak su našeg rada  na području promocije održivih oblika turizma na području Dinare. Još se jednom zahvaljujemo svim sudionicima edukacija i izleta, te se nadamo da je bilo zanimljivo, informativno i korisno.

Protekli tjedan u Sinju smo održali radionice organiziranja wildlife watching tura, kao vrste održivog turizma. Organizirali smo i izlet na Vransko jezero kao primjeru dobre prakse.
Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Monitoring paljene plohe na Vrdovu – godinu kasnije sve je puno zelenije

Proveli smo istraživanje plohe na Vrdovu, na kojoj je provedeno kontrolirano paljenje u zimu 2021. godine, a kako bismo na terenu utvrdili razlike između ove i kontrolne plohe.

U veljači 2021., u našoj prvoj takvoj restauracijskoj akciji, kontrolirano paljenje provedeno je na području veličine oko 7 hektara. Našim nedavnim istraživanjem, preko godinu dana od provedene restauracijske akcije, floristički se plohe ne razlikuju, ali vizualno se odmah vidi razlika. Naime, ploha na kojoj je provedeno kontrolirano paljenje je zelenija pošto na njoj nema starog, prošlogodišnjeg suhog lišća, koje i omogućuje gorenje jer bez tog suhog materijala nije ni moguće paljenje.

Utvrđeno je i kako su tanji izdanci drvenaste vegetacije na toj plohi sasušeni, dok su nešto deblje grane „preživjele“ paljenje, tako da je malo grmlje uspješno uklonjeno, dok veće grmlje i stabla ne pokazuju negativne posljedice ove aktivnosti.

Na temelju navedenog možemo zaključiti da kontroliranim paljenjem u zimskim mjesecima ne nastaju negativne posljedice za travnjak niti za starije grmlje i stabla, a istovremeno se uklanja suha biomasa koja, ako se ne uklanja redovito, može podržati širenje katastrofalnih požara u ljetnim mjesecima.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Europski stručnjaci na radionici za izradu Smjernica za upravljanje suhim travnjacima

Dinara back to LIFE projekt početkom svibnja okupio je 40-ak europskih stručnjaka iz područja očuvanja bioraznolikosti kako bi dali svoj doprinos za buduću provedbu sličnih projekata.

Međusobno učenje i razmjena znanja jedna je od najvećih prednosti LIFE projekata, a iskustvo ovih svjetskih stručnjaka zasigurno će učiniti rezultate Dinara back to LIFE uspješnijim.

Smjernice za upravljanje suhim travnjacima

Razlog zbog kojeg se ovoliki broj stručnjaka okupio je sudjelovanje u izradi Smjernica za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima. Dinara back to LIFE u tri i pol godine trajanja testira mjere za restauraciju i očuvanje travnjaka te na temelju prikupljenih podataka i iskustava izrađuje smjernice i preporuke za institucije koje u Hrvatskoj upravljaju travnjacima. Kako bi smjernice obuhvatile europski kontekst i saznanja iz drugih projekata očuvanja, proces njihove izrade uključuje konzultiranje sa stručnjacima iz tog područja koji na sličnim projektima rade već desetljećima.

Brendan Dunford, Engin Yilmaz i Elsa Varela samo su neki od stručnjaka koji su donijeli novu perspektivu i inspiraciju, a doprinos stručnjaka sigurno će pomoći da smjernice pronađu što širu primjenu u granicama Hrvatske, ali i izvan. 

Na susretu su raspravljene tri glavne teme:

Ispaša za biološku raznolikost

Stočarstvo kao zanimanje i način života ključ su održavanja travnjaka. U odnosu na nekoliko posljednjih desetljeća, danas se cijeli sustav promijenio, a stočarima je potrebna potpora više nego ikad prije.

Kao ključni izazovi prepoznati da bi se zadržalo stočarstvo i da bi se ispaša provodila na način da ima što bolji učinak na biološku raznolikost su

  • nedostatak institucionalne potpore stočarima
  • nedostatak znanja o tome što funkcionira a što ne
  • biološka raznolikost se ne vrednuje dovoljno prilikom davanja i zadržavanja zakupa pašnjaka

Kontrolirano paljenje kao metoda obnove suhih travnjaka

Kontrolirano paljenje je tradicionalni i uvjetno prirodni način održavanja travnjaka. Ova raje dionica obrađivala nužnost kontroliranog paljenja za održavanje bioraznolikosti, prvenstveno vrsta koje preferiraju opožarena staništa. Raspravljalo se i o tome koliko kontrolirano paljenje ne povećava ugljični otisak jer se provodi u hladnom razdoblju godine, kada je intenzitet gorenja jako mali i ne oštećuje se rizosfera. Bitna tema je bila i prostorno planiranje koje bi povećavalo otpornost krajolika na požare tako da bi se stvorio mozaik koji uključuje površine ispaše i/ili kontroliranog paljenja preko kojih se ljetni požari ne mogu širiti.

Izazovi:

  • slabo poznavanje znanstvene literature koja opisuje pohranu ugljika na travnjacima i ugljični otisak travnjaka održavanih ispašom i paljenjem
  • problemi sa legislativom, prvenstveno neusklađenost šumarstva, zaštite okoliša i zaštite prirode
  • tehnička provedba na velikim površinama
  • prihvaćanje kontroliranog paljenja od javnosti
  • potencijalni sukob sa lovcima

Financijski instrumenti dostupni za obnovu travnjaka

Dinara back to LIFE početak je rada na zaštiti dinarskih travnjaka, i ukazao je na mnoge izazove s kojima će se upravljačke institucije susresti u planiranju aktivnosti očuvanja travnjaka. Nepostojanje stabilnog izvora financiranja za aktivnosti očuvanja samo su dio problema, a kako bi se došlo do pozitivne promjene treba krenuti od koordinacije i suradnje kako različitih sektora tako i različitih zakonskih regulativa.

Izazovi:

  • nepostojanje održivog ekonomskog modela ekstenzivnog stočarstva i drugih djelatnosti koje doprinose očuvanju suhih travnjaka
  • neusklađena zakonska regulativa
  • manjak suradnje različitih sektora (šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda, zaštita prirode) u upravljanju područjem suhih travnjaka

Održana radionica jedan je od početnih koraka u pripremanju sadržaja Smjernica za restauraciju i upravljanje suhim travnjacima. U sljedećih godinu dana projektni tim će intenzivno raditi na izradi preporuka za održivo upravljanje travnjacima, te će biti javno predstavljene u prvoj polovici 2023. godine.

Sudionici su iskoristili priliku zajedničkog okupljanja da bi predstavili i neke od svojih projekata koji su inspiracija i primjer dobre prakse kako pristupati zaštiti prirode:

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Novo istraživanje na Dinari – pomoću kaveza za isključivanje napasivanja

Profesori Hrvoje Kutnjak i Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nedavno su na području Dinare postavili tkz. kaveze za isključivanje napasivanje (eng: exclusion cages), a u sklopu istraživanja za naš projekt. 

Prof. Kutnjak na terenu

Radi se o valjkastim kavezima, promjera cca metar i pol te visine 1m, konstruiranih od žičane mreže, a koji su učvršćeni za tlo. Svrha im je sprečavanje pristupa stoke tom isključenom komadu travnjaka. Na taj način se lokalno čuva sklop travnjaka i neometani rast biljaka što u konačnici stručnjacima osigurava mogućnost boljeg uvida u botanički sastav i produktivnost travnjaka na projektnom području.

Kavezi sprečavaju ispašu na “isključenom” dijelu travnjaka

Ukupno je postavljeno šest kaveza od kojih se četiri nalazi na Ježevićkom suhopolju, dok se dva nalaze na području Podinarja u blizini Kijeva. Kavezi su označeni ceduljama s porukom kojom se slučajni prolaznici mole da ne diraju kaveze te da na taj način pomognu istraživanju koje se provodi na području Dinare.

U planu je ove godine postavljanje dodatnih kaveza. Dobiveni rezultati dat će bolji uvid u iskoristivost travnjačkog prirodnog resursa kao i nova saznanja korisna za gospodarenje travnjacima u zaštićenim područjima. 

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Radionice u osnovnim školama – kako su si biljke osigurale opstanak i zašto neke imaju dlačice?

Koji su dijelovi biljaka? Čemu služe? Zašto neke biljke imaju dlačice? Koje su još prilagodbe biljke razvile da bi si osigurale opstanak u okolini u kojoj žive? Kako miriše ružmarin? Kako koristimo lovor?

Opet smo imali radionice s djecom. Ovog puta sa 3. i 4. razredima OŠ Ivan Lovrić Sinj, OŠ Dinka Šimunovića u Hrvacama i OŠ Ivana Mažuranića Obrovac Sinjski – Han i u Kijevu, kojima smo odgovorili na niz pitanja. 

Sa sobom smo donijeli mikroskop i poznatije biljke koje možemo naći na Dinari. 

Dok je jedna grupa držala biljke u rukama, pokazivala dijelove biljaka, opipavala površinu, mirisala ih i pogađala koje su, druga grupa je na mikroskopu gledala manje strukture i prilagodbe biljaka.

  • Zašto biljka ima cvijet? 
  • Da bi bila lijepa.
  • Bravo. A kome?
  • Kukcima, oprašivačima…

… bio je jedan od kratkih dijaloga u kojima su djeca kroz priču zaključivala čemu služi koji dio. 

Naučili su i da biljke ne razmišljaju baš o nama. Nisu tako dobre da prave plodove kako bi nas nahranile. Njihov cilj je da sjemenka koja se nalazi u plodu završi u tlu. Pa, ako će biti povoljni uvjeti, da naraste nova biljka.

A to što neke imaju veće i sočnije plodove ili više eteričnog ulja, to je utjecaj čovjeka kroz uzgoj tih biljaka.

Listovi kadulje imaju dlačice. Da, stvarno imaju. Djeca su listove opipala rukom da osjete kako su mekani, a zatim ih gledala povećalom. Dlačice biljke štite od jakog sunca, ali i nepoželjnih kukaca. 

Kako izgledaju tučak, prašnici, bodlje… sve je to djeci bilo uzbudljivo vidjeti povećalom. Fascinirani su bili činjenicom da su prašnici različitih vrsta biljaka različitih oblika i boja.

Zašto biljke mirišu? Ta eterična ulja u njima nekima mirišu, dok druge odbijaju. Riječ je o još jednoj prilagodbi kojom biljke upravo odbijaju neke biljojede kako bi preživjele. 

Opipavajući i mirišući biljke, djeca su se pokušala sjetiti koje su to biljke i kako su ih koristili. Ipak, bilo je i onih koje je pekao nos zbog jakog mirisa. :Đ

Na kraju im je bio zadatak nacrtati nešto od onoga što im je taj dan bilo najzanimljivije. Ili bilo što o čemu smo pričali 🙂

Sudjelovalo je 123 djece i s oduševljenjem možemo reći da su bili super. Sudjelovali su u svemu, bili su zainteresirani, aktivni i imali super ideje. I, naravno, hvala učiteljicama koje su našle vremena i dale nam priliku da djeci približimo svoju ljubav prema prirodi.

Radionica je održana u suradnji s udrugom “Čarobni svijet” i Anitom Ercegovac. Radionicu su vodili Iva Rajković Alendar, stručna suradnica za zaštitu prirode i Tomislav Sotinac, stručni suradnik za zaštitu prirode.

Kategorije
Kalendar aktivnosti Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Život i Dinara – projektna izložba otvorena na Festivalu znanosti u Šibeniku

U Šibeniku je 3. svibnja otvorena naša projektna izložba ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’, u sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti, a kojem je tema – život!

„Čuvajmo prirodu da bismo od nje mogli živjeti i živimo u prirodi da bismo od nje mogli imati koristi“- rekao je župan šibensko-kninski, dr.sc. Marko Jelić na otvaranju izložbe, naglasivši pritom važnost prošlogodišnjeg proglašenja Dinara parkom prirode, čime je ovaj vrijedan prostor prirode zaštićen, ali je ujedno i ostavljena mogućnost za određene ljudske aktivnosti koje će pomoći očuvanju bioraznolikosti Dinare.

„Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je život, stoga nismo nimalo dvojili po pitanju sudjelovanja na festivalu s našim dugogodišnjim partnerima i suradnicima Udrugom Biom i njihovom izložbom o Dinari“ – rekla je Voditeljica službe stručnih poslova JU Priroda Šibensko-kninske županije Tina Dragutin Burić. Istaknula je kako je cilj djelovanja javne ustanove podizanje svijesti o važnosti očuvane prirodne i kulturne baštine kroz održivo korištenje, a temelj čega je suživot prirode i lokalnih stanovnika te njihova uloga u vraćanju života na ta područja.

Izložba je otvorena u samom centru grada, u vrlo lijepom ambijentu Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, domaćina izložbe, a u suradnji s JU Priroda. Otvorena je do subote 14. svibnja, svakim radnim danom od 8 do 20 sati te subotom od 8 do 13 sati.

Na otvorenju je Ivan Budinski, stručni savjetnik na projektu Dinara back to LIFE, održao predavanje o projektu, a prema izloženim fotografijama. „Naša želja za cijeli projekt ide u tom smjeru – kako smo rekli ‘Dinara back to LIFE’ – da se vrati život u obliku onih vrsta koje su nam značajne – vrtna strnadica, ćukavica i  kratkoprsta ševa, ali da se vrati i što više ljudi jer upravo ljudi nam trebaju da bi održavali Dinaru u tom obliku u kojem postoji i u kojem je značajna za zaštitu prirode“ – naglasio je Budinski ovom prilikom.

Pogledajte ovo zanimljivo predavanje u videu ispod.

Dinara back to LIFE
Powered by  GDPR Cookie Compliance
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.